in

Negdje mir i inkluzija, negdje ratni zločinci

Slatka-Tajna.Eu

Svakodnevni život i situacije, ali i tradicija i historija, inspiracija su mladim umjetnicama i umjetnicima širom Bosne i Hercegovine koji crtaju murale.

Na zidovima zgrada, škola i drugih objekata, oni s kojima je Radio Slobodna Evropa (RSE) razgovarao, crtaju slavne ličnosti, poruke mira, inkluzije.

Građani u pojedinim gradovima, međutim, na fasadama godinama gledaju i potpuno drugačije murale, koji produbljuju podjele i mržnju. Neki od njih su murali Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine u BiH ’90-ih godina, Draže Mihailovića, četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata, slova “Z” u znak podršci Rusije u agresiji na Ukrajinu.

Autori i naručitelji ovakvih murala nisu poznati.

U Trebinju “srpska istorija” i slavni, u Doboju “šareno”

Autor većine murala u Trebinju, na jugu BiH, je Miloš Narandžić.

Motiv iz Bitke na Kosovu na zgradi u Trebinju. Ovo je jedan od nekoliko murala s ovom tematikom.

Za RSE kaže da crta poznate ličnosti, sportiste, ali i dijelove srpske istorije.

Mural po motivu slike “Kosovka djevojka” Uroša Predića.

Zanimljivi su i trebinjski murali slavnim američkim redateljima.

Mural Stanleyju Kubricku u Trebinju, američkom filmskom redatelju

Mural Stanleyju Kubricku u Trebinju, američkom filmskom redatelju

“Bavim se tetoviranjem, to mi je primarni posao, a usput i grafiti. To sam zavolio, crtam sprejevima”, kaže Miloš.

Miloš Narandžić iscrtao je najviše murala u Trebinju.

Miloš Narandžić iscrtao je najviše murala u Trebinju.

Dodaje da uvijek traži dozvolu od stanara, a kad je riječ o objektima koji su u vlasništvu grada, onda mu dozvolu daje grad ili opština.

Kaže da mu je za prosječan portret potrebno od sat do tri sata vremena. Miloš je, osim Kubricka, nacrtao i nobelovca Ivu Andrića, redatelja horor filmova Alfreda Hitchcocka i brojne druge.

“Sve zavisi, ako nije pretjerano veliko, ni pretjerano malo.”

Deni Božić iz Doboja, na sjeveru BiH, do sad je, kaže, nacrtao 150 murala.

Murali književnicima u Doboju - Petar Kočić, Meša Selimović, Branko Ćopić i Ivo Andrić.

Murali književnicima u Doboju – Petar Kočić, Meša Selimović, Branko Ćopić i Ivo Andrić.

Osim u Doboju, njegovi murali su i u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Zenici, Modriči. Radio ih je u Beogradu i Novom Sadu u Srbiji, kao i Krškom u Sloveniji.

“Većina murala u Doboju urađena je na moju inicijativu. Kad nađem zid, tražim odobrenje od stanara zgrade. Slikam ih i po pozivu”, kaže za RSE Deni.

Mural Nikoli Tesli u Doboju

Mural Nikoli Tesli u Doboju

Objašnjava da nekad nije siguran želi li nešto poručiti svojim crtežima.

“Slikam ono što mi se slika u datom trenutku. Uglavnom radim portrete poznatih, nama dragih, ličnosti, koje vrijede. Naslikao sam dosta, glumaca, muzičara, pisaca. Murali su jedan od načina da se nekom oda počast.”

Deni je jedan do rijetkih uličnih umjetnika koji ne imenuje svoje radove.

Deni Božić nacrtao je i srpskog tenisera Novaka Đokovića u Doboju

Deni Božić nacrtao je i srpskog tenisera Novaka Đokovića u Doboju

U Banjoj Luci, Goraždu i Cazinu poruke djeci

Ideja ovisi o temi, kaže umjetnik Boris Domazet iz Banje Luke.

“Nekada ideja dođe brzo, sama od sebe, a nekada je potreban duži proces u vidu istraživanja. Dosta radova radim u saradnji s kolegom i prijateljem Milanom Stanivukovićem, tako da ideje uglavnom tražimo zajedno”, kaže Boris za RSE.

