in

Spora izgradnja autoputa najveći izvor kreditnih “penala“

Spora izgradnja autoputa najveći izvor kreditnih “penala“
Slatka-Tajna.Eu
Spora izgradnja autoputa najveći izvor kreditnih “penala“

Bosna i Hercegovina neprikosnoveni je svjetski rekorder po sporosti u izgradnji autoputa, koji niče tempom od oko pet kilometara godišnje. Uvriježeno opravdanje za tu vrstu civilizacijskog zaostajanja za Evropom je nadostatak finansijskih sredstava, koji je dežurni izgovor i za općeniti manjak velikih investicionih projekata u kojima leži potencijal za ubrzanje ekonomskog razvoja naše zemlje. No, čini se da veći problem od besparice predstavlja nekompetentnost ili nezainteresiranost institucija i pojedinaca nadležnih za intenziviranje investicionog ciklusa i kreiranje ambijenta za ekonomski uzlet naše zemlje, o čemu ilustrativno govori činjenica da je, prema podacima državnog Ministarstva finansija i trezora, Bosna i Hercegovina prošle godine na raspolaganju imala čak 2.596.011.624 konvertibilnih maraka odobrenih od međunarodnih kreditora, koje su, umjesto da budu uložene u konkretne investicione projekte, ostale ležati kao mrtav kapital, što je našu zemlju koštalo “penala“ (commitment fee) u ukupnom iznosu od  6.440.980 KM.

Neangažirani novac

Kako u izjavi za Business Magazine preciziraju iz Ministarstva, u prošloj godini najviše obaveza po commitment fee osnovi plaćeno je Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), čija ukupna suma neangažiranih kreditnih sredstava odobrenih našoj zemlji na dan 31. decembar  2022. iznosila je 764.368.527 KM, od čega je 719.605.394 KM vanjski državni dug, 4.668.618 KM dug jedinica lokalne samouprave, a 40.094.515 KM dug javnih preduzeća.

Zbog neangažiranih državnih kredita EBRD-u je lani plaćen comitment fee od ukupno 5.072.055 KM, od kojih se najveći dio odnosi na Projekt Koridor Vc obilaznica Doboj  – 1.890.083 KM), Projekt Koridor Vc dio 3 (izgradnja tunela Ivan i dionica autoputa  Poprikuša – Nemila i petlja Mostar Jug – tunel Kvanj) – 905.944 KM te Projekt javnog prevoza Sarajevo dio 2 (rekonstrucije tramvajske pruge) – 453.480 KM. Projekt Putevi FBiH – Popravka nakon poplava u godišnjim “penalima“ koštao je 426.625 KM, Projekt energetske efikasnosti bolnice u Zenici 413.927 KM, Kreditna linija 2 Agenciji za osiguranje depozita BiH 297.449 KM, Projekt javnog prevoza Sarajevo (kupovina pet novih tramvaja te nabavka i instalacija adaptivnog sistema upravljanja saobraćajem i izgradnja centra za upravljanje saobraćajem) 110.171 KM, Projekt javnog prevoza Sarajevo dio 3 (nabavka 15 novih tramvaja) 96.928 KM, Projekt Luka Brčko 84.259 KM, Projekt gradskih saobraćajnica Sarajevo 74.603 KM, Projekt regionalni vodovod Plava voda 62.793 KM, Projekt Sarajevo voda 51.692 KM, Projekt koridor Vc 2 (dionice Donja Gračanica – Zenica sjever i Buna – Počitelj) 32.215 KM, dok se ostatak comitment feea lani plaćenog EBRD-a odnosi na Projekt regionalna deponija otpada Živinice (8.025 KM), Projekt vodoosnadbjevanje Gradačac (5.411 KM) i Projekt vodovod Visoko (756 KM). Uz navedene, u 2022. EBRD je naplatio “penale“ i za kreditne projekte Grad Banja Luka Vodovod 1 i 2 (23.202 KM) te Obnova telekomunikacijskog sistema (99.670 KM).

“U okviru obaveza koje se plaćaju kreditorima po osnovu kreditnih zaduženja po dospijeću, osim glavnice i kamate plaćaju se i troškovi na neangažovani dio kreditnih sredstava (commitment fee), a koji su ugrađeni u standardne uslove poslovanja određenih kreditora (OPEC, KfW, MMF, Erste Bank, Austrijska banka, EBRD, Raiffeisen Bank, WB – IBRD…).

S tim u vezi, commitment fee je naknada koja se plaća na neangažovanu kreditnu liniju, odnosno na neangažovani dio kreditnih sredstava i uglavnom je određen kao fiksan procent koji se obračunava na neangažovani iznos kredita. Zajmoprimac plaća naknadu (commitment fee) kao kompenzaciju za držanje sredstava na otvorenoj kreditnoj liniji, odnosno za osiguranje isplate kreditnih sredstava na specificirane datume u budućnosti.

Dakle, radi se o redovnim troškovima definisanim generalnim uslovima kreditora, odnosno međunarodnim kreditnim ugovorima.

