in

Jedan čuvar na kilometar i po granice BiH

Jedan čuvar na kilometar i po granice BiH
Slatka-Tajna.Eu
Jedan čuvar na kilometar i po granice BiH

Migranti se ovdje ne zadržavaju, oni dođu do obale, tu “posude” čamce i pređu iz Bosne u Hrvatsku. Policajaca s naše strane nema dovoljno i prava granična kontrola gotovo da ne postoji.

Tako načelnik Novoga Grada Miroslav Drljača opisuje višegodišnju svakodnevicu u ovom gradu u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini gdje rijeka Una na više mjesta prelazi iz jedne države u drugu.

“Ukratko, granica nam je šuplja k’o švajcarski sir”, kazao je načelnik Drljača za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ruta kojom migranti ulaze u Bosnu i Hercegovinu je iz smjera Srbije.

Milan Vukadinović, načelnik Foče, na istoku BiH, kaže kako može reći samo da policija, kako granična, tako i lokalna, “daje sve od sebe u skladu s mogućnostima i budžetom”.

“Migranata ima. Dobro bi bilo da se poveća broj graničara i da se policiji pomogne u rješavanju ovog problema”, kazao je Vukadinović za RSE.

Trenutno je 1.800 graničara zaduženo za čuvanje više od 1.500 kilometara granice prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Jedan graničar čuva više od kilometar granice Bosne i Hercegovine.

Ako se ništa bitno ne promijeni, za tri godine patrolirat će dodatni kilometar.

Kadeti Granične policije BiH polažu zakletvu u Sarajevu, 29. marta 2019.

Iz Granične policije BiH su za RSE potvrdili da im trenutno nedostaje 610 policajaca, od predviđenih 2.426 po sistematizaciji donesenoj 2005. godine.

Tu sistematizaciju vlasti smatraju zastarjelom, ali je ne mijenjaju kako bi se povećao broj graničara.

Od tad do danas, otvoreno je desetak novih graničnih prijelaza, a Zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina postale su jedna od glavnih migrantskih ruta iz Euroazije prema Zapadnoj Evropi. Samo u prvih šest mjeseci 2023. godine, u BiH je evidentirano oko 16.000 i spriječen je ulaz oko 6.000 migranata.

Prošle godine u mirovinu je otišlo oko 90 graničnih policajaca, a za deset mjeseci ove godine Graničnu policiju je napustilo 70 službenika. Više od 300 graničara će iduće godine napuniti 65 godina i otići u mirovinu, a do 2026. godine još toliko.

Granični policajci nezadovoljni uvjetima prelaze u druge agencije ili mijenjaju profesiju.

Prema nacrtu nove sistematizacije, koji je RSE dobio na uvid, sadašnji broj trebao bi se povećati na 2.895 policijskih službenika.

Ako bi se ova sistematizacija usvojila danas, sutra bi nedostajalo blizu hiljadu graničara za čije školovanje bi, sa sadašnjim kapacitetima, trebalo više od deset godina, pod uvjetom da bude dovoljno zainteresiranih za posao gdje je osnovna neto plaća oko 490 eura.

“Stanje u Graničnoj policiji BiH nije dobro. Naša sreća je da, kad se obrate za pomoć policiji (entiteta) Republike Srpske ili nekoj od deset kantonalnih policija, da im oni još uvijek izlaze ususret, iako to nije njihova dužnost”, kazao je Slavko Matić, član parlamentarne komisije za obranu i sigurnost, za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Može li Granična policija BiH popuniti svoje redove?

Bosna i Hercegovina nema kapacitet za masovnu obuku više stotina graničara.

Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova ima 250 kreveta u Mostaru za isto toliko kadeta, ali se tu školuju i policajci Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

Iz Agencije su za RSE potvrdili kako se trenutno školuje 98 kadeta za policajca i 22 za mlađeg inspektora Granične policije BiH.

Iz Granične policije BiH godinama ukazuju na problem nedostatka policijskih službenika, a sredinom oktobra raspisan je natječaj za prijem 150 policajaca.

