Što će donijeti 2024.? – HRT

Krešimir Macan, komunikacijski stručnjak osvrnuo se na domaću politiku, te jesu li se promijenili omjeri snaga na političkoj sceni. 

– Svi su zadržali svoje pozicije, jedino što kontinuirano raste je broj neodlučnih birača. Od 15 do 19 posto je neodlučnih i to najviše na ljevici, istaknuo je. 

Kad je riječ o HDZ-u, rekao je da se drži stabilno jer “vrlo dobro pričaju sa svojim biračima”.

– Skandal je uvijek u očima onoga tko gleda. Dokle god premijer Andrej Plenković dobro priča svojim biračima, ta stabilnost stoji, dok on nije osobno involviran, istaknuo je. 

Kod oporbe smatra da je veliki problem malo liderstva i malo politika.

– Ne možete samo o korupciji govoriti. Pet-šest tema su gospodarske teme, korupcija je jedna, ostale su – visoke cijene, inflacija, nizak standard, nezaposlenost… to ljude zanima i na tim stvarima će se dobivati izbori, istaknuo je Macan.

Mladen Vedriš, Veleučilište Effectus rekao je kako je inflacija uzdrmala sve slojeve društva, ali da su je kompenzacijske mjere jednim dijelom ublažile.

– Može li iskazivanje dvojnih cijena zaustaviti rast cijena i te špekulacije, može učiniti opreznijima i vidljivijima te promjene, ali bitan utjecaj na inflaciju ipak imaju i drugi faktori. Ovo je vizualno značajno, ali nije presudno, rekao je.

Istaknuo je kako je naša nesposobnost da stvorimo bolja radna mjesta.

– Hrvatskoj bi trebalo do 100.000 radnih mjesta, prema procjeni analitičara. Za to treba 10 do 12 milijardi eura investicija. To jedino može trajno podići naš životni standard i biti kontrapunkt iseljavanju, istaknuo je. 
Osvrnuo se i na nedostatak radnika.

– Struktura hrvatske ekonomije je potencijalno ranjiva jer je previše naslonjena na usluge – turizam i kontinentalno ugostiteljstvo, te građevinski sektor. On je oslonjen na uvoz relativno jeftine radne snage. Imamo jednu inverziju, odlaze kvalitetni ljudi koji su ovdje obrazovani i koji mogu ostvariti veće nove vrijednosti za društva gdje dolaze, a sa strukturom ekonomije koju imamo privlačimo jeftinu radnu snagu koja u perspektivi neće biti jeftina, rekao je Vedriš.

Željko Trkanjec, vanjskopolitički komentator “Jutarnjeg lista” osvrnuo se na ilegalne migracije.

– Ilegalne migracije su izuzetno važne, zato što njih koristi radikalno desni spektar u Europi, na temelju kojeg oni rastu. Na žalost, vidimo da se i kod nas javljaju na desnom spektru političari koji pokušavaju tu hvatati poene. Ono što je važno s tim migrantskim paktom je da on izuzetno kasni. Puno se raspravljalo, još od 2015. prvog migrantskog vala, i nikako se dogovoriti, a najveći problem zove se Viktor Orban, koji je opet rekao da se on s time neće složiti, rekao je Trkanjec.

– Na tom pogledu pokazalo se ono što je opasno za Europsku uniju, a to je da imamo mogućnost da netko potkopava temeljne procese, a sve skupa je napravljeno kako bi se taj pakt donio što prije, prije izbora u lipnju 2024. godine, kako bi se na neki način smanjio pritisak tih radikalno desnih stranaka, dodao je.

Istaknuo je i kako osobno nema ništa protiv radikalno desnih opcija, “osim ako nisu poput Alternative za Njemačku, izuzetno pronacističke, ili poput, recimo, Giorgie Meloni u Italiji, čija vanjska politika je sjajna, ali na unutarnjem planu, recimo, ne dozvoljava priznavanje roditeljstva djeci surogat majki. Dakle, ima tu stvari koje se otvaraju, i bojim se da ovako kasno, pred izbore, da taj pakt neće uspjeti do kraja pritomiti taj nalet radikalne desnice”, istaknuo je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Svijet kakav smo poznavali nestaje i stvara se novi svijet koji ima ozbiljan problem, a to je da glavni akteri nisu skloni poštivati međunarodno pravo. Svatko vuče na svoju stranu i više se oko ničega ne možemo dogovoriti, rekao je Trkanjec.