U slučaju realizacije ugovorene dinamike projekta, to jest ‘angažovanja’ sredstava, ovi troškovi zadržavaju nivo kompatibilan dinamici realizacije projekta, odnosno ugovoru o kreditu. Usporena dinamika povlačenja odobrenih kreditnih sredstava može biti uzrokavana po više osnova (na primjer, kašnjenja u implementaciji po infrastrukturnim i drugim projektima, odnosno neblagovremena realizacija određenih aktivnosti utvrđenih kao uslov za korištenje ugovorenih kreditnih sredstava itd.)“, napominju za naš magazin iz Sektora za javni dug Ministarstva finansija i trezora BiH, uz podsjećanje da su “za realizaciju projekata, tj. implementaciju sredstava po odobrenim kreditima, zaduženi krajnji korisnici kredita, prvenstveno u entitetima, i to putem resornih ministarstava, javnih preduzeća ili za to određenih jedinica za implementaciju projekata“.

Mada u neuporedivo manjem iznosu nego u slučaju EBRD-a, “penali“ zbog neangažiranja odobrenih kreditnih sredstava u prošloj godini plaćani su i Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD) te njemačkoj razvojnoj banci KfW, u ukupnim iznosima od 773.418 KM, odnosno 472.635 KM.

Najveći commitment fee plaćen IBRD-u odnosi se na Projekt oporavka i podrške preduzećima (352.611 KM), a slijede Progam integrisanog razvoja koridora Save i Drine (126.762 KM), Modernizacija putnog sektora u FBiH (90.323 KM), Projekt registracije nekretnina (70.531 KM), Dodatno finansiranje za Projekt energetske efikasnosti (54.363 KM), Rekonstrukcija željeznica RS (42.890), Projekt podrške zapošljavanju (24.734 KM) i Hitni Projekt za COVID-19 (11.204 KM). KfW, pak, “penalizirao“ je kredite za Vjetropark Hrgud (292.762 KM), hidroelektrane Janjići, Čapljina  (po 73.344 KM) i Trebinje (29.337 KM) te Vjetroelektranu Podveležje (3.849 KM).

Promašeni energetski projekti redovno su na commitment fee listi

Dugogodišnji trend

U kontekstu “penaliziranja“ kreditnih projekata u zastoju, sličan raspored troškova bio je i u prehodnim godinama, s tim da je po osnovu commitement feea u 2021. plaćeno 10.672.334 KM, a u 2020. godini 4.121.800 KM. U obje prethodne godine, commitment fee odnosio se na kredite EBRD-a, IBRD-a i KfW-a.

EBRD-u je u 2021. plaćeno ukupno 9.525.791 KM “penala“ za projekte Koridor Vc obilaznica Doboj (4.864.129 KM), Koridor Vc dio 3 (3.050.475 KM), Ceste FBiH Popravka nakon poplava (505.818 KM), Kreditna linija 2 Agenciji za osiguranje depozita (282.780 KM), Javni prijevoz Sarajevo dio 1 (211.560 KM), Koridor Vc 2 (172.906 KM), Regionalni vodovod Plava voda (108.778 KM), Luka Brčko (97.982 KM), Živinice – regionalna deponija otpada (76.544 KM), Sarajevo voda (60.908 KM), Gradske saobraćajnice Sarajevo (34.439 KM), Koridor Vc nastavak (34.053 KM), Vodoosnabdijevanje  Gradačac (15.599 KM) i Vodovod Visoko (9.820).

Istovremeno, IBRD je naplatio commitment fee u iznosu od 582.166 KM, od čega 146.825 KM za kreditiranje modernizacije putnog sektora u BiH, 112.365 KM za Progam intenzivirnja razvoja koridora Save i Drine, 103.358 KM za dodatno finansiranje programa energetske efikasnosti, 86.857 KM za registraciju nekretnina, 71.674 KM za podršku zapošljavanju, 42.875 KM za rekonstrukciju željeznica RS, 14.927 KM za jačanje bankarskog sektora te 3.275 KM za Hitni projekt za COVID-19.

KfW, pak, u 2021. sa ukupno 564.377 KM sankcionirao je kašnjenje projekata Vjetropark Hrgud (293.375 KM), Hidroelektrana Janjići (146.687 KM), Vjetroelektrana Podveležje (83.856 KM), anacija HE Trebinje 1, faza III (29.337 KM), Rehabilitacija P-A HE Čapljina (15.891 KM) i Struja SCADA (13.016 KM).

Godinu ranije, 2.097.982 KM “penala“ plaćenih EBRD-u odnosilo se na projekte Ceste FBiH Popravka nakon poplava (622.687 KM), Koridor Vc 2 (532.914 KM), Luka Brčko (373.580 KM), Koridor Vc Nastavak (299.475 KM), Vodovod Plava voda (108.270 KM), Sarajevo voda (95.662 KM), Vodoopskrba Gradačac (36.885 KM), Vodovod Visoko (18.554 KM) i Obilaznica Brčko (9.955 KM).

