Finalni prijedlog rezolucije o Srebrenici upućen UN-u

Konačni prijedlog rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu i svim stalnim misijama u UN, objavio je ambasador Bosne i Hercegovine (BIH) pri UN Zlatko Lagumdžija.

“Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, finalni prijedlog Rezolucije “Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995”, od strane ‘cross- regional core group’, otišao prema predsjedniku @UN_PGA i svim stalnim misijama u UN”, napisao je Lagumdžija 1. maja kasno uveče na mreži X.

U finalnom prijedlogu rezolucije, koji je Radiju Slobodna Evropa proslijeđen iz Memorijalnog centra Potočari, navodi se odluka UN “da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine.

UN, navodi se u tekstu, “osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti”.

“Takođe”, navodi se dalje, UN “bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici”.

Naglašava se i važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom.

Rezolucijom se “poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a”.

Od generalnog sekretara UN traži se da “uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih naroda i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje”.

Takođe, rezolucijom UN “poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti”.

U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku proteklih dana održane su neformalne konsultacije o Nacrtu rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Kako je ranije objavljeno na zvaničnoj stranici UN-a, konsultacije o nacrtu nazvanom “Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.” sazvale su stalne misije Njemačke i Ruande, zajedno sa misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Holandije Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i Sjedinjenih Država.

Prethodno je u Vijeću sigurnosti UN-a 30. aprila održana sjednica o BiH na zahtjev Rusije, koja je kao povod za raspravu istakla narušavanje sigurnosne situacije i rizike podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Rusija je zatražila sjednicu nakon pisma Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda, koje je poslala Vijeću sigurnosti UN-a.

Sjednica se održala u momentu dok Srbija i političari entiteta Republika Srpska (RS), uz saveznika Rusiju, lobiraju protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, koja će na dnevnom redu biti u maju.

Kada se prije devet godina odlučivalo o rezoluciji o genocidu u Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a, za neusvajanje dovoljan je bio veto Rusije. Ovoga puta, na Generalnoj skupštini ne postoji mogućnosti ulaganja veta za blokiranje donošenja rezolucije.

Uprkos presudama međunarodnih sudova, službeni Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlašenja, nametnuo je 23. jula 2021. dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i propisuje kazna za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Podneseno je više desetaka krivičnih prijava, ali gotovo tri godine kasnije nema potvrđene optužnice.