Zbog mosta u dobojskom naselju posvađali se izborni kandidati

U Sjenini Rijeci kod Doboja, na sjeveru Bosne i Hercegovine (BiH), sredinom oktobra je izgrađen novi betonski most preko rječice Paležnice. Zbog njegove gradnje su se sukobili kandidati iz ovog naselja na lokalnim izborima u BiH, koji će biti održani 15. novembra.

Ovaj mostić povezuje regionalni put Doboj – Gradačac i lokalnu cestu koja vodi kroz dio naselja gdje se nalaze osnovna škola, seoska ambulanta i pošta. Donedavno je bio prava ruina. Prelazak preko pola vijeka stare drvene konstrukcije sa istrošenim i trulim gredama, koja je stajala na zahrđalim željeznim osnovama, posebno je bio opasan za đake obližnje osnovne škole „Petar Kočić“, koju pohađa oko 150 učenika.

Zbog dugogodišnje nebrige nadležnih pokrenuto je prikupljanje dobrovoljnih priloga kako bi se na mjestu ruševnog „mosta tuge“, kako su ga nazivali mještani zbog stanja u kakvom se nalazio, napravila nova ćuprija.

U izgradnju je uloženo oko 70.000 maraka (35.000 eura). Polovinu novca su prikupili mještani Sjenine Rijeke i susjednog naselja Sjenina, te Sjenjani koji žive u inostranstvu. Ostatak je namirila Gradska uprava u Doboju.

Prikupljanje sredstava u proljeće je započeo „Pokret Sjenina – Sjenina Rijeka“, udruženje koje okuplja stanovnike susjednih naselja. Predsjednik tog udruženja je Hasan Begić, koji je i kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) za Gradsku skupštinu u Doboju.

„Most je pušten u promet. Svi radovi još nisu završeni. Preostaje još asfaltiranje i čišćenje korita i to će biti urađeno. To ulazi u predračun od tih 69 000 maraka (35 hiljada eura). Možda će biti potrebno još nešto sredstava za te krilne zidove. Iznenadili su nas mještani Sjenine i Sjenine Rijeke koji su dobrim dijelom iznijeli taj projekat. Učestvovala su i udruženja građana iz Sjedinjenih Američkih Država, Austrije, Njemačke i Švicarske“, priča za Radio Slobodna Evropa Begić.

Zasmetalo Mjesnoj zajednici

Inicijativa koju je pokrenuo Begić zasmetala je predstavnicima Mjesne zajednice (MZ) Sjenina Rijeka. Njen predsjednik Refik Mešinović je kandidat koalicije, koju čine Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i Hrvatski blok (HB) za lokalni parlament u Doboju. On je pokušao da zaustavi izgradnju mosta preko Paležnice.

U dopisu koji je pod nazivom „zahtjev za hitan uviđaj“ Mešinović uputio Republičkoj upravi za inspekcijske poslove u Doboju, od te institucije se tražilo „odgoda početka radova.“ Kao razlog se navodi da je između Grada Doboja i Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica „u omjeru 49-51 % potpisan ugovor za izgradnju mosta u MZ Sjenina Rijeka.“ Dodaje se da je komisija Ministarstva „bila na mostu i snimila situaciju prema projektu koji je platio Grad Doboj“, te da je „komisija raspisala tender za izgradnju mosta.“

Na portalu Agencije za javne nabavke BiH, gdje ministarstva, institucije, javna preduzeća i ustanove moraju da objavljuju obavještenja o raspisanim javnim pozivima, njihovoj dopuni ili poništenju, te ugovore sa izvođačima radova, kao ni na zvaničnoj stranici Federalnog ministartva raseljenih osoba i izbjeglica, nema informacija o raspisivanju tendera za izbor izvođača radova na mostu u Sjenini Rijeci kod Doboja.

Dopis upućen inspekciji, međutim, na terenu je izazvao blokadu radova na ćupriji koja je trajala nekoliko dana.

