“Žute potvrde” za EU izbore; velike kazne za prekšitelje izborne šutnje

“Iskoristi svoj glas, ne daj da ti drugi kroje budućnost”

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj provodi kampanju s ciljem boljeg upoznavanja građana s ulogom Europskog parlamenta, izborima koji se odražavaju 9. lipnja. Žele potaknuli građane na veću izlaznost.

– Proteklih mjeseci intenzivno smo naravno govorili o važnosti glasanja i svemu onome što je ovaj Europski parlament napravio na koji način je utjecao na svakodnevicu. Tu vidimo zapravo i dobre brojke, zato što dvije trećine hrvatskih građana smatra da EU utječe na njihovu svakodnevicu, kazala je Maja Ljubić Kutnjak, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Ovoga tjedna predstavili su ključni dio kampanje, važnu poruku “Iskoristi svoj glas, ne daj da ti drugi kroje budućnost”.

– Pozivamo birače da iskoriste to pravo, da ne daju da nekako drugi donosi odluke umjesto njih, jer smatramo da jedino na taj način demokracija može postati jača, tako da povećamo izlaznost. Prisjetimo se na prošlim izborima 2019. godine 30% je bila izlaznost u Hrvatskoj, to se svakako želi promijeniti, napomenula je.

Aktivno uključivanje mladih u politički proces

S druge strane, izlaznost na  parlamentarnim izborima bila je odlična. Državno izborno povjerenstvo provodilo je edukacije, posebice prema mladim biračima.

– Već šestu školsku godinu ušli smo u srednje škole. Ciljana grupa su nam bili maturanti, odnosno učenici završnih razreda. Dijelom smo se i preklopili, i to je vrlo pozitivno, s uredima Europskog parlamenta u Zagrebu, rekao je glasnogovornik i član Državnog izbornog povjerenstva Slaven Hojski.

Još od listopada, pa sve do kraja veljače, obišli su sve županije.

– Obišli smo 50 škola, održali oko 100 edukacija, obuhvatili preko 4000 naših maturanata i u anketi koja nam je bila povratno poslana putem maila, smo vidjeli da je jedan veći dio učenika smatra da će ipak izaći na izbore i povratne informacije od profesora s prošlih godina nam također govore da se povećala izlaznost, dodao je.

Mladi često pitaju “što ja tu mogu promijeniti”? Svaki glas je bitan nadovezala se Ljubić Kutnjak.

– Europski parlament u svim državama članicama tako i u Hrvatskoj, od 2016. godine provodi program “škola ambasador Europskog parlamenta” i mi smo zaista sretni što se u Hrvatsku na dobrovoljnoj razini uključilo više od 60 škola, kazala je.

Cilj je da na iskustveni način, kroz projekte, učenici stječu iskustvo.

– Te vrijednosti koje nosi EU od solidarnosti, zajedništva, možda i poticanje promjena u zajednici, da učenici kroz projekte zaista žive to, nastavila je.

– Vidimo uzlazni trend angažiranosti mladih i to nam zapravo daje nekakvu nadu da će se i mladi više odazvati na ovim izborima jer uostalom kada gledamo i izlaznost 2019. godine koja je na europskoj razini dosegla 51%, to je mahom bilo upravo zato što su mlađi više izašli na izbore, napomenula je.

Očekuje li se veća izlaznost mladih na EU izborima?

26 milijuna mladih u Europi, njima će ovo biti prvi europski izbori. Mladi koji imaju ideje mogu ih realizirati uz pomoć Ureda Europskog parlamenta u RH, uz pomoć njihove platforme, ali isto tako i angažirati druge – svoju obitelj, prijatelje u školi.

– Svakako radimo s našom mladom populacijom i naravno trebamo biti tamo gdje su i mladi, prije svega i u digitalnoj sferi. Između ostalog, Europski parlament je razvijao i za prošle izbore i onda i tokom ovih 5 godina svoju platformu Zajednoza.eu gdje upravo povezujemo mlade na europskoj razini, na lokalnoj razini, potičemo volontiranje, rekla je.

– Izdvojio bih jedan jako zanimljiv primjer u Vrbovcu koja je škola ambasador, također prijatelj gdje su nas primili, gdje su imali čak jednu knjižicu koju su napravili sredstvima Europske unije da približe svojim đacima što se sve bira, koga biramo, kada, kazao je Hojski.

Struktura lista za EU izbore

Hojski je rekao da je lista nešto manje nego prije 5 godina, tada su bile 33 liste, sad ih je 25.

– 19 je stranačkih, 4 su koalicijske i dvije su liste grupe birača, koji su morali skupiti 5000 potpisa s obzirom na to da je cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica, kazao je.

– Što se tiče neke osobne iskaznice ovih izbora, imamo 300 kandidata, s obzirom da je 25 lista puta 12 koliko biramo(…)ali kad gledate strukturu, s obzirom na to da je manje kandidata, s 396 smo došli na 300, onda ispada da je 29 naših kandidata mlađih od 30 godina, pojasnio je.

Gotovo 100 kandidata manje se natječe, točnije 156 manje.

– Najstariji kandidat 41. godište, 83 godine, najmlađa kandidatkinja 2005., 18,5 godina, tako to su ti rasponi, dodao je.

Izborna šutnja – velike kazne za prekršitelje

Izborna kampanja je u tijeku, predstavljaju se liste i kandidati,važno je spomenuti i izbornu šutnja. Ako se ona prekrši, slijede ne baš male novčane kazne.

– To je taj dio priče koji moramo ujednačiti, izborno zakonodavstvo, jer je jedna radnja kažnjiva na jednim izborima, na drugim ista radnja nije kažnjiva, napomenuo je Hojski.

Izborna kampanja trajat će sve do 7. lipnja u ponoć, 8. lipnja je izborna šutnja, a 9. lipnja su izbori.

Kazne za fizičke osobe sežu do 398 eura.

– Malo su ti iznosi čudni s obzirom na to da su još uvijek zakoni u kunama, pa mi to pretračunavamo za kandidate su od 10.000 do 30.000 kuna, odnosno od 1.327 do 3.980 eura i onda su vrlo visoke kazne za kršenje izborne šutnje od strane pravnih osoba od 13.200 eura pa čak do 66.300 eura, naveo je.

Problem s “plavim potvrdama”

Mnogi građani su bili ljuti i ogorčeni da su morali na parlamentarnim izborima ići po “plave potvrde”, da nisu mogli ostvariti svoje pravo na biračkom mjestu.

– Bilo je “plavih potvrda” na svim izborima i dok je ovakav Zakon o registru birača bit će ih i na europskim izborima i na predsjedničkim i na lokalnim. Naime, ono što moramo izbjeći je onu priču koja se sada dogodila s važećim iskaznicama, a ljudi su tvrdili i naravno nema razloga ne vjerovati, vidjelo se to i na pojedinim biračkim mjestima da su imali važeće osobne iskaznice, a da se nisu nalazili u izvatku iz popisa birača, istaknuo je Hojski.

I dalje će “plave potvrde” trebati svima onima koji nemaju važeću osobnu iskaznicu i oni se neće naći u izvatku iz popisa birača i oni će morati na napraviti taj dodatni korak.

–  Ono što sad rade Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo pravosuđa, da analiziraju probleme s izdavanjem plavih potvrda, kazao je te dodao da se utvrđuje gdje je došlo do greške. 

Izdano je mnogo više plavih potvrda u odnosu na prijašnje izbore.

–  Prije smo imali ispod 1600, 1780, sada ih je bilo 7526 plavih potvrda, što se svakako ne smije dogoditi sada. Mora se to sve, ta dva sustava koju vodi MUP, osobna iskaznica i pravosuđe i uprava registar birača uskladiti, dodao je.

“Žute potvrde” na EU izborima

29. svibnja je rok za sve one koji neće biti u trenutku izbora u svom mjestu prebivališta da zatraže žutu potvrdu kojom će moći glasati.

– Sada je taj novi datum, deset dana prije izbora, pa opet pozivamo sve one koji neće biti u mjestu prebivališta, koji znaju već da će biti na putu 9. lipnja kad su sami izbori, da izvade tu tzv. žutu potvrdu, istaknuo je.

Na EU izborima nema više posebnih biračkih mjesta, sad je jedan listić za cijelu Republiku Hrvatsku, kao i na predsjedničkim izborima.

–  I još imamo jedan datum, 9. svibnja, to je za sve strane državljane koji ovdje imaju prebivalište ili privremeni boravak prema Zakonu o strancima, također da dođu do najbližeg ureda uprave koji vodi registar birača. Oni moraju dati izjavu da će glasati, ostvariti svoje pravo u RH, zaključio je Hojski.