U strukturi KfW-ovog commitment feea za 2020. godinu, ukupno “teškog“ 1.262.519 KM, bili su projekti Pumpna HE Vrilo (488.958 KM), Vjetropark Hrgud (293.375 KM), Vjetroelektrana Podveležje (260.137 KM), Hidroelektrana Janjići (146.687 KM), Sanacija HE Trebinje 1, faza III (29.337 KM), Struja SCADA (27.671 KM) te Voda i kanalizacija u BiH II (16.354 KM), dok je IBRD sa ukupno 761.299 KM “penalizirao“ kreditne aranžmane Dodatno finansiranje za programe energetske efikasnosti (219.793 KM), Modernizacija putnog sektora u FBiH (205.311 KM), Projekt jačanja bankarskog sektora (147.024 KM), Projekt podrške zapošljavanju (129.477 KM) i Rekonstrukcija željeznica RS (59.694 KM).

Zastoj u izgradnji autoputa lani je “penaliziran“ sa blizu tri miliona KM

Mada je neizvjesno kakav će u tekućoj godini biti zamah u realizaciji infrastrukturnih radova i drugih projekata finasiranih pozajmicama međunarodnih kreditora,  sudeći po trendovima iz prethodnog perioda sa prilićno sigurnosti može se očekivati da će BiH i u 2023. platiti velike “penale“ zbog neozbiljnog odnosa prema posuđenom novcu, prije svega u vezi sa izgradnjom autoputa na Koridoru Vc te izgradnji novih i obnovi postojećih energetskih objekata – pitanje je samo koliki će biti njihov ukupan iznos…

Commitment fee u 2022. godini

Kreditori po projektima Neangažovano  do 31.12.2022. Plaćeni commitment fee 01.01.2022.- 31.12.2022.
Ukupno
Vanjski državni dug
Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) 202.191.770 773.418
Projekt podrške zapošljavanju 2.679.689 24.734
Modernizacija putnog sektora u FBiH 9.085.539 90.323
Rekonstrukcija željeznica RS 17.156.052 42.890
Dodatno finansiranje za Projekt energetske efikasnosti 8.646.760 54.363
Hitni Projekt za Covid-19 0 11.204
Projekt registracije nekretnina 16.303.362 70.531
Progam integrisanog razvoja koridora Save i Drine 50.704.893 126.762
Projekt oporavka i podrške preduzećima 97.615.475 352.611
KfW 159.258.922 472.635
Sanacija HE Trebinje 1, faza III 11.734.980 29.337
Vjetroelektrana Podveležje 1.490.389 3.849
Hidroelektrana Janjići 0 73.344
Vjetropark Hrgud 116.696.103 292.762
Rehabilitacija P-A HE Čapljina 29.337.450 73.344
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 719.605.394 5.072.055
Projekt vodovod Visoko 0 756
Projekt koridor Vc 2 0 32.215
Projekt vodoosnadbjevanje Gradačac 209.270 5.411
Sarajevo voda 0 51.692
Putevi FBiH Popravka nakon poplava 71.306.879 426.625
Projekt regionalni vodovod Plava voda 0 62.793
Luka Brčko 14.751.293 84.259
Projekt regionalna deponija otpada Živinice 3.299 8.025
Projekt javnog prevoza Sarajevo 14.178.765 110.171
Projekt koridor Vc dio 3 122.457.805 905.944
Projekt javnog prevoza Sa dio 2 11.489.326 453.480
Projekt gradskih saobraćaj. Sarajevo 47.365.767 74.603
Projekt koridor Vc obilaznica Doboj 349.057.248 1.890.083
Kreditna linija 2 Agenciji za osiguranje depozita BiH 58.674.900 297.449
Projekt javnog prevoza Sa dio 3 0 96.928
Projekt energetske efikasnosti bolnice u Zenici 19.362.717 413.927
Projekt energetske efikasnosti javnih zgrada u Sarajevu 10.748.126 157.695
Ukupno Vanjski državni dug 2.551.248.491 6.318.108
Vanjski dug jedinica lokalne samouprave
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 4.668.618 23.202
Grad Banja Luka Vodovod 1 2.666 3.359
Grad Banja Luka Vodovod 2 4.665.952 19.843
Ukupno Vanjski dug jedinica lokalne samouprave 4.668.618 23.202
Vanjski dug javnih preduzeća
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 40.094.515 99.670
Obnova telekomunikacijskog sisitema 40.094.515 99.670
Ukupno Vanjski dug javnih preduzeća 40.094.515 99.670
Ukupno Vanjski dug BiH 2.596.011.624 6.440.980

 

Comments

Komentariši

GIPHY App Key not set. Please check settings

Loading…

0

What do you think?

Poplave na sjeverozapadu BiH

Poplave na sjeverozapadu BiH

DARIS ŠARAC VIDI SEBE U BH. REPREZENTACIJI: Jedini fudbalski idol mi je Džeko

DARIS ŠARAC VIDI SEBE U BH. REPREZENTACIJI: Jedini fudbalski idol mi je Džeko