„Republička urbanističko-građevinska inspekcija nije bila nadležna za kontrolu provođenja tendera niti kontrolu načina finansiranja tog projekta. Predmet je proslijeđen nadležnoj građevinskoj inspekciji Grada Doboj“, kaže za RSE Dušanka Makivić iz Inspektorata Republike Srpske (RS).

Radovi su potom nastavljeni i trajali su oko mjesec dana.

Refik Mešinović, koji je tražio hitni uviđaj inspekcije, nije pristao na razgovor za RSE.

Šta kaže gradonačelnik Doboja?

Istovremeno, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić za RSE nije detaljnije odgovorio na primjedbe koje su nezadovoljni predstavnici MZ Sjenina Rijeka uputili Republičkoj uprave za inspekcijske poslove.

„Obišao sam lično taj most i kada pogledate u proteklih deset godina preko kakvog su mosta naši đaci i naši mještani i Sjenine i Sjenine Rijeke prolazili, onda vam je vrlo jasno da sada imate jedan bezbjedan most koji nije ograničen nosivošću. Urađen je u rekordnom roku. Nisam neko ko se bavi pisanjem i dopisivanjem. Imaju institucije koje trebaju da rade svoj posao. Ono što je sada dozvoljeno je da svako može pisati šta hoće i da za to ne snosi nikakvu odgovornost“, kaže Jerinić.

Novi betonski mostić za vozače i pješake u Sjenini Rijeci otvorio je na početku službenog dijela kampanje za lokalne izbore upravo Jerinić, koji je kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za gradonačelnika Doboja.

I još neki razlozi protiv mosta

Među protivnicima izgradnje bio je i Mihnet Okić, drugi kandidat iz ovog kraja na izbornoj listi koalicije SDA, SBiH i HB u Doboju.

„Most nije adekvatan. Najveća nesreća je što se narod pljačka time. Za most su bila obezbijeđena daleko veća sredstva. I meni je to bilo puno para, ali možda bi na tenderima bila niža cijena. Most bi se radio u etapama sa uređenjem korita. To bi bio daleko ozbiljniji most od ovog koji je urađen u predizborne svrhe. MZ Sjenina Rijeka je prije četiri godine zajedno sa Gradskom upravom napravila projekat. Cijelo vrijeme se to odgađalo i nije se radilo. Ove godine Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je pozicioniralo taj projekat i mislim da se nalazi negdje na petom mjestu na njihovoj listi“, kaže za RSE Okić.

Prema tom projektu izgradnja novog mosta stajala bi oko 280.000 maraka (140.000 eura).

„Ja sam imao uvid u taj projekat koji je napravljen 2016. godine. Prva cijena mu je bila 168.000 maraka (blizu 85.000 eura). Kako je i zbog čega porasla cijena projekta nije mi jasno. Nisu to male pare i da se ne lažemo za skoro 300.000 maraka može se uraditi puno posla“, kaže Hasan Begić.

A šta o svemu misle mještani?

Pokušaj blokiranja radova i insistiranje da se preko seoske rijeke gradi most od gotovo 300.000 maraka naljutili su brojne mještane ovih naselja.

„Bilo je smetnji od u ljudi koji su trebali pomoći. Opstruirale su nas političke strukture u kojima su i predstavnici MZ Sjenina Rijeka. Oni su ga mnogo puta do sada popravljali i stavljali poneku novu daščicu na most i koju ogradu sa strane. Plaćalo se to po 17.000 maraka (8.500 eura). Njihov projekat za most je bio kudikamo skuplji i iznosio je 270.000 maraka (oko 135 000 eura). Međutim, mi smo ga sagradili za 69.000. Eto, kolika je razlika – 200.000 maraka“, priča Huso Hajrić iz Sjenine, koji je bio među inicijatorima prikupljanja dobrovoljnih priloga za novi most.

U naselju Sjenina Rijeka živi i Elma Mešinović. Kao i drugim mještanima i njoj su poznati prethodno spomenuti troškovi prema kojima je posao urađen za mnogo manje novca nego što je bili potrebno za projekat predstavnika mjesne zajednice.

