in

Pandemija značajno popravila bilans robne razmjene BiH sa Hrvatskom

U svakom zlu, kažu, ima i nečeg dobrog. U kontekstu ekonomskih refleksija pandemije korona virusa na Bosnu i Hercegovinu, navedena konstatacija prvenstveno se odnosi na bosanskohercegovački vanjskotrgovinski bilans, koji je u pandemijskom periodu vidno popravljen, budući da je deficit u prvih osam mjeseci 2020. godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, smanjen na 4,24 milijarde KM, sa 5,35 milijardi KM iz istog prošlogodišnjeg perioda. Istina, to ublažavanje deficita generirano je smanjenjem ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa 20,63 na 17,44 milijarde KM, odnosno padom izvoza za 14,1 posto (sa 7,64 na 6,60 milijardi KM) i padom uvoza za 17 posto (sa 12,99 na 10,84 milijarde KM), ali to ne mijenja činjenicu da je u proteklim mjesecima ostvaren bilnsni napredak, koji se manifestira i podatkom da je pokrivenost bh. uvoza izvozom povećana sa 58,8 na 60,9 posto.

Poboljšanje bilansa naročito je uočljivo u robnoj razmjeni BiH sa Hrvatskom, glavnim vanjskotrgovinskim partnerom naše zemlje, odakle je uvoz, prema podacima državnih statističara, u prvih osam mjeseci ove godine smanjen za 27,4 posto u odnosu na isti lanjski period, na 993,73 miliona KM, dok je bh. uvoz u zapadno susjedstvo istovremeno oslabio za 7,1 posto, na 890,96 miliona KM, čime je naš deficit gotovo četverostruko ublažen – sa 407,52 na 102,77 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom podignuta sa 70,1 na 89,7 posto.

METODOLOŠKE RAZLIKE

Mada Vanjskotrgovinska komora (VTK) BiH primjenjuje nešto drugačiju metodologiju nego državna Agencija za statistiku, prema kojoj je za sumiranje uvoza relevantna država iz koje je izvršen uvoz robe, a ne država u kojoj je ona proizvedena, sa njenog stanovišta je neupitna pozitivna promjena u bilansu robne razmjene sa Hrvatskom.

“Iz Bosne i Hercegovine prema Republici Hrvatskoj za osam mjeseci tekuće godine  izvezeno je robe u ukupnoj vrijednosti od 937.590.000 KM, što je manje za  5,7 posto ili 56.198.000 KM u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno smo iz Hrvatske uvezli robe u ukupnoj vrijednosti od 1.842.310.000 KM, što je manje za 21,2 posto ili 494.414.000 KM u odnosu na isti period prethodne godine. Ovakve promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni su dovele do smanjenja vanjskotrgovinskog deficita za 33,62 posto ili 438.216.000 KM.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa Hrvatskom je rezultirala deficitom od 904.720.000 KM i obimom razmjene od  2.779.900.000 KM. Pokrivenost uvoza izvozom BiH – Hrvatska iznosi 50,89 posto“, prenose nam iz VTK svoju računicu vanjskotrgovinske razmjene BiH sa Hrvatskom.

Uz podsjećanje da se na Hrvatsku odnosi 15,55 posto ukupne vanjske trgovine naše zemlje, iz VTK za Business Magazine pojašnjavaju da u uvozu iz te zemlje, unatoč smanjenju od 40 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine, i dalje dominiraju naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala (446.255.306 KM), dok je na strani izvoza, i uz godišnji pad od 10 posto, neprikosnovena električna energija (159.179.948 KM).

“Značajno je smanjen uvoz električne energije i naftnih ulja. Kod većine tarifa se bilježi smanjenje uvoza, koje, uglavnom, predstavlja male oscilacije u odnosu na isti period prethodne godine. U većini najznačajnijih izvoznih tarifa je smanjen izvoz, ali je evidentno stabiliziranje izvoza, koji je od pojave pandemije bilježio stagnaciju u gotovo svim sektorima privrede. Za osam mjeseci tekuće godine nismo izvozili sirovi aluminij, dok je u prošloj godini ta tarifa bila drugi najznačajniji izvozni proizvod i izvezena vrijednost je bila 65.078.616 KM“, napominju iz VTK.