Sven Lončarić iz Centra za umjetnu inteligenciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva rekao je kako je ova godina bila dosta uzbudljiva po pitanju umjetne inteligencije.

– Najviše prašine se diglo oko novog proizvoda kompanije OpenAI, koja je lansirala ChatGPT, koji je primjer jednog konverzacijskog sustava umjetne inteligencije, gdje je moguće, da takvi sustavi odgovaraju na upite korisnika, rješavaju probleme, čak generiraju neke tekstove, i zapravo se pokazalo da su brojne primjene tog sustava u svim područjima ljudskih djelatnosti i da je to zapravo korisno na način da može podignuti produktivnost određenih poslova, gdje se može određena automatizacija ubrzati neke zadatke koje su prije dulje trebali da se napravi, tako da je to jedna pozitivna stvar, rekao je, te istaknuo kako nismo u opasnosti da nas umjetna inteligencija istisne kao ljudsku vrstu.

Josip Pavić, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta osvrnuo se na novi Zakon o sportu i rekao kako informacije s terena govore da se dosta toga pomaklo na bolje.

– Informacije iz Nacionalnih saveza su da su svi za sada zadovoljni. Dosta je noviteta, išlo se široko u primjenu i pokušalo se zahvatiti što je više moguće i mislim da smo i uspjeli u tome. Meni osobno su najdraže mjere poput nacionalnih stipendija koje idu vrhunskim sportašima, gdje je interes ogroman. Tako da smo s te strane izjednačili svim sportašima iznose, neovisno iz kojeg sporta dolaze. Financije, svjesni smo problema, međutim i tu su ogromni napreci, ako usporedimo odnose prije sedam godina. Ide se naprijed, uvijek može bolje, svi smo mi sportaši, uvijek težimo o savršenstvu, ali napredak je stvarno očit i nastavit će se tim putem, rekao je. 

Na pitanje imamo li sustav koji prati sportaše i je li ima dajemo dovoljno, Pavić je rekao kako je naš sustav jako dobro posložen.

– Iz svih razgovora u inozemstvu nam zavide i traže neku tajnu kako, jer nije baš normalno da zemlja s manje od 4 milijuna stanovnika ima takve uspjehe, istaknuo je. 

Kad je riječ o glazbenoj sceni, Nikša Bratoš, skladatelj i glazbeni producent rekao je kako se ne događa nikakav tektonski poremećaj, nego da je glazba koja je bila zasnovana na nekakvoj tradiciji uvijek mogla privući najviše posjetitelja.

– Mi to ovdje zovemo narodnjak, Amerikanci to zovu country, i u Americi country puni stadione, pop izvođači pune dvorane, jazzeri pune klubove, to je tako svugdje, pa je tako i kod nas. Kod nas su i prije 30 godina ili 40 godina narodnjaci punili najviše i to je prirodno na neki način, ljudi to najviše vole. Nije dobro da usporedimo samo Aleksandru Prijović s Gibonnijem, ajmo je usporediti s Beyoncé ili s Lady Gagom, koji su također na vrhuncu svoje karijere u Zagrebu imali jednu dvoranu. Možda su mogli još jednu, ali pet vjerojatno nisu, rekao je Bratoš, te dodao kako smatra tu ne igra samo cijena ulaznice.

– Ja mislim da ljudi najviše vole ono što je zasnovano na nekakvoj tradiciji, pogotovo ako je kvalitetno napravljeno. A tu moramo čestitati gospođi Prijović i njenom timu, oni to rade zaista profesionalno. Njeni spotovi, ne zaostaju ništa za spotovima svjetskih zvijezda, njena produkcija je također izuzetno kvalitetna. Ništa bolji nije bio ni koncert Beyoncé, rekao je.  

Na pitanje može li se sroditi s tim tekstovima, povukao je paralelu s Beatlesima.

– Kad su Beatlesi krenuli, također su ljudi naših godina govorili kako je to primitivna seljačka glazba. Da, ali je na koncu postala dio engleske kulturne tradicije i nešto što je sasvim u redu. Tako da se ne bi usudio reći da to ne valja, rekao je Bratoš.