„Stari most više nije služio ničemu i auta su jedva prelazila. Trebalo je da bude neki projekat od oko 300 000 maraka, a eto napravili su ga ljudi za 70 000 maraka. Oni su kao govorili da se to ne može uraditi za te pare. Umjesto da svom selu nešto donesu, oni se bune. To je za mene čista glupost, iskreno da kažem. Bilo je tu svega, ali na kraju je pravda pobijedila“, navodi Mešinović za RSE.

Tako razmišlja i Medalis Dubinović iz susjedne Sjenine.

„Moja mama je dala novac za izgradnju novog mosta. Mi želimo da radimo i izgradimo obje mjesne zajednice. Našim domaćim političarima iz SDA to smeta, jer oni žele da zadrže sve karte u svojim rukama. Zvali su inspekciju i svojim lažima i manipulacijama uspjeli su da zaustave radove koji su ubrzo poslije toga nastavljeni. To je bio politički pritisak. Most koji su oni projektovali, po njihovim procjenama, bio je četiri puta skuplji. Mislim da u tom grmu leži zec i pitanje je šta su oni htjeli da naprave sa tim parama. Gdje je trebalo da završi 200.000 maraka – u selu ili njihovim džepovima? Nije teško sabrati dva i dva“, govori za RSE Medalis.

Zbog pokušaja blokade radova na ćupriji ogorčen je i Sulejman Mujakić, penzioner u 85. godini života.

„U selu ima kamara nedostataka koje niko ne rješava. Taj predsjednik MZ Sjenina Rijeka živi u Austriji. Svi se vode na papiru da su ovdje, a ne znaš da ih imamo. Niko ne radi svoj posao“, kaže za RSE Mujakić.

Most na ‘ničijoj zemlji’

Prema posljednjem popisu stanovništva pored 400 Bošnjaka u MZ Sjenina Rijeka živi i tridesetak stanovnika srpske nacionalnosti, koji su učestvovali u akciji prikupljanja sredstava za izgradnju novog mosta.

„Koliko smo imali toliko smo i dali. Supruga i ja smo penzioneri, ali smo se odazvali pozivu i bilo nam je bitno da učestvujemo u toj akciji. Bilo je nemoguće održavati dotrajale grede na mostu i sad je puno bolje stanje“, navodi za RSE Dimšo Vasić.

Kuća porodice Vasić nalazi se blizu novosagrađenog mosta koji je postao predmet spora između predstavnika političkih stranaka.

„To nije do naroda. Samo je to problem politike. Bune se zbog toga ko je bio organizator da se ovo uradi“, priča Dimšo.

Rješavanje važnog lokalnog problema nije jedini primjer samoorganiziranja mještana Sjenine i Sjenine Rijeke, kaže za RSE Elvira Kapetanović, koja pet godina radi kao trgovkinja u prodavnici, udaljenoj desetak metara od mosta. Ona je među kandidatkinjama na idućim lokalnim izborima. Nalazi se na listi SDP-a BiH.

„Čekalo se godinama da se ovo uradi. Sad kad je urađeno, nekima smeta. Drugi problem je zimsko održavanje puteva. Riješili smo most, ali sada ostaje čišćenje snijega od novoizgrađenog mosta do spajanja sa područjem koje pripada Federaciji BiH. Taj dio zimi niko nije održavao. Dvije mjesne zajednice morale su samoinicijativno to rješavati i zahvaljujući novčanim prilozima građana kupiti ralicu za razgrtanje snijega. Taj dio puta je dug oko kilometar. To je nadležnima kao ničija zemlja, a nama je tu sve : škola, ambulanta pošta“, kaže Kapetanović.

O životu na selu danas u ovom kraju dosta govori odavno napuštena i zapuštena zgrada nekadašnje zemljoradničke zadruge sa oko dvije stotine kooperanata, koja je funkcionisala prije rata u BiH. U blizini ima i drugih napuštenih kuća koje zarastaju u šiblje. Zaključani i prazni domovi mogu se vidjeti i u drugim dijelovima sela.

U takvom ambijentu teško je pronaći racionalno opravdanje za ulaganje od 300.000 maraka u ćupriju preko rječice Paležnice.