Diskusija 70 uvodničara, panelista i prezentera može se sažeti u nekoliko osnovnih zaključaka:
- Vrijeme neumoljivo ističe i Bosna i Hercegovina mora djelovati odmah kako bi sustigla zemlje u okruženju i Evropskoj uniji na putu energetske tranzicije.
- CBAM je „pred vratima“. BiH ga može izbjeći samo za izvoz električne energije (ne i za druge proizvode) do 2030. godine ako uvede Sistem trgovanja emisija i berzu električne energije.
- Bosna i Hercegovina mora donijeti nedostajuće zakone, a prvenstveno Zakon o električnoj energiji i prirodnom gasu na državnom nivou.
- Budući da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi koja do sada nije uspostavila berzu električne energije nužno je da to učini bez odlaganja.
- Kako bi osigurala diversifikaciju izvora i sigurnost snabdijevanja, Bosna i Hercegovina mora graditi novu gasnu infrastrukturu posebno naglašavajući važnost Južne interkonekcije.
- Nužno unaprijediti komunikaciju između izvršne i zakonodavne vlasti što bi na koncu omogućilo sinhronizovano djelovanje te brže i lakše donošenje odluka.
- Investitorima i poslovnoj zajednici potrebna je podrška organa vlasti kao i podrška finansijskog sektora.
- Iako je ostvaren određen napredak u oblasti energetske efikasnosti u zemlji, ostalo je još mnogo posla i potrebno je intenzivirati aktivnosti u ovoj oblasti, posebno u stambenom i sektoru malih i srednjih preduzeća.
- Općine i gradovi imaju potencijal da razviju vlastite resurse kako bi doprinijeli energetskoj tranziciji i ostvarili koristi za lokalno stanovništvo.
- Potrebno je da se akademska zajednica aktivno uključi i da svoj doprinos energetskoj tranziciji.
- Potrebno je intenzivirati kampanje podizanja svijesti o važnosti i prednostima energetske tranzicije, te uključiti i medije, nevladine organizacije, akademsku zajednicu i obrazovne institucije.
Ovaj osmi po redu Energetski samit u Bosni i Hercegovini organizirala je Vlada Sjedinjenih Američkih Država putem USAID Projekta asistencije energetskom sektoru (USAID EPA), Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Savezna vlada Njemačke preko Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), Ambasada Republike Češke u BiH, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini i Britanska ambasada Sarajevo. Kao i prethodnih godina samit je organizovan pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i regulatornih komisija u sektoru energije. Ove godine organizaciju je podržao i niz sponzora poput NLB Banke, Finance in Motion, DT Global, WPD Adria i Woodburn Capitals Partners. Medijima je premijerno predstavljen Pojmovnik u energetskom sektoru, Predstavljen je i prvi Interaktivni solarni atlas u BiH, a ozvaničeno je i osnivanje Asocijacije žena u energetskoj tranziciji pod nazivom: WiTA. Inače, 16 medija je akreditovalo svoje novinare za praćenje Samita a samo za dva dana Samit je propraćen sa 332 medijske objave, što svjedoči o važnosti energetskog sektora za sve građane i građanke BiH.