Što treba napraviti za snažan razvoj ICT industrije u Hrvatskoj?
Otvoreno: Što treba napraviti za snažan razvoj ICT industrije u Hrvatskoj?
Foto: Otvoreno / HRT
ICT industrija u Hrvatskoj sustavno raste, no uvjeti poslovanja i sustav obrazovanja ne drže korak s djelatnošću koja oblikuje svijet već danas, a u budućnosti će sve više. Kako iskoristiti potencijale? Što mogu hrvatske tvrtke ostvariti na rastućem globalnom tržištu? Kakvu viziju budućnosti imaju vodeći hrvatski ICT stručnjaci?
O tome su u večerašnjem Otvorenom govorili Alan Sumina, suosnivač i direktor Nanobita, Izabel Jelenić, suosnivač, suvlasnik i tehnički direktor Infobipa, Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Denis Sušac, suosnivač i direktor Mona i Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti.
Alan Sumina, suosnivač Nanobita, Foto: Otvoreno/HRT
Izabel Jelenić, suosnivač, suvlasnik i tehnički direktor Infobipa, Foto: Otvoreno/HRT
Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Foto: Otvoreno/HRT
Denis Sušac, suosnivač i direktor Mona, Foto: Otvoreno/HRT
Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, Foto: Otvoreno/HRT
Pogledajte prilog Nataše Ledić Grgurić:
Infobip Shift u Zadru
Dvodnevna međunarodna developerska konferencija Infobip Shift, iza koje stoji hrvatska IT tvrtka Infobip, otvorena je u utorak u Zadru.
– Mislim da je ovo jedan veliki događaj za cijelu Hrvatsku, ali i za regiju. Sudeći po interesu i broju ljudi koji su došli i pridružili se virtualno, definitivno stavlja Hrvatsku na kartu Europe i svijeta kao zemlju u kojoj je ICT jako bitan, prepoznat i koji ima što pokazati čitavom svijetu, komentirao je u Otvorenom Izabel Jelenić, suosnivač, suvlasnik i tehnički direktor Infobipa.
Teme u Zadru su različite – metodologije razvoja softvera, način organizacije, kako se pristupa produktima.
– Bilo je puno priče o startupovima, o ljudima koji iza sebe imaju neka iskustva iz startup svijeta, što znači otvarati firmu, s kojim se problemima oni susreću, kako su ih rješavali. I jako puno ljudi s druge strane koji su to slušali, postavljali pitanja i sigurno puno toga naučili, dodao je.
“Hrvatska može pružiti kvalitetan život digitalnim nomadima”
Alan Sumina, suosnivač i direktor Nanobita kaže – da smo prije pet godina vidjeli kakva je situacija danas, rekli bismo da je to nemoguće, san, nečija maštarija.
– Mi imamo nekoliko unicorna, Infobit je jedan od njih. Unicorn je tvrtka koja je postigla valuaciju veću od jedne milijarde američkih dolara. Prije pet godina mi nismo mogli niti sanjati o tome. Postoji snažan interes stranih ulagača za ulaganje u hrvatske tvrtke – ili kroz direktno ulaganje u dokapitalizaciju ili kupovinu čitavih tvrtki, kao što se recimo dogodilo s Nanobitom čiji sam ja direktor i suosnivač. Mi smo prije gotovo godinu dana prodali tvrtku za gotovo milijardu kuna. O takvim stvarima se nije uopće pričalo prije nekoliko godina, kazao je.
Kakva je perspektiva?
– Uvijek treba gledati gdje će hrvatski IT sektor biti za pet, deset ili više godina, jer to je jedna od rijetkih industrija koja ima tako visoke stope rasta. U Hrvatskoj malo industrija raste. Kada pogledate Crobex, indeks nekih od najvećih poduzeća koja su izlistana na Zagrebačkoj burzi (ZSE), on manje-više stagnira gotovo 15 godina. Nemate puno rastućih industrija, izuzev možda turizma. Uz turizam, ja bih rekao da je IT jedan od prilika i šansi Hrvatske da zadrži radne ljude i dobije visokoobrazovani radni kadar iz Europe. Ne samo iz Europe, iz cijelog svijeta, koji želi živjeti ovdje i raditi, kazao je Sumina, zaključivši kako Hrvatska digitalnim nomadima može pružiti kvalitetan život. Nije potrebna nikakva posebna infrastruktura za ICT sektor – dovoljan je brzi internet, relativno kvalitetan laptop i to je manje-više to, dodaje.
“Prije 10 godina bili smo predmet sprdnje”
Denis Sušac, najbolji poduzetnik u 2020. godini, suosnivač i direktor Mona, kaže kako su se stvari u Osijeku pokrenule u posljednjih 10 godina.
Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku
– Kada smo prije 10 godina govorili da nam je cilj zaposliti u Osijeku u IT industriji, ispali smo predmet sprdnje, a u biti se vrlo brzo dogodilo da smo zaposliti i višestruko više. U Hrvatskoj ima dosta dobrih stvari što se tiče lakoće poslovanja koja se, sjećajući se kako je to bilo 2003. kada smo pokretali firmu, znatno poboljšala, rekao je.
No, kaže, postoji i prostor za napredak.
Kod nas se događa da država potiče i forsira pokretanje novih poduzetničkih pothvata, međutim ono što Hrvatska nema su zrele, velike, ozbiljne firme, ustvrdio je. Nemamo, kaže, strategiju po pitanju rasta – “jednom kad firme dosegnu određenu veličinu, tu se staje”.
Hrvatski ICT sektor se danas više bazira na servisnu industriju, izvozi servise, a manje proizvode. Trebalo bi zato, smatra Sušac, znatno više ulagati u razvoj i istraživanje.
– Davno nam je obećano da će IT biti vertikalna industrija, to znači da IT tvrtke mogu prijavljivati i raditi projekte koji su baš u srži IT-evski, a ne moraju biti vezani za druge vertikale – poljoprivredu, zdravstvo, transport, sigurnost…, pojasnio je.
S3 strategija
Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, govorila je između ostalog o S3 strategiji koja je podloga za korištenje europskih sredstava u razdoblju od 2021. do 2017. godine.
– Mi trenutno radimo na njenoj reviziji. Krajem devetog mjeseca i početkom desetog ćemo imati i određene tematske radionice po pojedinim područjima S3 strategije u kojoj su uključeni i predstavnici gospodarstva i predstavnici akademskog sektora, tako da ćemo sagledati sve prijedloge koji dolaze od strane gospodarstvenika i ići u smjeru da ICT industrija bude jače prepoznata kao vertikalna industrija u segmentu same strategije, kazala je Mikuš Žigman.
Ako analiziramo projekte koji su bili financirani kroz operativni program u razdoblju 2014. do 2020., u dijelu istraživanja i razvoja 80% tih projekata, a radi se o vrijednosti od milijardu i 600 milijuna kuna, ustvari ima ICT komponentu u sebi, napomenula je.
Evo kako Alan Sumina komentira te promjene i što ga oko njih brine:
“Nismo prva liga, a nismo ni pri dnu”
Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, komentirao je pitanje bi li ICT sektor za desetak godina doista mogao doseći turizam:
– Da nemamo turizam, Hrvatska bi bila bitno drugačija zemlja, puno sličnija zemljama zapadnog Balkana. I moramo ga apsolutno pozdraviti. To je onaj strukturirani, poduzetnički dio turizma koji se razvija, a nikako nije onaj nestrukturirani dio koji stvara velike probleme i infrastrukturi, ali i generalno – koliko on doista doprinosi gospodarstvu i općem društvu – to je potpuno druga stvar, kaže Balen.
Dodaje i kako je turizam u svojim najboljim godinama ostvarivao 10 do 10,5 milijardi eura prihoda. Sada, u trenucima pandemije kada su stvari malo stale, ni u ICT sektoru nije bilo onolikog rasta kao prije, ICT je radio oko 45 milijardi kuna, kaže.
– Međutim, hrvatska ICT scena trenutno spada u nekakvu sredinu Europe. Mi nismo niti prva liga, nismo ovog trena niti pri dnu. Ali imamo strašan potencijal za rast, zaključio je.
Cijelu emisiju možete pogledati na platformi HRTi.