in

Ruskoj ambasadi ustupljene prostorije Srpske pravoslavne crkve u Banjaluci

Ruskoj ambasadi ustupljene prostorije Srpske pravoslavne crkve u Banjaluci
Slatka-Tajna.Eu
Ruskoj ambasadi ustupljene prostorije Srpske pravoslavne crkve u Banjaluci

Zgrada kancelarije Ruske ambasade u Bosni i Hercegovini, koja je otvorena u Banjaluci, u vlasništvu je Srpske pravoslavne eparhije, podaci su iz katastra uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove tog entiteta.

U jeku ruske agresije na Ukrajinu, Rusija je proširila diplomatsko prisustvo na Balkanu otvarajući u elitnom dijelu Banjaluke kancelariju svoje ambasade, uz podršku proruske vlasti bh. entiteta Republika Srpska i Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Ogranak SPC, Eparhija banjalučka, ustupila je svoju vilu ruskom diplomatskom predstavništvu u Bosni i Hercegovini, koje je udaljeno stotinjak metara od zgrade Vlade RS-a.

Iz Eparhije banjalučke SPC nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa(RSE) o detaljima pod kojima je njihov objekat ustupljen Kancelariji ruske ambasade.

Odgovor o tome za RSE nisu dali ni u Ambasadi Ruske Federacije u BiH.

Kancelariju, čije je otvaranje dogovorilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH godinu dana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, otvorili su proruski predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu odgovorili na upit RSE da prokomentiraju otvaranje kancelarije.

Ovim potezom Bosna i Hercegovina (BiH) postala je jedina zemlja Zapadnog Balkana u kojoj je omogućeno širenje diplomatske misije Rusije nakon što je ta zemlja započela agresiju na Ukrajinu 2022. godine.

Otvaranje Kancelarije je i nastavak politike bliskosti Banjaluke i Moskve, pojačane nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici u Skupštini UN-a u maju, na kojoj je Rusija glasala protiv tog dokumenta kojim se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i poziva na prestanak negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.

Screnshot ZK izvatka na kojem se vidi da je objekat u vlasništvu SPC. 12. juni 2024.

Milorad Dodik, koji je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije pet puta se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske agresije na Ukrajinu, od čega dva puta u toku 2024. godine.

Posljednji put Dodik je s Putinom razgovarao 6. juna u Sankt Peterburgu gdje mu se i zahvalio zbog ruskog stava o Rezoluciji o Srebrenici.

Stranke okupljene oko Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata uporno blokiraju provođenje sankcija kojima se Bosna i Hercegovina priključila od početka rata u Ukrajini.

Šta je poznato o objektu Kancelarije ruske ambasade?

Vila je napravljena u doba vladavine Austrougarske i jedna je u nizu vila sagrađenih u tom periodu na glavnoj banjalučkoj cesti koja je u tom periodu bila poznata kao “Carski drum”.

Objekat u kome je danas Kancelarija ruske ambasade dio je i ambijentalne cjeline koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH iz oktobra 2017. godine.

Iz Komisije nisu odgovorili na upit RSE da li su upoznati s time da je zaštićeni spomenik postao diplomatsko predstavništvo Ambasade Rusije, te koje su obaveze u skladu s tim.

U Odluci Komisije o proglašenju vile nacionalnim spomenikom, stoji kako “nije dozvoljeno narušavanje kontinuiteta parternog uređenja”.

Miroslav Malinović, šef Katedre za istoriju i teoriju arhitekture i zaštitu graditeljskog nasljeđa na Arhitektonsko-građevinskom-geodetskom fakultetu u Banjaluci za RSE kaže da je kuća prvo bila u vlasništvu izvjesne Zanfe Milić, o kojoj nema opširnijih podataka.

“Kuća je, prema arhivskim izvorima, sagrađena 1902. godine. Bila je u vlasništvu te gospođe koja je kuću ostavila Crkvi, to jest Eparhiji banjalučkoj. Ja bih rekao da je to jedna od vila na starom Carskom drumu. Vile na Carskom drumu su najveći potez jednoporodičnih kuća, odnosno vila, napravljenih u vrijeme vlasti Austrougarske u Banjaluci”, rekao je Malinović za RSE.

Šta je s izgradnjom rusko-srpskog hrama?

Srpska pravoslavna crkva u Banjaluci uključena je, također, u gradnju rusko-srpskog kulturnog centra u tom gradu.

Srpska pravoslavna crkva, zvanično se vodi kao investitor i gradnje rusko-srpskog hrama, uz koji se gradi i rusko-srpski kulturni centar u Banjaluci.

Radi se o objektima koji su takođe u blizini administrativnog centra RS.

Rusko-srpski hram, uz koji će biti rusko-srpski kulturni centar u Banjaluci biće “najvažnija komponenta za jačanje spona” ruskog i srpskog naroda, poručio je u video obraćanju na manifestaciji otvaranja Kancelarije ambasade Rusije u Banjaluci ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.

