in

Što treba napraviti za snažan razvoj ICT industrije u Hrvatskoj?

Slatka-Tajna.Eu

Otvoreno: Što treba napraviti za snažan razvoj ICT industrije u Hrvatskoj?

Foto: Otvoreno / HRT

ICT industrija u Hrvatskoj sustavno raste, no uvjeti poslovanja i sustav obrazovanja ne drže korak s djelatnošću koja oblikuje svijet već danas, a u budućnosti će sve više. Kako iskoristiti potencijale? Što mogu hrvatske tvrtke ostvariti na rastućem globalnom tržištu? Kakvu viziju budućnosti imaju vodeći hrvatski ICT stručnjaci? 

O tome su u večerašnjem Otvorenom govorili Alan Sumina, suosnivač i direktor Nanobita, Izabel Jelenić, suosnivač, suvlasnik i tehnički direktor Infobipa, Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Denis Sušac, suosnivač i direktor Mona i Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Pogledajte prilog Nataše Ledić Grgurić

Infobip Shift u Zadru

Dvodnevna međunarodna developerska konferencija Infobip Shift, iza koje stoji hrvatska IT tvrtka Infobip, otvorena je u utorak u Zadru. 

– Mislim da je ovo jedan veliki događaj za cijelu Hrvatsku, ali i za regiju. Sudeći po interesu i broju ljudi koji su došli i pridružili se virtualno, definitivno stavlja Hrvatsku na kartu Europe i svijeta kao zemlju u kojoj je ICT jako bitan, prepoznat i koji ima što pokazati čitavom svijetu, komentirao je u Otvorenom Izabel Jelenić, suosnivač, suvlasnik i tehnički direktor Infobipa.

Teme u Zadru su različite – metodologije razvoja softvera, način organizacije, kako se pristupa produktima.

– Bilo je puno priče o startupovima, o ljudima koji iza sebe imaju neka iskustva iz startup svijeta, što znači otvarati firmu, s kojim se problemima oni susreću, kako su ih rješavali. I jako puno ljudi s druge strane koji su to slušali, postavljali pitanja i sigurno puno toga naučili, dodao je. 

“Hrvatska može pružiti kvalitetan život digitalnim nomadima”

Alan Sumina, suosnivač i direktor Nanobita kaže – da smo prije pet godina vidjeli kakva je situacija danas, rekli bismo da je to nemoguće, san, nečija maštarija.

– Mi imamo nekoliko unicorna, Infobit je jedan od njih. Unicorn je tvrtka koja je postigla valuaciju veću od jedne milijarde američkih dolara. Prije pet godina mi nismo mogli niti sanjati o tome. Postoji snažan interes stranih ulagača za ulaganje u hrvatske tvrtke – ili kroz direktno ulaganje u dokapitalizaciju ili kupovinu čitavih tvrtki, kao što se recimo dogodilo s Nanobitom čiji sam ja direktor i suosnivač. Mi smo prije gotovo godinu dana prodali tvrtku za gotovo milijardu kuna. O takvim stvarima se nije uopće pričalo prije nekoliko godina, kazao je.

Kakva je perspektiva?

– Uvijek treba gledati gdje će hrvatski IT sektor biti za pet, deset ili više godina, jer to je jedna od rijetkih industrija koja ima tako visoke stope rasta. U Hrvatskoj malo industrija raste. Kada pogledate Crobex, indeks nekih od najvećih poduzeća koja su izlistana na Zagrebačkoj burzi (ZSE), on manje-više stagnira gotovo 15 godina. Nemate puno rastućih industrija, izuzev možda turizma. Uz turizam, ja bih rekao da je IT jedan od prilika i šansi Hrvatske da zadrži radne ljude i dobije visokoobrazovani radni kadar iz Europe. Ne samo iz Europe, iz cijelog svijeta, koji želi živjeti ovdje i raditi, kazao je Sumina, zaključivši kako Hrvatska digitalnim nomadima može pružiti kvalitetan život. Nije potrebna nikakva posebna infrastruktura za ICT sektor – dovoljan je brzi internet, relativno kvalitetan laptop i to je manje-više to, dodaje.