Mural na Osnovnoj školi Đura Jakšić u znak sjećanja na djecu koja su ubijena u ustaškom masakru 1942. godine.

Mural na Osnovnoj školi Đura Jakšić u znak sjećanja na djecu koja su ubijena u ustaškom masakru 1942. godine.

Njemu su najveća inspiracija tradicija i kultura, ali i svakodnevni život i okruženje.

“Inspiraciju pronalazim prateći radove kolega i umjetnika čiji rad cijenim.”

Mural na Osnovnoj školi Branko Radičević u Banjoj Luci

Mural na Osnovnoj školi Branko Radičević u Banjoj Luci

Za Borisa je, kaže, bh. društvo neiscpran izvor inspiracije.

“Ja svoj rad uglavnom posvećujem djeci i izuzetno mi je drago kada vidim prijatne reakcije od njih, posebno onih najmlađih. Biće mi zadovoljstvo ako bar neki od njih zbog mojih radova krenu putem umjetnosti bilo koje vrste”, rekao je Boris.

Za njega oslikvanje murala nije primaran posao, nego ljubav i način da pobjegne od svakodnevnih obaveza.

Mural u Čelincu na zgradi Centra za kulturu, fizičku kulturu, obrazovanje i informisanje

Mural u Čelincu na zgradi Centra za kulturu, fizičku kulturu, obrazovanje i informisanje

Kaže da samo radi na projektima koji se poklapaju s njegovim vizijama, “bez obzira na to da li su oni komercijalnog, društvenog ili humanitarnog karaktera”.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Cazin, na sjeverozapadu BiH, krasi nekoliko murala posvećenih djeci, uglavnom u blizini osnovnih škola.

U okviru obilježavanja Nedjelje dječijih prava 2022. godine u Cazinu je oslikan mural na zidu dvorišta Osnovne škole “Cazin 2”, gdje se, inače, nalaze prostorije Centra za razvoj inkluzivne prakse.

Mural u Cazinu

Mural u Cazinu

Autor je Nermin Rizvić, edukator i rehabilitator u Centru za razvoj inkluzivnih praksi.

“Ideja je nastala nakon što je prilagođen prilaz školi i izgrađen zid. Nama se učinilo da to može biti dobra podloga za oslikavanje murala. Odmah smo svi pristali. To je drugi mural inkluzije”, kaže Nermin.

Nermin Rizvić, autor murala inkluzije

Nermin Rizvić, autor murala inkluzije

Nermin kaže da su boje izabrane, jer djeca vole šareno i jače boje.

“Ne vole crnilo i sivilo. Ideja je bila da to bude što opuštenije za djecu. Djeca su zajedno radila na ovome, svi su bili uključeni. Mural je prikaz onoga što mi radimo i što ćemo raditi i u budućnosti.”

Prvi mural u Cazinu oslikao je umjetnik Rikardo Druškić, a i njemu su u oslikavanju pomogla djeca s poteškoćama u razvoju iz cazinskog Centra za razvoj inkluzivne prakse.

Prvi mural inkluzije u Cazinu oslikao je umjetnik Rikardo Druškić.

Prvi mural inkluzije u Cazinu oslikao je umjetnik Rikardo Druškić.

U Cazinu je 2020. oslikan i mural srednjovjekovnog bosanskog viteza, u povodu Dana nezavisnosti BiH. Autor je cazinski umjetnik Ismar Ružnić.

Mural srednjovjekovnog bh. viteza u Cazinu

Mural srednjovjekovnog bh. viteza u Cazinu

Na istoku BiH, u Goraždu, 2020. oslikan je Mural mira. Na oronuloj zgradi nekadašnjeg Đačkog doma u ovom gradu ovaj mural je jedna od šest mirovnih akcija koje je Centar za edukaciju, terapiju i demokratski razvoj SEKA realizirao u okviru projekta The Collective of Chosen Generations.

Djelo je grupe mladih predvođenih akademskom slikarkom Irmom Gušo Smajilhodžić.

Autorica Murala mira u Goraždu

Autorica Murala mira u Goraždu

Iako je ove godine započeta rekonstrukcija zgrade na kojoj se nalazi, mural s porukom mira većim dijelom je sačuvan.

