Analitički portal Istinomjer razmotrio je izjave Milana Tegeltije tokom gostovanja kod Senada Hadžifejzovića i rasprave sa Zlatanom Begićem.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Zlatan Begić i Milan Tegeltija, savjetnik za pravne poslova člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, bili su gosti “Centralnog dnevnika” na FACE televiziji, a tokom jedne od mnogobrojnih rasprava između gostiju, koje su se desile tokom spomenutog gostovanja, Tegeltija je iznio i jednu netačnu tvrdnju u pogledu nadležnosti visokog predstavnika u BiH.
Govoreći o legitimnosti imenovanja novog visokog predstavnika Christiana Schmidta u BiH i Zakonu o zabrani negiranja genocida u BiH koji je nametnuo Schmidtov prethodnik Valentin Inzko, Tegeltija je ustvrdio da čak ni na osnovu tzv. bonskih ovlaštenja visoki predstavnik u BiH nema pravo da nameće zakone.
Nijedan visoki predstavnik nema pravo da nameće zakon. Visoki predstavnik čak ni po “bonskim ovlaštenjima” to ne može. Ne može.
Podsjećamo, Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum), koji se odnosi na Sporazum o civilnoj provedbi, navodi se, između ostalog, da će visoki predstavnik “olakšati rješenje bilo kojih poteškoća koje nastanu provedbom civilnoga rješenja, ako Visoki predstavnik prosudi da je to potrebno”, kao i da “ima ovlaštenje za konačnu interpretaciju ovoga Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnoga rješenja”.
Kada su u pitanju “bonska ovlaštenja”, radi se o Bonskoj konferenciji o implementaciji mira, održanoj 1997. godine, na kojoj je razmatran napredak u implementiranju Općeg okvirnog sporazuma o miru u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa.
Vijeće za implementaciju mira (PIC) je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog
Sporazuma, kojim su određena ovlaštenja visokog predstavnika, omogućilo visokom predstavniku da smijeni s dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.
U zaključcima konferencije, PIC je pozdravio namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlaštenja u vezi s interpretacijom Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog sporazuma. Kako se navodi u tom dokumentu, visoki predstavnik donosi obavezujuće odluke kada smatra da je to neophodno. Jedna od navedenih situacija je i donošenje mjera koje stupaju na snagu kada strane nisu u mogućnosti da se dogovore.
Vijeće pozdravlja namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlaštenja u regiji u vezi sa interpretacijom Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog sporazuma, u cilju olakšanja razrješenja teškoća putem donošenja obavezujućih odluka, kad on smatra za neophodno, o slijedećim pitanjima:
a) vrijeme, mjesto i predsjedavanje sastancima zajedničkih institucija;
b) privremene mjere koje stupaju na snagu kad strane nisu u mogućnosti da se dogovore i koje ostaju važeće dok Predsjedništvo ili Vijeće ministara ne usvoji odluku o tom pitanju u skladu sa Mirovnim sporazumom;
c) druge mjere pri osiguranju implementiranja Mirovnog sporazuma u cijeloj Bosni i Hercegovini i njenim entitetima, kao i neometanog rada zajedničkih institucija. Takve mjere mogu uključivati aktivnosti protiv osoba koje obavljaju javnu službu ili funkcionera koji izostaju sa sastanaka iz neopravdanih razloga ili za koje Visoki predstavnik smatra da narušavaju pravne obaveze uspostavljene Mirovnim sporazumom ili rokove za njihovo implementiranje.
Bonska konferencija o implementaciji mira
Pored toga, podsjećamo i na činjenicu da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 2006. godine zaključio da “u postojećem pravnom sistemu Bosne i Hercegovine nema djelotvornog pravnog lijeka protiv odluka visokog predstavnika koje se tiču prava pojedinaca, a niti je Bosna i Hercegovina u okviru svoje pozitivne obaveze preduzela aktivnosti u cilju obezbjeđivanja djelotvornog pravnog lijeka protiv navedenih odluka visokog predstavnika”.
Svakako treba i napomenuti da ovo nije prvi put da visoki predstavnik odlukom donosi zakone u BiH, pa je tako Miroslav Lajčak, prethodnik Valentina Inzka, donio niz zakona, a neki od njih se odnose na izmjene i dopune Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ličnim kartama državljana BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji BiH itd.
Podsjećamo, Istinomjer je nedavno sličnu tvrdnju zastupnice u Narodnoj skupštini RS Ivanke Marković, da ovlaštenja visokom predstavniku ne daju mogućnost da odlukom nametne zakon, ocijenio neistinitom.
Shodno navedenim činjenicama, Istinomjer tvrdnju Milana Tegeltije, da “visoki predstavnik čak ni po “bonskim ovlaštenjima” ne može nametnuti zakon”, ocjenjuje neistinitom.
Pogledajte snimak TV duela.