Nakon sigurnosne, zdravstvene i psihofizičke provjere kandidata, početkom 2024. godine trebala bi početi obuka, koja za čin policajca traje osam mjeseci.

Ako bi svake godine školovali po stotinu graničara, za popunjavanje sadašnjeg broja nedostajućih 610 policajaca trebalo bi šest godina, a za to vrijeme u mirovinu bi trebalo otići još najmanje toliko.

Dragan Matović, šef sindikata Granične policije BiH, koji i sam čuva granicu na Drini, naglasio je za RSE da je sistematizacija, po kojoj je utvrđen maksimalan broj od 2.646 zaposlenih – zastarjela.

“Pravilnik je donesen 2005. godine, kad nije bilo ni govora o migrantskoj krizi”, kazao je Matović za RSE.

Revizori su u izvještaju za 2022. godinu podsjetili kako je Granična policija prethodnih godina radila na novoj sistematizaciji, ali ona nije nikad upućena Vijeću ministara.

Od maja 2022. godine do marta 2023. godine “nisu poduzimane nikakve aktivnosti” po tom pitanju, a revizorima je to obrazloženo “očekivanom promjenom rukovodstva Granične policije BiH”.

Novi direktor Mirko Kuprešaković imenovan je u martu 2023. godine, a krajem istog mjeseca imenovao je radnu skupinu koja je sačinila nacrt novog pravilnika i sistematizacije.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Pola godine kasnije povećanje broja graničara nije došlo na dnevni red Vijeća ministara, koje ga treba odobriti.

Član parlamentarne komisije za obranu i sigurnost Slavko Matić kazao je za RSE da sadašnje rukovodstvo Granične policije BiH može zatražiti povećanje broja policajaca, kao što su i ranija rukovodstva tražila.

“Nisam siguran da su sve strane baš zainteresirane da se Granična policija jača. Imam osjećaj da se prešutno bojkotira popunjavanje tog broja i po sadašnjoj sistematizaciji”, kazao je Matić za RSE.

Zašto je blokiran sporazum s Frontexom?

Matić kaže kako se u priču o čuvanju granice BiH umiješala i Europska unija, te da “postoji mogućnost” da Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu EU (Frontex) uputi pomoć, “ali to nije do kraja završeno”.

“Mislim da bismo mi u BiH to trebali prihvatiti, Frontex, jer ne možemo u ovom trenutku obučiti toliko broj graničara”, kazao je za RSE Matić, koji je državni zastupnik Hrvatske demokratske zajednice BiH.

Nacrt sporazuma s Frontexom, koji bi bio osnova za dalje pregovore, te određivanje pregovaračkog tima trebali su se naći na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara 9. novembra.

Ministar sigurnosti Nenad Nešić, kao formalni predlagač, nije došao na sjednicu i to pitanje je odgođeno.

Ova EU agencija je ranije potpisala sporazume sa svim državama regije, te je, osim materijalne pomoći i obuke, poslala i svoje službenike u sve zemlje na “Balkanskoj ruti”, osim u BiH.

Bosna i Hercegovina i Frontex su parafirali sporazum krajem 2018. godine, ali on nije stupio na snagu zbog tadašnjeg veta Milorada Dodika u Predsjedništvu BiH, koje je ustavno nadležno za međunarodne sporazume.

Granična policija Bosne i Hercegovine osnovana je 2000. godine i nakon dvije godine je preuzela poslove nadzora i kontrole prelaska granice od entitetskih i kantonalnih MUP-ova.

Vlasti Republike Srpske, odakle dolazi ministar Nešić, smatraju da se u sporazumu s Frontexom trebaju naći i entiteti, odnosno MUP RS-a kao “ravnopravan partner”, a ne samo državna Granična policija.

Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH.

Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH.

Jedan od uvjeta je da službenici Frontexa mogu djelovati samo ako to vlasti BiH, uključujući i MUP RS, od njih zatraže, kako je to ranije obrazložio Nešić.

