Slučaj Delimustafić 50 puta ‘izmakao’ sudu

Početak glavnog pretresa odgađan je 50 puta, i to po optužnici za organizovani kriminal, od čijeg podizanja je proteklo šest godina. Moguće je da će konačno početi u utorak, 23. maja.

Primjer je to sudskog procesa protiv Alije Delimustafića, nekadašnjeg ministra policije Bosne i Hercegovine (BiH), koji je pred Kantonalnim sudom u Sarajevu optužen za organizovani kriminal. Protiv njega je optužnica potvrđena 2017. godine, ali suđenje još nije počelo.

U Kantonalnom sudu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu kako je šestogodišnje odugovlačenje procesa do sada poreske obveznike u Sarajevu koštalo više od pola miliona maraka (oko 250.000 eura).

U ovoj pravosudnoj instituciji navode i da je do sada početak glavnog pretresa u ovom predmetu 50 puta odgađan.

Istovremeno, njegov branilac Ifet Feraget dodaje da je za 23. maj ponovo najavljen početak glavnog pretresa.

Delimustafić je, inače, optužen za organizovani kriminal i nezakonito trgovanje nekretninama na području Sarajeva.

Koji su razlozi odgađanja početka suđenja?

U Kantonalnom sudu Sarajevo za RSE naglašavaju da su do sada najčešći razlozi zbog čega se odgađao početak suđenja “procesni nedostaci za održavanje zakazanih pretresa”.

Dodaju i kako su, pored toga, neki od razloga dojave o bombama u ovom sudu, zbog čega se obustavlja rad ove pravosudne institucije.

Kada je riječ o drugim predmetima, u sudu nemaju konkretne podatke o tome koliki su troškovi za odugovlačenje sudskih postupaka, ali dodaju da po trajanju prednjače predmeti ratnih zločina.

“Postupci su u pojedinim predmetima trajali i po dvadeset godina, što je slučaj i sa Samirom Bejtićem, protiv kojeg se postupak pred Kantonalnim sudom u Sarajevu vodio od 1994. godine. Bejtića je optužnica teretila za ratne zločine nad građanima srpske nacionalnosti na Kazanima kod Sarajeva”, navode za RSE, ocjenjujući kako odugovlačenje sudskih postupaka utiče na vođenje i njihov tok.

U ovom predmetu, Bejtiću je ove godine potvrđena oslobađajuća presuda, koja je donesena 2021. godine.

Iz Vrhovnog suda entiteta Republika Srpska nije odgovoreno za RSE koliko dugo traju sudski postupci.

Istovremeno, iz Apelacionog suda u Brčkom, posebnoj administrativnoj jedinici u BiH, su za RSE naveli da je prosječno trajanje sudskih procesa oko dva mjeseca.

Zloupotreba procedura

I suđenja za organizovani kriminal i visoku korupciju u Bosni i Hercegovini traju više od 10 godina, kažu u Transparency International BiH.

Izvršna dirketorica Ivana Korajlić za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe da se time “gubi kvalitet dokaza i ostavlja prostor za pritisak na svjedoke”.

Korajlić upozorava i na dvojaku praksu u sudovima i na zloupotrebe procedura, na način da se kroz jednu optužnicu tretira više osoba ili da se “cjepkaju” pojedini predmeti i izmještaju suđenja.

“Pa, da se za istu stvar sudi u Sarajevu i u Banjaluci, što je bio slučaj i sa Bobar bankom i tu imate utrostručavanje troškova na štetu države” , dodaje Korajlić.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u martu 2017. godine podiglu optužnicu protiv 16 osoba u predmetu “Bobar banka”.

U optužnici je navedeno da su organizovanim djelovanjem pričinili štetu od 122, 5 miliona maraka (oko 61 milion eura).

Sud Bosne i Hercegovine je ranije ovaj predmet razdvojio i nastavak suđenja protiv 12 ostalih u ovom predmetu je zakazan za 23. maj.

Korajlić kaže da je u cijelom procesu sporna činjenica što “nedostaje odgovornost nosilaca pravosudnih institucija”.

Ona pominje i slučaj bivšeg predsjednika Osnovnog suda Brčko Distrikta Jadranka Grčevića.

“Postupak je odgađan nekoliko puta sa razmacima i do tri mjeseca, dok se nije stekao uslov da Grčević ode u penziju, nakon čega je postupak obustavljen, te mu nije izrečena nikakva disciplinska mjera”, dodaje Korajlić.

Čak 70 posto sudija i tužilaca u prošloj godini kažnjeno je smanjenjem plate, dok su dvojica tužioca premješteni na niže pozicije zbog nemara u svom radu, navodi se u analizi Transparency International BiH.

U Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN) koja se bavi, između ostalog, praćenjem sudskih procesa, za RSE kažu da pravosuđe u Bosni i Hercegovini ne vodi računa o svojoj efikasnosti.

