in

Mete na čelo medija i nevladinih organizacija zbog zakona o ‘stranim agentima’ u RS

Mete na čelo medija i nevladinih organizacija zbog zakona o ‘stranim agentima’ u RS
Slatka-Tajna.Eu
Mete na čelo medija i nevladinih organizacija zbog zakona o ‘stranim agentima’ u RS

Termin “strani agent” na neki način predstavlja lijepljenje mete na čelo svim neistomišljenicima i onima koji argumentovano i opravdano kritikuju rad Vlade Republike Srpske.

Tako za Radio Slobodna Evropa (RSE) objašnjava Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS programska direktorica Helsinškog parlamenta građana iz Banjaluke, Dragana Dardić.

Ova nevladina organizacija mogla bi se naći pod prismotrom Ministarstva pravde RS koje je predložilo zakon, ukoliko on bude usvojen u Narodnoj skupštini ovog bh. entiteta.

Kako kaže Dardić, zakon, iako nije usvojen, već je naštetio radu udruženja.

Pored autocenzure, navodi ona, mladi ne žele da se uključe u rad udruženja građana, jer se boje da će biti “etiketirani”.

Dardić: Termin ‘strani agent’ je stigmatizirajući

Zakon, između ostalog, određuje da su “agenti stranog uticaja” neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, koje se bave političkim djelovanjem, aktivnostima ili uticajem na javno mnenje, a narušavaju integritet i Ustav RS.

Takođe određuje da neprofitne organizacije moraju u roku od 15 dana prijaviti Ministarstvu da su iz inostranstva primili finansijsku ili drugu pomoć.

Zakon je 2022. najavio Milorad Dodik, proruski orijentisani predsjednik RS koji je pod američkim i britanskim sankcijama, rekavši da se on bazira na Aktu o registraciji stranih agenata (FARA), važećem u Sjedinjenim Državama.

Istraživanje RSE je pokazalo da je predloženo rješenje mnogo bliže ruskom zakonu o stranim agentima iz 2012. godine. Međunarodne organizacije, SAD i EU su optužile Rusiju da njime pokušava da onemogući rad neistomišljenicima.

Ko je sve “ugrožen”?

Helsinški parlament građana iz Banjaluke nije jedina nevladina organizacija u RS koja bi se mogla naći na “udaru” novog zakona.

Aleksandar Trifunović, urednik portala “Buka”, kaže za RSE da će oni pokušati da nastave sa radom ako zakon bude usvojen, ali da su “sve mogućnosti otvorene” što se tiče budućeg funkcionisanja.

Cilj zakona je da se oteža rad tih nekoliko, uslovno rečeno, nezavisnih medija, koji pokušavaju da rade posao onako kako treba, kaže za RSE Aleksandar Trifunović, urednik “Buke”.

Trifunović: Privrednike u RS je strah da se oglašavaju u medijima koji kritikuju vlast

“Kad imate apsolutnu većinu i apsolutnu mogućnost kontrole parlamenta kako to ima SNSD, logično je posegnuti za krajnjim jednim restriktivnim antidemokratskim zakonom, kojim ćete vi zakonski ‘smučiti’ ovu vrstu rada svakom mediju koji se tim bavi”, pojašnjava Trifunović.

On kaže da su novinari njime unaprijed osuđeni za “špijuniranje” i “aktivnosti koje podrivaju”, iako, kako navodi, sistem sam sebe najviše podriva.

Dodaje da je podnošenje izvještaja koje zakon zahtjeva “jedna vrsta poniženja s jedne strane, s druge je vrsta stigmatizacije”.

“Znači potrebno je tražiti krivca i oni su definitivno odlučili da je to nekoliko medija, koji zaista ne bi mogli da opstanu bez međunarodnih donacija, jer strah ovdašnje privrede da se oglašava u medijima koji kritikuju vlast, je ipak nešto što prednjači”, istakao je on.

Smatra da se sada treba obratiti organima Evropske unije koji su prihvatili BiH kao kandidata za članstvo.

“Ako je ovaj zakon nešto što spada u evropske vrijednosti, onda nama ta Evropa ne treba”, kategoričan je Trifunović.

Helsinški parlament građana je stava da je zakon nepotreban, jer je rad udruženja zakonski već uređen.

Dragana Dardić kaže da će zakon, ako stupi na snagu, umnogome onemogućiti rad udruženja građana registrovanih u RS.

“Na sve to je ukazala i Venecijanska komisija, ali i neke druge međunarodne organizacije, koje su rekle da ovakva vrsta teksta predstavlja zapravo neprimjereno i neosnovano miješanje u rad organizacija civilnog društva i njihovu unutrašnju autonomiju”, rekla je ona.

Dodaje da ne postoji analiza ni podaci koji bi opravdali donošenje ovog zakona.

“Vrlo su perfidno upakovani termini kao što je ugrožavanje demokratije, urušavanje ustavnog poretka, pod koje možete da stavite šta god hoćete, što nas dalje dovodi do mogućnosti proizvoljnih tumačenja ovih odredbi”, ocjenjuje Dardić.

