Negdje mir i inkluzija, negdje ratni zločinci

Svakodnevni život i situacije, ali i tradicija i historija, inspiracija su mladim umjetnicama i umjetnicima širom Bosne i Hercegovine koji crtaju murale.

Na zidovima zgrada, škola i drugih objekata, oni s kojima je Radio Slobodna Evropa (RSE) razgovarao, crtaju slavne ličnosti, poruke mira, inkluzije.

Građani u pojedinim gradovima, međutim, na fasadama godinama gledaju i potpuno drugačije murale, koji produbljuju podjele i mržnju. Neki od njih su murali Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine u BiH ’90-ih godina, Draže Mihailovića, četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata, slova “Z” u znak podršci Rusije u agresiji na Ukrajinu.

Autori i naručitelji ovakvih murala nisu poznati.

U Trebinju “srpska istorija” i slavni, u Doboju “šareno”

Autor većine murala u Trebinju, na jugu BiH, je Miloš Narandžić.

Za RSE kaže da crta poznate ličnosti, sportiste, ali i dijelove srpske istorije.

Zanimljivi su i trebinjski murali slavnim američkim redateljima.

“Bavim se tetoviranjem, to mi je primarni posao, a usput i grafiti. To sam zavolio, crtam sprejevima”, kaže Miloš.

Dodaje da uvijek traži dozvolu od stanara, a kad je riječ o objektima koji su u vlasništvu grada, onda mu dozvolu daje grad ili opština.

Kaže da mu je za prosječan portret potrebno od sat do tri sata vremena. Miloš je, osim Kubricka, nacrtao i nobelovca Ivu Andrića, redatelja horor filmova Alfreda Hitchcocka i brojne druge.

“Sve zavisi, ako nije pretjerano veliko, ni pretjerano malo.”

Deni Božić iz Doboja, na sjeveru BiH, do sad je, kaže, nacrtao 150 murala.

Osim u Doboju, njegovi murali su i u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Zenici, Modriči. Radio ih je u Beogradu i Novom Sadu u Srbiji, kao i Krškom u Sloveniji.

“Većina murala u Doboju urađena je na moju inicijativu. Kad nađem zid, tražim odobrenje od stanara zgrade. Slikam ih i po pozivu”, kaže za RSE Deni.

Objašnjava da nekad nije siguran želi li nešto poručiti svojim crtežima.

“Slikam ono što mi se slika u datom trenutku. Uglavnom radim portrete poznatih, nama dragih, ličnosti, koje vrijede. Naslikao sam dosta, glumaca, muzičara, pisaca. Murali su jedan od načina da se nekom oda počast.”

Deni je jedan do rijetkih uličnih umjetnika koji ne imenuje svoje radove.

U Banjoj Luci, Goraždu i Cazinu poruke djeci

Ideja ovisi o temi, kaže umjetnik Boris Domazet iz Banje Luke.

“Nekada ideja dođe brzo, sama od sebe, a nekada je potreban duži proces u vidu istraživanja. Dosta radova radim u saradnji s kolegom i prijateljem Milanom Stanivukovićem, tako da ideje uglavnom tražimo zajedno”, kaže Boris za RSE.

Njemu su najveća inspiracija tradicija i kultura, ali i svakodnevni život i okruženje.

“Inspiraciju pronalazim prateći radove kolega i umjetnika čiji rad cijenim.”

Za Borisa je, kaže, bh. društvo neiscpran izvor inspiracije.

“Ja svoj rad uglavnom posvećujem djeci i izuzetno mi je drago kada vidim prijatne reakcije od njih, posebno onih najmlađih. Biće mi zadovoljstvo ako bar neki od njih zbog mojih radova krenu putem umjetnosti bilo koje vrste”, rekao je Boris.

Za njega oslikvanje murala nije primaran posao, nego ljubav i način da pobjegne od svakodnevnih obaveza.

Kaže da samo radi na projektima koji se poklapaju s njegovim vizijama, “bez obzira na to da li su oni komercijalnog, društvenog ili humanitarnog karaktera”.

Cazin, na sjeverozapadu BiH, krasi nekoliko murala posvećenih djeci, uglavnom u blizini osnovnih škola.

