Tekst članka se nastavlja ispod banera
Foto: Povijest.hr / Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.)
Na današnji dan, 4. kolovoza 1890. godine u Zagrebu je preminuo Ivan Mažuranić, hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar. Bio je hrvatski ban od 1873. do 1880. godine, poznat je po nadimku ban pučanin.
Mažuranić je najznačajnija je stvaralačka osobnost hrvatskoga narodnog preporoda.
Ivan Mažuranić rođen je u Novom Vinodolskom 1814. godine. Potječe iz imućne građansko-težačke, vinogradarske obitelji, koja se spominje još početkom 16. stoljeća.
Pučku školu pohađao je u rodnom Novom Vinodolskom, završivši je 1827. godine. Nakon Pučke škole klasičnu gimnaziju pohađao je u Rijeci, gdje ju je i završio 1833. godine, a tu je naučio talijanski, njemački i mađarski jezik. Kasnije naučio je i francuski, te ponešto engleski, a i gotovo sve slavenske jezike.
Studirao je filozofiju i pravo u Zagrebu i mađarskom Sambotelu. Po svršetku studija prava radio je kao odvjetnički pripravnik (1837. – 1839.) a potom kao gimnazijski učitelj (1839. – 1840.) u Zagrebu.
Nakon što je položio odvjetnički ispit 5. listopada 1840. godine, preselio se je u Karlovac gdje je otvorio odvjetnički ured. Zatim je u ožujku 1841. godine u Pešti položio ispit iz mjeničkog prava.
Mažuranić se 27. lipnja 1841. godine vjenčao u Zagrebu s Aleksandrom Demeter, sestrom pjesnika Dimitrija Demetra.
Od 1850. u Beču je obnašao najviše političke funkcije vezane uz Hrvatsku: zamjenik generalnoga prokuratora i državni nadodvjetnik, predsjednik Privremenoga dvorskoga dikasterija za Hrvatsku i Slavoniju, predsjednik Hrvatske dvorske kancelarije.
Zaslužan je za osnivanje Stola sedmorice 1862. Bio je djelatan u radu Hrvatskoga sabora 1861. Kao ban 1873–80. potaknuo je živu reformsku djelatnost kojom su u Hrvatsku uvedeni mnogobrojni moderni instituti, uglavnom preuzeti iz austrijskog zakonodavstva.
Mažuranićeve reforme po intenzitetu i značenju nemaju premca u razdoblju do 1918., ali su za vlasti bana K. Khuen-Héderváryja (1883) bile stavljene izvan snage ili umrtvljene.
Mažuranić je bio vrlo obrazovan čovjek, poznavatelj klasičnih i suvremenih europskih jezika. Prve stihove, u Kačićevu duhu, napisao je kao gimnazijalac (Vinodolski dolče, da si zdravo!).
Godine 1835. čakavac Mažuranić pozdravio je na štokavskome izlaženje Danice pjesmom Primorac Danici, zanosnim tonom i u klasicističkoj maniri, a početkom 1837. objavio je pjesmu Danica Ilirom, sročenu stihom Gundulićeva Osmana.
Glavno je Mažuranićevo književno djelo Smrt Smail-age Čengića, koje je objavio 1846. u almanahu Iskra pod naslovom Smrt Čengić-age.
Građeno je od 1134 deseteračko-osmeračka stiha raspoređena u pet nejednakih pjevanja, u kojima su prikazana zlodjela turskog silnika Smail-age Čengića nad zarobljenim Crnogorcima (Agovanje), njihovo spremanje na osvetu (Noćnik), sakupljanje osvetničke čete (Četa), napad na zločinca i njegova smrt (Harač), te silnikov udes nakon smrti (Kob).
Silništvo Smail-age osnovica je skromne fabule cijeloga spjeva, a središnje je mjesto u govoru što ga u Četi starac-svećenik drži junacima s ključnim motivom domovine kao mjesta gdje su živjeli predci i slobode kao jedinoga oblika sretnoga života.
Boj glasovitoga hercegovačkoga junaka Smail-age Čengića i Crnogoraca na Grahovu 1836. Mažuranić je uzeo tek kao povod da opiše patnju i stradanja vlastitoga naroda.
Video: TV kalendar 29.09.2020. (Ivan Mažuranić:
Rudarske čete za spašavanje još tragaju za rudarom koji je zatrpan prije tri dana pri…
U srijedu igramo utakmicu godine, poručio je Željko Petrović, šef stručnog štaba Zrinjskog uoči prvog…
Emina Jahović rijetko objavljuje previše intimne fotografije na Instagramu. No, ovog jutra nam se javila direktno…
Osim što je odličan izvor vitamina C i idealan za pravljenje osvežavajućih napitaka, limun ima…
Štrajk u VarteksuFoto: HTV / HRTRadnici varaždinske tekstilne tvrtke Varteks od ponedjeljka su u štrajku…
Pred vratima smo turnira iz masters seriju u Rimu.
