Trogir zagušen mini kruzerima, riva postala škver

Cijele zime pola duge trogirske rive okupirano je turističkim brodovima privezanima u nekoliko redova. Tako je već godinama, no brodovi su sve veći i sve ih je više. S Rive se ne vidi Čiovo, a s Čiova se ne vidi grad, kažu Trogirani.

– Zimi je to stvarno prevršilo svaku mjeru. Također javlja se problem što zimi riva postane ‘mini-škver’ na otvorenome. Svi rade neke servise, bojanja. UNESCO-ova jezgra grada sigurno nije mjesto za takvo nešto, keže gradonačelnik Trogira Ante Bilić.

Treba naći zajednički jezik

Da ne bude zabune nisu Trogirani protiv velikih turističkih brodova, dapače, oni su važan dio turističke ponude. No, željeli bi da ih je na zimskom vezu manje, a s druge strane da ih je ljeti što više. A Trogir je okružen nizom marina i lučica.

– Treba naći zajednički jezik, jer je nautika jedan od najvažnijih segmenata turističke djelatnosti u Trogiru. Trogir je na prošlogodišnjim Danima hrvatskog turizma proglašen najuspješnijom destinacijom u nautičkom turizmu, kaže direktor TZ Grada Trogira Marin Piveta. 

Od županijske lučke uprave koja naplaćuje zimski vez u Trogiru očekuje se da pronađe neku zamjensku lokaciju za mini – kruzere , no tamo nam odgovaraju kako to neće biti moguće bar još dvije do tri godine dok se ne izgrade dvije nove luke u općini Dugi Rat. Matična luka najveće turističke flote na Jadranu u Krilu Jesenicama odavno je premalena i ti brodovi su na zimskom vezu diljem Dalmacije.

– Sve je veći broj brodova koji traže i zimski i godišnji vez. Mi sa svojom infrastrukturom ne možemo pratiti izgradnju novih brodova, nastojimo smanjiti sve veći broj plovila u našim lukama. Kriljanima smo dali nekoliko varijanti posebno kad sad krenu radovi u Krilu, to je trajektna luka u Starom Gradu koja na godišnjoj razini može primiti veći broj brodova, objašnjava ravnatelj Županijske lučke uprave Domagoj Maroević. 

Koliki je raspon Jadrana, ima li granica eksploataciji?

Trogiranin profesor Ivo Babić, bivši rektor splitskog sveučilišta još se davno u svojim tekstovima pitao koliki je raspon Jadrana i ima li granica turističkoj eksploataciji prostora, pa tako i onoga na trogirskoj rivi.

– Ovo je samo mali negativni aspekt turizma. Ja sam kao mlad čovjek bio apologet turizma, vidio sam u tome šansu za stare gradove, za revitalizaciju, ali sad vidim da je masovni turizam zaista opasan za okoliš i za život lokalnog stanovništva. Koristio bih jedan suvremen izraz – komercijalizacija svijeta. Sve se komercijalizira, od nacionalnih parkova pa nadalje, tvrdi Babić.

Grad se pretvorio u veliku gostionicu

Ne želi iseliti iz trogirske povijesne jezgre iako je kaže ljeti postalo neizdrživo, grad se pretvorio u veliku gostionicu.

– Ne bih htio širiti pesimizam, ja zaista ne vidim svijetle budućnosti svijetle što se tiče ekologije i životne sredine. Bojim se da je kapitalizam prirodno stanje svijeta, da ljudima odgovara maksimalna ekspanzija – što više u kraćem roku i uz manji trud, dodaje.

Masovni turizam nam prijeti na razne načine, rast broja velikih turističkih brodova samo je mali dio cijele priče. Je li uopće moguć održivi turizam? Što se trogirske rive tiče, ona će i idućih zima biti okupirana mini – kruzerima.