Kada je riječ o sektorskoj strukturi robne razmjene sa Hrvatskom, iz VTK konstatiraju da je evidentan pad izvoza i uvoza u gotovo svim sektorima privrede, ali uz nekoliko rijetkih, ali značajnih izuzetaka na izvoznoj strani, koji su imali presudnu ulogu u preusmjeravanju trenda vanjskotrgovinskih odnosa između dviju zemalja u korist BiH.

“U agroindustrijskom sektoru je povećan izvoz za 11,24 posto, čemu je doprinijelo povećanje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda za 48 posto, kakaa i njegovih proizvoda za 18 posto te poslastičarskih i proizvoda na bazi žitarica, brašna, skroba i mlijeka za 16 posto

U ovom sektoru je zabilježen i totalan pad izvoza duhana i živih životinja – za 100 posto  u odnosu na isti period prethodne godine. Povećan je obim razmjene u sektoru Koža, krzno i tekstil, zahvaljujući povećanju izvoza i uvoza, što je dobar pokazatelj nagovještaja oporavka razmjene tekstilne industrije sa Hrvatskom.

Izvoz je povećan za 44,43 posto, zbog povećanja izvoza vještačkih vlakana za 148 posto, odjeće i pribora za odjeću za 88 posto i proizvoda od kože za 80 posto. Smanjen je izvoz u sektoru Rude, metali i proizvodi za 36,46 posto, zbog smanjenja izvoza željeza i čelika za 23 posto, proizvoda od željeza i čelika za 10 posto, aluminija za 60 posto i raznih proizvoda od metala za 13 posto“, preciziraju iz VTK.

Kada je riječ o uvozu iz Hrvatske, on je zabilježen samo u tekstilnom sektoru, u prvom redu kod odjeće i pribora za odjeću (118 posto), tepiha i ostalih pokrivača (20 posto) te  vate, filca i netkanog materijala, odnosno specijalnih prediva, kanapa, užadi i konopaca (27 posto).

 USPORAVANJE UVOZA

“U agroindustrijskom sektoru uvoz je smanjen za skoro dva posto, čemu je doprinijelo smanjenje uvoza duhana, pića i alkohola te proizvoda od voća i povrća.

U sektoru Drva, papir i namještaj uvoz je smanjen za 7,38 posto u odnosu na isti period prethodne godine, zbog smanjenja uvoza proizvoda od slame i esparta i od ostalih materijala za pletariju (korparski i pletarski proizvodi) za 38 posto, cluloze drvene ili od ostalih vlaknastih celuloznih materijala, papira ili kartona za ponovnu preradu (otpaci i ostaci) za 35 posto, namještaja, posteljina, madraca, nosača madraca, jastuka i sličnih  punjenih proizvoda, lampi i drugih svijetlećih tijela za 26 posto.

Kod ostalih proizvoda je evidentan pad uvoza muzičkih instrumenata za 55 posto, a u sektoru Mašine, aparati, mehanički uređaji smanjen je uvoz brodova, čamaca i plovnih konstrukcija  za 49 posto, vozila i dijelova vozila za 27 posto, te nuklearnih reaktora, kotlova, mašina i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 25 posto“, pojašnjavaju iz VTK, uz opasku da je Hrvatska, sa udjelom od 17 posto u ukupnom bh. uvozu, i dalje glavni uvoznik u BiH, te ujedno drugo njeno najveće izvozno tržište (iza Njemačke), na koje otpada 14 posto ukupnog izvoza naše zemlje.

 

 

Report

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Bh. birači razasuti po Srbiji i Hrvatskoj

Prof. dr. Edina Šarić: Smijeh je najbolja terapija