Redakcija
Tajna služba hitno je otpremila predsjednika Donalda Trumpa u bunker Bijele kuće u petak navečer nakon što su se demonstranti opasno približili te počeli bacati kamenje i probijati policijske barikade, piše Daily Mail.
Trump je u bunkeru proveo gotovo sat vremena, a ondje su mu se pridružili i supruga Melania te sin Barron. Novinarima je to potvrdio zaposlenik Bijele kuće koji je želio ostati anoniman.
Odluka službe sigurnosti da se Trumpa skloni na sigurno dodatno je uzdrmala ionako potresene stanare i zaposlenike Bijeke kuće koji su čitav vikend slušali demonstrante kako pjevaju i viču te policijske snage koje su jedva obuzdavale bijesnu gomilu.
No, što se zna o podzemnom bunkeru u koji se sakrio američki predsjednik?
Službeni naziv tih prostorija je Presidential Emergency Operations Center (PEOC), a izgrađene su ranih četrdesetih godina prošlog stoljeća tokom predsjedanja Franklina Roosevelta i trajanja Drugog svjetskog rata.
Rooseveltov nasljednik Harry Truman proširio je PEOC tokom opsežne renovacije Bijele kuće pri čemu je prvobitni bunker potpuno srušen i sagrađen novi, znatno veći.
No, bunker se rijetko kad upotrebljava. Možda i jedini slučaj je onaj od 11. septembra 2001. kad su viši dužnosnici u administraciji Georgea W. Busha potražili zaklon u bunkeru iz straha da je neki od otetih aviona krenuo prema Bijeloj kući.
Sâm predsjednik tada nije bio u Washingtonu, a oteti komercijalni avioni zabili su se u Svjetski trgovinski centar, Pentagon i na jedno polje u Pennsylvaniji.
No, potpredsjednik Dick Cheney, prva dama Laura Bush i drugi visoki dužnosnici hitno su prebačeni u bunker. Laura Bush kasnije se prisjetila tog događaja u svojim memoarima.
– Nagurali su nas unutra i po stubama dolje kroz par velikih čeličnih vrata koja su se zatvorila za nama uz glasan zvuk, napisala je.
– Bila sam u jednom od nedovršenih podzemnih tunela ispod Bijele kuće i kretala se prema PEOC-u koji je tokom Drugog svjetskog rata dao izraditi predsjednik Roosevelt. Hodali smo dugim popločanim hodnikom, a sa stropova i zidova su visjele cijevi i druga mehanička oprema. PEOC je dizajniran tako da bude zapovjedni centar tijekom neke izvenredne situacije te je opremljen televizorima, telefonima i drugim komunikacijskim sredstvima.
Laura Bush tada je opisala i kako su došli u malu konferencijsku sobu s velikim stolom.
Službeni fotografi Bijele kuće snimili su tada Cheneyja, prvu damu i tadašnju savjetnicu za nacionalnu sigurnost Condoleezzu Rice kako razgovaraju o tome koji su im dući koraci.
Vjeruje se da je u petak u tu istu prostoriju sklonjen i Donald Trump zajedno s porodicom.
Busheva administracija nakon terorističkog napada 11. septembra donijela je zaključak da PEOC nije dovoljno siguran niti opremljen da bi se iz njega u slučaju nužde moglo upravljati državom, stoga se Bijela kuća bacila na masivan projekt izgradnje novog bunkera koji se nalazi ispod sjevernog travnjaka Bijele kuće i ide čak pet katova u zemlju.
– Nakon napada, ljudi iz službe sigurnosti ocijenili su da dotadašnji bunker neće biti dovoljan, napisao je 2018. Ronald Kessler u knjizi o Trumpu u Bijeloj kući.
– Prije napada, ideja je bila da će u slučaju nuklearnog ili biološkog napada osoblje Bijele kuće i predsjednikovi ljudi biti prebačeni na neko sigurno mjesto u Zapadnoj Virginiji ili Pennsylvaniji. No, nakon 11. septembra shvatili su da za takvo prebacivanje možda neće biti vremena, niti će u slučaju napada biti sigurno igdje ići automobilom. Čak bi i putovanje helikopterom bilo vrlo riskantno ako je zemlja napadnuta. Zato su došli na ideju izgraditi posve odvojene prostorije, podzemni bunker pod sjevernim travnjakom.
2010. započeli su opsežni radovi ispred Zapadnog krila. Službeno objašnjenje za građevinske zahvate bilo je da se mijenja kompletna infrastruktura Bijele kuće.
Radovi su krenuli u septembru 2010. te je ispred Zapadnog krila iskopana duboka rupa, a oko čitave zone radova niknula je visoka zelena ograda. Tokom radova bilo je zabranjeno zadržavanje i snimanje u blizini Bijele kuće.
– Bunker je dubok pet katova i ima vlastiti dotok zraka kao i pozamašnu zalihu hrane, kaže Kessler i dodaje kako se o samom bunkeru zapravo i ne zna mnogo više.
Te bi prostorije u slučaju izvanredne situacije trebale poslužiti kao zapovjedni centar i privremeno prebivalište američkog predsjednika.
Ukupna cijena izgradnje bunkera bila je vrtoglavih 376 miliona dolara.
(Jutarnji.hr)
GIPHY App Key not set. Please check settings