Najavio je da će “prioritet” biti izgradnja rusko-srpskog hrama koja u Banjaluci traje već šest godina.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Rusko-srpski hram, također, bi trebao biti izgrađen u blizini zgrade Vlade RS, a kamen temaljac je postavljen 2018. godine.

Izgradnja rusko-srpskog hrama u Banjaluci, 11. juni 2024.

Iz banjalučke Gradske uprave kao investitora tog projekta su ranije naveli Srpsku pravoslavnu crkvenu opštinu Banja Luka, odnosno Banjalučku eparhiju.

Prvobitni rok za izgradnju bio je 18 mjeseci, a potom je predsjednik RS Milorad Dodik najavio završetak hrama za 2022. godina, pred održavanje tadašnjih općih izbora.

U prve dvije godine gradnje, Vlada RS izdvojila je oko dva miliona eura. Na upit RSE koliko novca je dodijelila za izgradnju hrama iz entitetske Vlade nije odgovoreno.

Prilikom početka izgradnje hrama, tadašnji ruski ambasador u BiH Petar Ivancov rekao je da je izgradnju inicirao banjalučki episkop Jefrem, a da su se inicijativi odazvali predstavnici humanitarne organizacije “Imperatorsko pravoslavno-palestinsko društvo”.

Na čelu ove organizacije nalazi se Sergej Stepašin, bivši premijer Rusije i bivši šef Savezne službe sigurnosti, nasljednika bivšeg KGB-a.

Predsjednik Carskog pravoslavnog palestinskog društva, bivši direktor FSB Rusije Sergej Stepašin i mitropolit Isaija (Kiparska pravoslavna crkva) nakon potpisivanja sporazuma o saradnji, 14. decembra 2018.

Predsjednik Carskog pravoslavnog palestinskog društva, bivši direktor FSB Rusije Sergej Stepašin i mitropolit Isaija (Kiparska pravoslavna crkva) nakon potpisivanja sporazuma o saradnji, 14. decembra 2018.

Miladin Mitrović, predsjednik filijale te organizacije u Republici Srpskoj, kaže za RSE da gradnja ide predviđenom dinamikom i tvrdi da nema kašnjenja.

“Ove godine bi trebao biti završen krov, da se stavi pod kupolu. Ne kasni se, to je komplikovana i složena gradnja, a koristi se jako kvalitetan materijal”, naveo je.

Mitrović nije htio odgovoriti na pitanje koliko će izgradnja koštati i ko su dosadašnji financijeri, ističući da su to “nezahvalna pitanja”.

“Nema potrebe za takvim pitanjima. Radi se onako kako se pojavljuju sredstva, to gradi Banjalučka eparhija, a sredstva su kao i za svaki drugi religijski objekat, prilozima vjernika i slično”, naglasio je.

Na pitanje da li u gradnji učestvuju ruski državljani Mitrović je kazao da ih vjerojatno ima, ali da detalje ne zna jer nije zadužen za taj resor.

“To je religiozni objekat namijenjen za sveto bogosluženje. Hram je rusko-srpski samo zbog toga što je posvećen carskoj porodici Romanov i tu nema nikakve politike. Nema prostora za politizaciju. To je jedan fin i blagorodan projekt koji će ukrasiti Banjaluku sa ruskom crkvenom arhitekturom koja je svjetski poznata”, kazao je.

Pored hrama posvećenog posljednjem ruskom caru Nikolaju Romanovu pravi se i objekat u kome će, prema ranijim najavama, biti rusko-srpski kulturni centar u kojem će se izučavati ruski jezik i drugi sadržaji.

Kakav je odnos Rusije prema BiH?

Tokom otvaranja Kancelarije ruske ambasade u Banjaluci ruski šef diplomatije potencirao je i kako odnosi Moskve i bh. entiteta RS doživljavaju “veliki uspon” te da se “održava intenzivan i povjerljiv politički dijalog, uključujući i na parlamentarnom nivou”.

Rusija je do sada davala snažnu podršku Miloradu Dodiku koji kroz izjave i odluke političke vlasti na čijem je čelu sve više iznosi secesionističke težnje za odvajanje RS od Bosne i Hercegovine.

Predsjednik RS Milorad Dodik i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, 11. juni 2024.

Predsjednik RS Milorad Dodik i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, 11. juni 2024.

Rusija se od 2011. godine redovno suprotstavlja izvještajima visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ističuću da ovu funkciju treba ukinuti.

Trenutnog visokog predstavnika, Kristijana Šmita (Christian Schmidt), Moskva ne priznaje jer smatra da “nema potreban mandat Savjeta bezbjednosti UN”.

Ambasador Rusije u BiH, Igor Kalabuhov, u martu 2022. je upozoravao Bosnu i Hercegovinu da će Rusija reagovati ukoliko zemlja odluči da bude članica NATO-a.

Comments

Komentariši

GIPHY App Key not set. Please check settings

Loading…

0

What do you think?

Najpoznatije zdravstvene dobrobiti kafe bez kofeina

Najpoznatije zdravstvene dobrobiti kafe bez kofeina

Rumunija – Maksimizacija limitarnih resursa

Rumunija – Maksimizacija limitarnih resursa