“Ročišta se održavaju prerijetko, jednom u sedmici, a trenutni prosjek u BiH je dva ročišta u mjesecu”, kaže Denis Džidić iz BIRN-a, poredeći ovu praksu sa sudskim procesima u Haškom tribunalu.

“U Haškom tribunalu predmeti protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića su se dešavala četiri puta sedmično po cijeli dan”, kaže Džidić.

Problem dugotrajnih istraga

Osim maratonskih suđenja u Bosni i Hercegovini, problem su i dugotrajne istrage, poručuje advokatica Tatjana Savić.

Naglašava da postoji i problem sa zdravstvenim opravdanjima koja se predočavaju sudu, a za koja, kako kaže, su najčešće upitna, jer ne postoje mehanizmi kojim se može provjeriti njihova validnost.

“Da li je oboljenje zaista takvo da optuženi ne može prisustvovati suđenju i da li uopšte postoji oboljenje, je vrlo teško provjeriti”, kaže Savić, te dodaje da se u tim slučajevima pribjegava metodi medicinskog vještačenja .

“I to medicinsko vještačenje dodatno košta i oduzima vrijeme. Upali smo u začarani krug iz kojeg je teško izaći”, naglašava advokatica Savić.

Istovremeno, prema riječima advokata Vlade Adamovića, suđenja u Bosni i Hercegovini u prosjeku traju od tri do pet godina, i, najčešće, navodi, taj rok ne bude ispoštovan.

“Jedno od najefikasnijih rješenja bi bilo da se se smanji broj dokaza koji se prezentuju sudu na ‘iste činjenice ili okolnosti’“, kaže Adamović.

Iz Udruženja sudija i tužilaca u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine poručuju da “ne mogu biti zadovoljni dužinom trajanja sudskih procesa”.

Šta kažu u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH?

Članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH su sudije i tužioci sa teritorije cijele BiH. To tijelo ima nadležnost da imenuje sudije i tužioce na državnom, entitetskom, kantonalnom, okružnom, osnovnom i opštinskom nivou, uključujući Brčko Distrikt, sa izuzetkom ustavnih sudova entiteta.

Za RSE kažu da ne postoje zakonske odredbe koje propisuju optimalno trajanje sudskih postupaka.

Navode i da troškovi nisu jednaki za svaku vrstu predmeta, te da variraju zavisno od propisa na nivou entiteta i kantona.

“Na dužinu trajanja sudskih procesa utječe mnogo faktora, od broja optuženih u procesu, broja dokaza, pa do interesa samih advokata koji najčešće doprinose odgodama ročišta”, ističu u odgovoru za RSE.

Dodaju i da propisane advokatske tarife “ne djeluju stimulirajuće na skraćivanje sudskih postupaka, te da je “nepoštivanje procesne discipline osnova za povećanje troškova zastupanja optuženih”.

Iz VSTV-a kažu da je u posljednjih godinu dana prosječno trajanje neriješenih predmeta smanjeno za tri posto, kao i da je do kraja 2022. godine u sudovima riješeno preko milion i po najstarijih predmeta. Planirano je rješavanje još 180 hiljada predmeta.

Vladavina prava ključni prioritet za EU

U dosadašnjim izvještajima OSCE-a (Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi) koje nadgleda rad pravosuđa u Bosni i Hercegovini navedeno je da se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine loše obračunava s korupcijom.

Naveli su i podatak da je samo jedan od tri slučaja korupcije visokog profila rezultirao presudom, dok je stopa osuda u slučajevima srednje korupcije i dalje niska i iznosi 74 posto.

Iz Misije OSCE u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa kažu da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojio znatan broj odluka u kojima je prekršena Evropska konvencija o ljudskim pravima, a koja, između ostalog, štiti pravo na pravično suđenje.

Ukazali su i na to da dužina sudskih postupaka u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja veliki problem za pravosuđe.

“Ovo posebno zabrinjava, jer je efikasno pravosuđe jedan od uslova za osiguranje vladavine prava u BiH”, poručuju iz OSCE-a.

Tri od 14 ključnih prioriteta utvrđenih u mišljenju Evropske komisije iz maja 2019. godine preciziraju jasne i ciljane reforme u oblasti vladavine prava.

Kao rezultat inicijative EU da se poboljša stanje u pravosuđu i vladavina prava u decembru 2019. godine objavljen je izvještaj Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe), stručnjaka za vladavinu prava koji je nedostatak posvećenosti vladavini prava naveo kao fundamentalni problem Bosne i Hercegovine.

Pribe je poručio i da je potrebno što prije uspostaviti povjerenje građana u pravosuđe koje je godinama na niskom.

U izvještaju je navedeno da se pravosuđe u Bosni i Hercegovini ne bori protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije.