Mladi preduzetnici insistiraju na poreskim olakšicama u prvoj godini rada

Institut za razvoj mladih KULT provodi istraživanje o izazovima sa kojima se mladi preduzetnici u BiH susreću u vođenju njihovih biznisa, kako bi bile uočene i identificirane mjere i programi koji će pružiti bolju podršku rastu, razvoju i održivosti biznisa mladih ljudi. Istraživanju su se odazvala 103 mlada preduzetnika širom BiH, a u nastavku su predstavljeni neki od preliminarnih rezultata.

Mladi preduzetnici kao najveće prepreke prilikom osnivanja biznisa navode nedostatak finansijskih sredstava, zatim nedovoljnu informiranost o procedurama osnivanja, nedostatak ranijeg poslovnog iskustva, nedostatak odgovarajućeg prostora i objekata za njihove biznise, nedostatak znanja i preduzetničkih vještina, te nedostatak osoblja i mentorstva. Sredstva za pokretanje biznisa najčešće su osiguravali iz vlastitih izvora. Također, kao drugi najčešći izvor finansiranja ispitanici su naveli grantove, i to u tri oblika: grantovi koje dodjeljuju lokalne donatorske organizacije, lokalne institucije vlasti i grantovi koje dodjeljuju međunarodne organizacije. Najmanje česti izvori sredstava za pokretanje biznisa su kreditna zaduženja i pozajmice od prijatelja.

Mladi preduzetnici smatraju da i dalje trebaju najviše podrške i edukacije u razvoju menadžerskih kompetencija, unapređenju ključnih poslovnih procesa, te svakako vide prostor za stavljanje većeg fokusa na educiranje u oblasti prodaje i marketinga. Kako bi bio postignut razvoj i napredak njihovih biznisa, navode da je u trenutnom poslovanju potrebno unaprijediti širenje i pozicioniranje na novim tržištima, zatim marketing, povećanje broja ostvarenih poslovnih kontakata, saradnju sa partnerima i dobavljačima, kao i pozicioniranje na postojećim tržištima.

Analizirajući stavove mladih preduzetnika o izazovima i preprekama koje utječu na daljnji razvoj i ukupnu održivost biznisa, najveći utjecaj imaju doprinosi za zaposlene i poreska politika, nedostatak veće podrške institucija vlasti, kao i jedinica lokalnih samouprava, pribavljanje finansijskih sredstava, te zapošljavanje odgovarajuće i zadržavanje postojeće radne snage. Preko 60 posto ispitanika istraživanja sugerira oslobađanje poreza i doprinosa minimalno u prvoj godini rada, nakon osnivanja biznisa, pa sve do treće godine poslovanja, kako bi bila postignuta stabilnost i finansijska zrelost.

Mladi preduzetnici u BiH posebno važnim smatraju i međusobno umrežavanje. Navode da su ključne koristi umrežavanja udruživanje radi zagovaranja boljih zakonskih uvjeta, bolje tržišno pozicioniranje, razmjena znanja i praktičnih iskustava, unaprjeđenje saradnje sa postojećim partnerima i dobavljačima, iniciranje kontakata kao i ostvarenje saradnje sa ostalim mladim preduzetnicima.

Istraživanjem su ispitani i stavovi predstavnika jedinica lokalnih samouprava, kojem se odazvalo oko 50 posto JLS u BiH. Naveli su tri mjere za koje smatraju da JLS trebaju preduzeti kako bi iskazale podršku biznisima mladih preduzetnika i time povećali šansu za postizanje njihove održivosti, a to su dodatna finansijska podrška nakon osnivanja, zatim kontinuirana stručna pomoć, odnosno poslovno mentorstvo i dodjela besplatnih poslovnih prostora na korištenje, kao treća mjera.

Institut ovo istraživanje provodi u okviru inicijative Networking Young Entrepreneurs unutar projekta EU4Business koji finansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke. Uskoro će biti objavljeni rezultati istraživanja na mladi.org.

U prethodnom periodu održana su i četiri okrugla stola u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Banjoj Luci na kojima se kroz konstruktivan dijalog mladih preduzetnika, predstavnika sektora vlasti, privrednog, akademskog i sektora medija diskutiralo o sveobuhvatnoj podršci mladim ljudima u BiH koji su krenuli preduzetničkim putem.