Ulaganja bi se povećala inovativnim pristupom nizu područja, objašnjavaju u banci, skicirajući ‘ozelenjavanje’ finansijskog sektora i energetskih sustava, dekarbonizaciju industrije, održive gradove i komunikacijske i sisteme opskrbe hranom, te očuvanje ‘prirodnog kapitala’.
Posebno bi se vodilo računa o pravednoj tranziciji, rodnoj ravnopravnosti, prilikama koje pruža cirkularna ekonomija, te o zelenim digitalnim rješenjima i o ulozi energetske efikasnosti, navodi se u saopćenju.
Osim većih ulaganja, cilj je i smanjenje emisije stakleničkih plinova za 25 do 40 milijuna tona godišnje do 2025. i određivanje roka za usklađivanje svih EBRD-ovih projekata s Pariškim sporazumom o klimi. Odluka bi trebala biti donesena najkasnije 2022. godine.
Banka će tako temeljito provjeravati sva ulaganja kako bi bila sigurna da su u skladu s Pariškim sporazumom o klimi, ali i odgovarajućim planovima zaštite klime u zemljama u kojima posluje, vodeći računa o njihovim prioritetima.
Povećala bi i kapacitete za podršku u razvoju niskougljičnih i strategija klimatske otpornosti i pojačala nastojanja na mobilizaciji zelenih ulaganja.
U planu je i pojačani rad na smjernicama, kako bi svih 38 zemalja moglo efikasno ostvariti ciljeve zaštite klime i okoliša, te saradnja s drugim multilateralnim zajmodavcima, navodi se u saopćenju.
Novi plan za zelenu ekonomsku tranziciju usvojio je jučer EBRD-ov odbor direktora, a bazira se na bančinim načelima usvojenima uoči Pariškog samita o klimi 2015. godine. Bančini dioničari trebali bi o njemu glasati na skupštini 7. i 8. listopada.
GIPHY App Key not set. Please check settings