Reporteri bez granica: Zakon povući iz procedure

Prijedlog zakona o “stranim agentima” je opasan za medije i medijske slobode u BiH, poručeno je za RSE iz organizacije “Reporteri bez granica”.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Pavol Salaj (Szalai), šef deska za Evropsku uniju i Balkan ove organizacije, kaže da se njime ne štite interesi RS i njena bezbjednost, nego se radi o mjeri koja se uvodi da bi se utišali kritični glasovi.

On smatra da zakon “može voditi ka zastrašivanju novinara i njihovom administrativnom maltretiranju”.

Salaj: Znamo da političari inspiraciju crpe iz arsenala koji Orban koristi protiv medija, a Orban i njegova legislativa je inspirisana Rusijom

Salaj: Znamo da političari inspiraciju crpe iz arsenala koji Orban koristi protiv medija, a Orban i njegova legislativa je inspirisana Rusijom

“Malo je ‘omekšan’ tekst, ali on i dalje ostavlja mogućnost da se mediji koji se finansiraju iz inostranstva obilježe kao ‘agenti stranog uticaja’. A mnogi mediji imaju status nevladinih organizacija. BiH nije jedina takva zemlja”, rekao je Salaj.

Njegov stav je da bi Prijedlog zakona trebalo povući iz procedure.

“Ako Vlada Republike Srpske želi da se bavi legitimnim ciljem borbe protiv dezinformacija iz trećih zemalja, iz raznih diktatura, što ja mislim da jeste problem u BiH i u RS, trebalo bi da se konsultuje sa novinarima i medijima prije poduzimanja bilo kakvih mjera”, smatra Salaj.

On poredi Prijedlog zakona sa SLAPP tužbama koje se vode “pod izgovorom zaštite protiv lažnih informacija”, te navodi da i jedno i drugo imaju isti cilj, maltretiranje i zastrašivanje novinara.

Ističe da Milorad Dodik, proruski orijentisani predsjednik RS, navodi da je zakon inspirisan američkim zakonodavstvom, što, kako navodi, “nije tačno”.

“Znamo da ovi političari svoju inspiraciju crpe iz arsenala koji Viktor Orban koristi protiv medija, a Orban i njegova legislativa je inspirisana Rusijom”, kazao je Salaj.

Ističe da zakon o stranim agentima u Rusiji dozvoljava arbitrarni progon novinara.

Komitet za zaštitu novinara: Zakon protiv evropskih vrijednosti

Organizacija bazirana u Njujorku, Komitet za zaštitu novinara (CPJ) prati zakonodavnu proceduru, i procjenjuje kako bi mogao uticati na rad novinara i medijskih kuća, rečeno je za RSE iz ove organizacije.

Prijedlog zakona o ‘stranim agentima’ predstavlja zabrinjavajući razvoj događaja nakon što je kleveta nedavno opet postala kriminalizovana, naveo je u pisanom odgovoru Atila (Attila) Mong, predstavnik CPJ-a za Evropu.

“Iako prijedlog zakona u trenutnoj verziji ne cilja medije eksplicitno, može potencijalno negativno uticati na novinare, medijske kuće i organizacije koje se bore za medijske slobode, a funkcionišu kao neprofitne organizacije”, istakao je Mong.

Dodao je da istorija pokazuje da ovakvi zakoni – iako se uvode pod maskom transparentnosti i zaštite nacionalnih interesa – često donose novi pritisak države na neprofitni sektor.

“U kontekstu kandidature Bosne i Hercegovine za Evropsku uniju, vrijedi istaći da su ovakvi zakoni protiv vrijednosti EU. Sličan zakon je usvojen u Mađarskoj 2017. godine, ali je ukinut 2020. nakon odluke Evropskog suda pravde”, rekao je Mong.

Pritisci vlasti u RS na medije

Posljednjih godinu sve više se putem restriktivnih zakonskih rješenja vrši pritisak na medijsku zajednicu u RS.

U avgustu prošle godine u RS su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakonika, kojima se kriminalizuje kleveta.

Zakon o kriminalizaciji klevete je usvojen uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara, aktivista i međunarodne zajednice da predstavljaju udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u ovom bh. entitetu.

U tekstu zakona klevetom se naziva “iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi”, za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 evra.

Šta su “zlonamjerne ili neistinite tvrdnje o nekoj osobi” nije precizirano u tekstu Zakona.

U međuvremenu, vlasti u RS najavile su i donošenje još jednog zakona, ovaj put o medijima.

Izrada zakona o medijima odvija se pod velom tajne, a u dio radne grupe su i urednici Radio-televizije Republike Srpske, novinske agencije “Srna”, koje se finansiraju dijelom iz entitetskog budžeta, nekoliko TV stanica i portala iz RS, te dnevnih novina sa sjedištem u Banjaluci.

Predstavnika ima i Alternativna televizija iz Banjaluke, koja je od januara 2022. pod sankcijama američkog Ministarstva finansija.

Mediji i međunarodni predstavnici ocjenjuju i da će zakonom o medijima u RS biti nastavljen pritisak na slobodne medije započet ovim zakonskim rješenjima.

Comments

Komentariši

GIPHY App Key not set. Please check settings

Loading…

0

What do you think?

Par koji je “zapalio” Italiju

Par koji je “zapalio” Italiju

Mete na čelo medija i nevladinih organizacija zbog zakona o ‘stranim agentima’ u RS

Mete na čelo medija i nevladinih organizacija zbog zakona o ‘stranim agentima’ u RS