Za stranke iz drugog entiteta, Federacije BiH, unošenje entitetske policije u sporazum je pokušaj prijenosa nadležnosti s države na entitet RS i na to ne žele pristati.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH kazao je nakon prekinute sjednice 9. novembra, da “iz RS-a stalno imamo nastojanja u kojima vlasti RS-a pokušavaju u nekim dokumentima reći da država mora dobiti saglasnost entiteta za nešto”.

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić do objavljivanja teksta nije odgovorio na poziv da govori na ovu temu.

Iz Granične policije BiH su za RSE kazali kako je “preuranjeno komentirati što će se naći u sporazumu, jer Vijeće ministara nije formiralo pregovarački tim”.

Ministar zatražio stezanje kaiša

U martu 2023. godine izmijenjen je zakon o plaćama svima koji je dobivaju iz državnog budžeta. Međutim, osnovna plaća člana Predsjedništva ili ministra u Vijeću ministara BiH povećana je tad za 300 eura, na više od 3.000 eura, a graničnog policajca za 50 eura – na oko 490 eura mjesečno.

Usporedbe radi, osnovna neto plaća direktora Granične policije BiH iznosi blizu 2.500 eura. U 2022. godini je budžet za plaće i naknade iznosio oko 37 miliona eura, a u 2023. godini je povećan na oko 48 miliona eura.

Ministar financija i trezora Srđan Amidžić, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, najavio je da će trošak državnih institucija za 2024. godinu biti smanjen za 37 miliona maraka (blizu 19 miliona eura).

Od državnih ministarstava i agencija je zatražio štednju, a sindikalisti kažu da policajci nisu zadovoljni ni trenutnim uvjetima.

Matović je kao primjer naveo da, prema zakonu, policajac ima pravo na naknadu za odvojeni život u iznosu od 300 maraka (153 eura) mjesečno, ako mu je posao udaljen više od 80 kilometara od mjesta prebivališta.

Međutim, pravo na tu naknadu imaju samo samostalni inspektori i od njih viši činovi, uključujući i direktora Granične policije, ali ne i niži činovi među kojima su policajci. Policajci dobiju samo naknadu za prijevoz, a smještaj moraju sami platiti.

Naknadu za odvojeni život koristi manji dio uposlenika, o čemu govori i revizorski podatak da je u te svrhe tijekom 2022. godine isplaćeno ukupno oko 30.000 eura.

Da bi i ostali policajci mogli tražiti to pravo, potrebno je mijenjati Zakon o policijskim službenicima BiH, koji je također donesen prije gotovo 20 godina. Važećim zakonom nisu predviđeni niti obavezni periodični testovi radne sposobnosti, uključujući i psihološku procjenu.

Državni policajci u Bosni i Hercegovini, uključujući i granične, jedini u BiH i jedini u Evropi nemaju potpisan kolektivni ugovor.

“Jedini nemamo ni, naprimjer, životno osiguranje u slučaju da nam se nešto desi”, kazao je Matović za RSE.

On kaže kako su nacrt kolektivnog ugovora dostavili novom Vijeću ministara BiH, te da se “nadaju da će to ići u pozitivnim smjeru”, dok su iz Granične policije BiH za RSE kazali da će inicijative poboljšanja uvjeta i rada “uvijek rado podržati”.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

ŽENA PEĐE JOVANOVIĆA PRIZNALA DA SU SE POMIRILI: S njim sam od 18. godine! Evo zašto mu je sva zla zaboravila i oprostila

ŽENA PEĐE JOVANOVIĆA PRIZNALA DA SU SE POMIRILI: S njim sam od 18. godine! Evo zašto mu je sva zla zaboravila i oprostila

ZA VANJU MARIJU ĆETE TEK ČUTI: Atraktivna pjevačica s diplomom koja maestralno pjeva Merlinove pjesme

ZA VANJU MARIJU ĆETE TEK ČUTI: Atraktivna pjevačica s diplomom koja maestralno pjeva Merlinove pjesme