"Mural miru" u Goraždu

“Mural miru” u Goraždu

Schumacher i Pavarotti u Sarajevu i Mostaru

Početkom 2022. nekoliko sarajevskih umjetnika poklonilo je bivšem sedmerostrukom prvaku Formule 1 mural u znak zahvalnosti za pomoć koju je Michael Schumacher pružao Sarajevu neposredno poslije rata.

Veliki mural nalazi se na zgradi u Aerodromskom naselju, čija je obnova završena, između ostalog, zahvaljujući donacijama zvijezde Formule 1.

Mural Michaelu Schumacheru u Sarajevu

Mural Michaelu Schumacheru u Sarajevu

Tokom i poslije rata Schumacher je posjetio Sarajevo i pružio podršku građanima koji su četiri godine (1992.-1996.) bili u opsadi. Najviše je pomagao djeci žrtvama mina.

Autor murala je ulični umjetnik Benjamin Čengić.

Autor murala je ulični umjetnik Benjamin Čengić.

Ovo nije jedini mural u Sarajevu.

U centru grada, osim ostalih, mural je dobio i pokojni pjevač Indexa Davorin Popović.

Mural Davorinu Popoviću nacrtali su ulični umjetnici Benjamin Čengić i Obojena klapa u okviru Pop Art Festivala i Dana Kantona Sarajevo.

Mural Davorinu Popoviću nacrtali su ulični umjetnici Benjamin Čengić i Obojena klapa u okviru Pop Art Festivala i Dana Kantona Sarajevo.

A jedan od najpoznatijih opernih pjevača Luciano Pavarotti ima mural u Mostaru.

Mural Lucianu Pavarottiju u Mostaru koji je 2018. godine uradio umjetnik Aleksandro Reis iz Brazila.

Mural Lucianu Pavarottiju u Mostaru koji je 2018. godine uradio umjetnik Aleksandro Reis iz Brazila.

U ovom gradu mural je, između ostalih, na jednom ruševnom objektu u centru Mostara 2014. dobio i Aleksa Šantić, pjesnik. Autor je grupa umjetnika Colletivo Fx.

Gdje su ratni zločinci, četničke vođe i poneki ministar iz Srbije?

U nekoliko bh. gradova u posljednjih godina oslikano je više murala s likovima osuđenih ratnih zločinaca, četničkih vođa.

Posljednjih mjeseci, u gradovima bh. entiteta Republika Srpska, na zidovima se ispisuje i podrška Rusiji u agresiji na Ukrajinu.

U Banjoj Luci u decembra 2021. oslikan je mural Ratku Mladiću, osuđenom za genocid i ratne zločine pred Haškim tribunalom.

Mural Ratku Mladiću u Banjoj Luci

Mural Ratku Mladiću u Banjoj Luci

I godinu dana kasnije, ovaj mural nije uklonjen, iako Kazneni zakon BiH, izmjenama i dopunama bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, predviđa kazne za svako veličanje ratnih zločinaca. Uz iscrtani Mladićev lik ispisana je poruka “ujedinjenje je počelo i to se više ne može zaustaviti.”

U gradu na istoku BiH – Foči mural Ratku Mladiću prefarban je u boje srpske zastave.

Mjesto na kojem je bio mural Ratku Mladiću u Foči.

Mjesto na kojem je bio mural Ratku Mladiću u Foči.
Mural s likom Draže Mihailovića u Foči i dalje stoji na istom mjestu. U međuvremenu je mural na jednom mjestu prefarban crnom bojom.

Mural s likom Draže Mihailovića u Foči i dalje stoji na istom mjestu. U međuvremenu je mural na jednom mjestu prefarban crnom bojom.
Mjesto gdje je bio oslikan lik Aleksandra Vulina u Banjoj Luci.

Mjesto gdje je bio oslikan lik Aleksandra Vulina u Banjoj Luci.

Naknadno je ovaj mural prefarban u boje srpske zastave.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Haris nakon Rade smuvao kuguarku: Berkovićeva nova riba 15 godina starija od njega, roditelji hoće da ga se odreknu? – Senzacija

U Sarajevu sutra počinje sajam bh. nakladnika – Knjige u nišama / Bljesak.info