“Prije 10 godina bili smo predmet sprdnje”

Denis Sušac, najbolji poduzetnik u 2020. godini, suosnivač i direktor Mona, kaže kako su se stvari u Osijeku pokrenule u posljednjih 10 godina.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










– Kada smo prije 10 godina govorili da nam je cilj zaposliti u Osijeku u IT industriji, ispali smo predmet sprdnje, a u biti se vrlo brzo dogodilo da smo zaposliti i višestruko više. U Hrvatskoj ima dosta dobrih stvari što se tiče lakoće poslovanja koja se, sjećajući se kako je to bilo 2003. kada smo pokretali firmu, znatno poboljšala, rekao je.

No, kaže, postoji i prostor za napredak.

Kod nas se događa da država potiče i forsira pokretanje novih poduzetničkih pothvata, međutim ono što Hrvatska nema su zrele, velike, ozbiljne firme, ustvrdio je. Nemamo, kaže, strategiju po pitanju rasta – “jednom kad firme dosegnu određenu veličinu, tu se staje”. 

Hrvatski ICT sektor se danas više bazira na servisnu industriju, izvozi servise, a manje proizvode. Trebalo bi zato, smatra Sušac, znatno više ulagati u razvoj i istraživanje.

– Davno nam je obećano da će IT biti vertikalna industrija, to znači da IT tvrtke mogu prijavljivati i raditi projekte koji su baš u srži IT-evski, a ne moraju biti vezani za druge vertikale – poljoprivredu, zdravstvo, transport, sigurnost…, pojasnio je.

S3 strategija

Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, govorila je između ostalog o S3 strategiji koja je podloga za korištenje europskih sredstava u razdoblju od 2021. do 2017. godine. 

– Mi trenutno radimo na njenoj reviziji. Krajem devetog mjeseca i početkom desetog ćemo imati i određene tematske radionice po pojedinim područjima S3 strategije u kojoj su uključeni i predstavnici gospodarstva i predstavnici akademskog sektora, tako da ćemo sagledati sve prijedloge koji dolaze od strane gospodarstvenika i ići u smjeru da ICT industrija bude jače prepoznata kao vertikalna industrija u segmentu same strategije, kazala je Mikuš Žigman.

Ako analiziramo projekte koji su bili financirani kroz operativni program u razdoblju 2014. do 2020., u dijelu istraživanja i razvoja 80% tih projekata, a radi se o vrijednosti od milijardu i 600 milijuna kuna, ustvari ima ICT komponentu u sebi, napomenula je. 

Evo kako Alan Sumina komentira te promjene i što ga oko njih brine: 

“Nismo prva liga, a nismo ni pri dnu”

Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, komentirao je pitanje bi li ICT sektor za desetak godina doista mogao doseći turizam:

– Da nemamo turizam, Hrvatska bi bila bitno drugačija zemlja, puno sličnija zemljama zapadnog Balkana. I moramo ga apsolutno pozdraviti. To je onaj strukturirani, poduzetnički dio turizma koji se razvija, a nikako nije onaj nestrukturirani dio koji stvara velike probleme i infrastrukturi, ali i generalno – koliko on doista doprinosi gospodarstvu i općem društvu – to je potpuno druga stvar, kaže Balen.

Dodaje i kako je turizam u svojim najboljim godinama ostvarivao 10 do 10,5 milijardi eura prihoda. Sada, u trenucima pandemije kada su stvari malo stale, ni u ICT sektoru nije bilo onolikog rasta kao prije, ICT je radio oko 45 milijardi kuna, kaže.

– Međutim, hrvatska ICT scena trenutno spada u nekakvu sredinu Europe. Mi nismo niti prva liga, nismo ovog trena niti pri dnu. Ali imamo strašan potencijal za rast, zaključio je.

Cijelu emisiju možete pogledati na platformi HRTi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Jelovnik koji pomaže kod bubuljica i akni

Stalni razvoj poslovanja Galenike i rekordan broj novih proizvoda