Sve više naučnih studija potvrđuje drevna svjedočanstva kako životinje uistinu mogu naslutiti pojavu potresa, ali je njihova primjena još uvijek vrlo rijetka i nesigurna, ističu naučnici.
Literatura je zabilježila vezu između potresa i ponašanja životinja još u Grčkoj četiri stotine godina prije Krista. Jedno od takvih svjedočenja zabilježeno je ujesen 1969. na ribogojilištu Lipovljani, sedamdesetak kilometara istočno od sela Strašnik, koje je bilo epicentar potresa u ponedjeljak ujutro kod Petrinje.
Upravitelj Ribnjačarstva Ivan Ibriks s dvadesetak ribara je izlovljavao u kanalu unutar ribnjaka, u kojem se na malom prostoru našlo 3000 kg ribe, piše u časopisu „Ribarstvo Jugoslavije“ broj. 6/1969.
U 9.11 minuta „riba se strahovito uznemirila, počela je juriti amo tamo, skakati iznad vode“, navodi se u časopisu koji danas nosi naziv Ribarstvo (Croatian Journal of Fisheries).
Petnaestak do dvadeset sekundi nakon toga dogodio se potres u Banjoj Luci, udaljenoj oko 60 km zračne crte od Lipovljana. Za vrijeme potresa riba se potpuno umirila, a voda zatalasala kao da je projurio motorni čamac i sva zamutila.
Ribarima je bilo jasno da je riba osjetila potres prije njih i postali su svjesni da su bili očevici tog rijetkog prirodnog fenomena, piše u bilješci koju je potpisao povjesničar ribarstva ing. Cvjetan Bojčić, dugogodišnji direktor Poslovne zajednice slatkovodnog ribarstva Jugoslavije.
Bojčić je umro u Zagrebu prije nekoliko dana, 20. decembra u 93. godini života, i njegov pokop će biti obavljen na zagrebačkom Krematoriju 4 januara.
Potres u Banjoj Luci imao je jakost 6 stepeni po Richterovoj skali. Od njega je poginulo 15 osoba, a 1.117 ljudi bilo je teže i lakše ozlijeđeno. Potpuno je uništeno 86.000 stanova, te su stradale brojne druge građevine.
Spasili kineski grad Haicheng
Stručnjak za ponašanja životinja Boris Antunović iz Osijeka objašnjava da se nekoliko minuta ili sekundi prije potresa javljaju u blizini epicentra elektromagnetski impulsi koje životinje mogu osjetiti i promijeniti ponašanje.
Vrlo vjerojatno, navedena zapažanja promjene ponašanja riba na ribnjačarstvu Lipovljani, vezana su za osjećaj ovih elektromagnetskih impulsa u riba, kaže redovni profesor na Fakultetu agrobiotehničkih nauka.
Postoje brojna zapažanja promjena u ponašanju životinja danima ili čak tjednima prije velikih potresa, čak i do 500 km od epicentra potresa. Godine 373. p.n.e. rimski historičar Aelian zabilježio je opise štakora, pasa, zmija i lasica koji su u grupama napuštali grčki grad Helike nekoliko dana prije katastrofalnog potresa pri kojemu je grad doslovno potonuo, ističe Antunović.
Impresivno djeluje iskustvo kineskog grada Haichenga. On je evakuiran nekoliko sati prije potresa magnitude 7.3 koji se dogodio 4. februara 1975. Potres je devastirao grad i vjeruje se da je uspješna evakuacija spasila hiljade života, kaže Antunović.
Četiri godine prije, u decembru 1971. godine, Državni seizmološki ured Kine počeo je prikupljati izvještaje o neobičnim ponašanjima životinja u svrhu predviđanja potresa. Na temelju takvih promatranja i geofizičkih mjerenja Haicheng je evakuiran.
Poslije ovoga, Kinezi su nastavili koristiti ponašanje životinja kao pomoć u predviđanju potresa uz nekoliko zapaženih uspjeha i nekoliko – lažnih alarma. Neobična ponašanja zabilježena su kod raznih životinja, uključujući mnoge vrste sisavaca, ptica, gmazova, riba i insekata.
Primjerice, skupina japanskih istraživača 2017. godine povezala je smanjenu mliječnost u krava počevši od tri tjedna prije potresa, kaže predavač na modulu Etologija životinja.
Sve dokumentovano sistemnim studijama
Tokom ponedjeljka novinaru Hine nije pošlo za rukom pronaći nekoga od svjedoka na ribnjaku Lipovljani. Ribničarstvo Lipovljani danas se nalazi u sastavu Poljoprivrednog poduzeća Orahovica kao jedan od osam ribnjaka te firme.
Do vodstva PP Orahovica nije doprlo sjećanje bivše firme na iskustva prognoze banjalučkog potresa, te nisu bili raspoloženi za razgovor na tu temu.
Ni neki drugi ribnjaci nisu zabilježili takvo iskustvo. Voditelj ribnjaka Crna mlaka (IHOR Park) Ivan Prepolec kazao je da on i čuvari ribnjaka pažljivo prate ekološka zbivanja u kojima obitavaju tamošnje ribe, ali je dodao da nisu jutros niti prije zapazili slična ponašanja riba povezana s potresima.
Boris Antunović priznaje da nije jednostavno pratiti ponašanje velikog broja životinja i povezati ih baš s vremenom neposredno prije potresa.
Događalo da pojedini naučnici objave svoja istraživanja, da bi ih druga grupa naučnika osporila, kao što je bio slučaj s mjerenjem ponašanja životinja u posljednjim većim potresima u Italiji 2016/2017. godine, ističe Antunović i zaključuje: Ipak, u posljednje vrijeme, ova su zapažanja dokumentirana sistemnim studijama.