U okviru obilježavanja Nedjelje dječijih prava 2022. godine u Cazinu je oslikan mural na zidu dvorišta Osnovne škole “Cazin 2”, gdje se, inače, nalaze prostorije Centra za razvoj inkluzivne prakse.

Autor je Nermin Rizvić, edukator i rehabilitator u Centru za razvoj inkluzivnih praksi.

“Ideja je nastala nakon što je prilagođen prilaz školi i izgrađen zid. Nama se učinilo da to može biti dobra podloga za oslikavanje murala. Odmah smo svi pristali. To je drugi mural inkluzije”, kaže Nermin.

Nermin kaže da su boje izabrane, jer djeca vole šareno i jače boje.

“Ne vole crnilo i sivilo. Ideja je bila da to bude što opuštenije za djecu. Djeca su zajedno radila na ovome, svi su bili uključeni. Mural je prikaz onoga što mi radimo i što ćemo raditi i u budućnosti.”

Prvi mural u Cazinu oslikao je umjetnik Rikardo Druškić, a i njemu su u oslikavanju pomogla djeca s poteškoćama u razvoju iz cazinskog Centra za razvoj inkluzivne prakse.

U Cazinu je 2020. oslikan i mural srednjovjekovnog bosanskog viteza, u povodu Dana nezavisnosti BiH. Autor je cazinski umjetnik Ismar Ružnić.

Na istoku BiH, u Goraždu, 2020. oslikan je Mural mira. Na oronuloj zgradi nekadašnjeg Đačkog doma u ovom gradu ovaj mural je jedna od šest mirovnih akcija koje je Centar za edukaciju, terapiju i demokratski razvoj SEKA realizirao u okviru projekta The Collective of Chosen Generations.

Djelo je grupe mladih predvođenih akademskom slikarkom Irmom Gušo Smajilhodžić.

Iako je ove godine započeta rekonstrukcija zgrade na kojoj se nalazi, mural s porukom mira većim dijelom je sačuvan.

Schumacher i Pavarotti u Sarajevu i Mostaru

Početkom 2022. nekoliko sarajevskih umjetnika poklonilo je bivšem sedmerostrukom prvaku Formule 1 mural u znak zahvalnosti za pomoć koju je Michael Schumacher pružao Sarajevu neposredno poslije rata.

Veliki mural nalazi se na zgradi u Aerodromskom naselju, čija je obnova završena, između ostalog, zahvaljujući donacijama zvijezde Formule 1.

Tokom i poslije rata Schumacher je posjetio Sarajevo i pružio podršku građanima koji su četiri godine (1992.-1996.) bili u opsadi. Najviše je pomagao djeci žrtvama mina.

Ovo nije jedini mural u Sarajevu.

U centru grada, osim ostalih, mural je dobio i pokojni pjevač Indexa Davorin Popović.

A jedan od najpoznatijih opernih pjevača Luciano Pavarotti ima mural u Mostaru.

U ovom gradu mural je, između ostalih, na jednom ruševnom objektu u centru Mostara 2014. dobio i Aleksa Šantić, pjesnik. Autor je grupa umjetnika Colletivo Fx.

Gdje su ratni zločinci, četničke vođe i poneki ministar iz Srbije?

U nekoliko bh. gradova u posljednjih godina oslikano je više murala s likovima osuđenih ratnih zločinaca, četničkih vođa.

Posljednjih mjeseci, u gradovima bh. entiteta Republika Srpska, na zidovima se ispisuje i podrška Rusiji u agresiji na Ukrajinu.

U Banjoj Luci u decembra 2021. oslikan je mural Ratku Mladiću, osuđenom za genocid i ratne zločine pred Haškim tribunalom.

I godinu dana kasnije, ovaj mural nije uklonjen, iako Kazneni zakon BiH, izmjenama i dopunama bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, predviđa kazne za svako veličanje ratnih zločinaca. Uz iscrtani Mladićev lik ispisana je poruka “ujedinjenje je počelo i to se više ne može zaustaviti.”

U gradu na istoku BiH – Foči mural Ratku Mladiću prefarban je u boje srpske zastave.

Naknadno je ovaj mural prefarban u boje srpske zastave.