Američki ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Murphy pozvao je u srijedu, 24. aprila, domaće političare na hitno djelovanje kako bi se osigurala energetska nezavisnost i stabilnost Bosne i Hercegovine.
Murphy je, na energetskom samitu Neumu, dodao kako BiH “pod hitno mora diversificirati izvore snabdijevanja prirodnim plinom” da bi, kako je rekao, “izbjegla najštetnije posljedice ruske energetske prisile nad Evropom”, prenosi FENA.
BiH uvozi plin jedino iz Rusije putem Turskog toka, kojem se priključila u aprilu 2021. godine.
Vlada entiteta Federacija BiH bi trebala bez odlaganja, kako navodi američki ambasador, donijeti zakon o Južnoj interkonekciji i aplicirati za sredstva za financiranje tog projekta prije nego što prilika za izgradnju nove plinske infrastrukture bude izgubljena.
“Političari vođeni vlastitim interesima moraju se skloniti s puta ovom projektu koji uživa širok koncenzus i koji će osigurati alternativni izvor prirodnog plina, otvoriti nova, dobro plaćena radna mjesta, omogućiti ekonomsku revitalizaciju Hercegovine i biti podrška ekonomskom rastu cijele Federacije BiH”, kazao je američki ambasador.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH prije dvije godine amandmanima je zaustavila donošenje zakona kojim bi se pokrenula izgradnja novog plinovoda u Bosni i Hercegovini.
Svi amandmani podrazumijevaju da se iz projekta isključi kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu, te da se projekt prebaci na kompaniju koja bi bila osnovana i čije sjedište bi bilo u Mostaru, na jugu BiH.
Riječ je o projektu “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” kojim bi se riješila potpuna ovisnost BiH o ruskom plinu.
Vrijednost projekta je oko 100 miliona eura, a plinovod Južna interkonekcija bio bi dug oko 180 kilometara.
Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja plinovoda je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine.
Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH. Međutim, ovaj zakon blokiran je u Domu naroda Federacije.
Početkom marta ove godine, Vlada Federacije je najavila donošenje novog Zakona o južnoj interkoneciji, ali u javnosti nema puno detalja o ovome.
Američka vlada s oko pola miliona eura i Evropska unija s oko milion i po eura podržale su plinovod Južna interkonekcija kao “najbolju šansu za diversifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH”.