Većina i oporba pozdravili ukidanje smanjenja povlaštenih mirovina

Grčić: Treba smanjiti jaz između mirovina i plaća

Zastupnik SDP-a Branko Grčić poručio je u srijedu da je već ranije trebao biti ukinut Zakon o smanjenju mirovina ostvarenih po posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, istaknuvši potrebu smanjivanja jaza između mirovina i plaća te promjenu formule za usklađivanje mirovina.

Tijekom saborske rasprave zastupnici većine i oporbe pozdravili su Vladin prijedlog ukidanja 10-postotnog smanjenja povlaštenih mirovina, koje je uvedeno za krize 2010. godine, čime na veće mirovine može računati oko 96.000 umirovljenika, među njima i 63.000 hrvatskih branitelja.

Branko Grčić (Klub SDP-a) podsjetio je kako je to bio zakon još iz 2010. godine, kada je u krizi bio cijeli svijet i tražila se štednja. No, upozorio je da još uvijek oko 800.000 ljudi u mirovinskom sustavu pati zbog izražene inflacije u zadnje dvije godine jer je ona u tom razdoblju mirovine obezvrijedila za oko pet posto. 

Grčić smatra da bi mirovine trebale rasti barem koliko rastu plaće kako ne bi kontinuirano padao udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći. 

Predložio je da se u idućih godinu dana napravi jednokratno izvanredno usklađenje mirovina kako bi se smanjio jaz između mirovina i plaća te da se promjeni formula za usklađivanje mirovina.

I Damir Bakić (Klub Možemo) drži da je puno veći problem kako unaprijediti položaj 85 posto umirovljenika kojima su mirovine osigurane prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i sukladno doprinosima i stažu. Smatra kako te mirovine treba odmah povećati barem devet posto, ne računajući regularna usklađenja.

Povećanje mirovina neće pokriti iznose koji su godinama uzimani umirovljenicima

Željko Pavić (Klub Socijaldemokrati) smatra da je zakon trebao biti ukinut puno ranije, a povećanje mirovina neće pokriti iznose koji su godinama uzimani tim umirovljenicima.

– Minimalno je svatko od njih do sada izdvojio oko 60.000 kuna, a mnogi od njih ostavili su proračunu i veće količine novca, ustvrdio je.

Podsjetivši kako je taj zakon donijet kao krizna mjera, Silvano Hrelja (Klub zastupnika HNS – liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika) ocijenio je kako je greška napravljena u početku jer je tada trebalo raditi promjenu važećih 14 zakona po posebnim propisima.

Hrelja upozorava da je taj zakon napravio štetu i sada, 13 godina kasnije, kod zadnjeg usklađivanja mirovina. Naime, mirovine se umanjuju svima koji su po posebnim propisima u mirovini ili idu u nju ako prelaze 3500 kuna, za ono što je više od tog iznosa ili najviše deset posto.

Zastupnik smatra da su male mirovine rezultat malih plaća i malih uplata doprinosa u svim sektorima te sve veće isplate primanja bez doprinosa.

Tijekom rasprave HDZ-ovci su isticali da su to mirovine po posebnim propisima, a ne povlaštene mirovine kako ih se kolokvijalno zove u javnosti.

Grozdana Perić (HDZ) rekla je da je većina hrvatskih branitelja ostvarila mirovinu temeljem svoga najmanje dvadesetogodišnjeg minulog rada, a onda imaju i dodatak, ovisno koliko je tko proveo u Hrvatskoj vojsci.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Također, podsjetila je da od 2012. godine više ne postoje povlaštene mirovine za saborske zastupnike koji su od tada došli u prvi mandat.

Mlinarić: Ne pravite stigmu da samo branitelji primaju povlaštene mirovine

Koliko je među tim mirovinama partizanskih i mirovina ljudi koji su se borili protiv Hrvatske, zanimalo je Stipu Mlinarića (DP), koji je resornog ministra pitao koliko je branitelja umrlo od 2010. i nisu dočekali da im se vrati tih 10 posto. Recite broj, ne pravite stigmu da samo branitelji primaju povlaštene mirovine, poručio je zastupnik.

Ministar rada Marin Piletić odgovorio je da nema podatak o broju umrlih branitelja, objašnjava da u 33.000 ostalih najveći dio čine umirovljene djelatne vojne osobe, pripadnici MUP-a, osobe koje su radile na razminiranju i umirovljeni vatrogasci.

Po posebnim propisima mirovine prima 19 kategorija umirovljenika, tri nisu bile obuhvaćene 10 postotnim umanjenjem, to su HRVI i djeca poginulih branitelja bez oba roditelja, rudari iz Istarskih ugljenokopa, te osobe profesionalno izložene azbestu. Do sada su se povlaštene, tj. mirovine po posebnim propisima, veće od 3500 kuna smanjivale za 10 posto, a Vlada predlaže da se taj krizni namet nakon 12 godina ukine, rekao je ministar.

Burić: Mjesečno 100 eura više mirovine

Majda Burić (HDZ) izračunala je koliko bi mirovine mogle rasti. Oko 63.000 branitelja i ostali korisnici mirovina po posebnim propisima do 464 eura, imat će u prosjeku skoro 100 eura mjesečno višu mirovinu.

Ne sporeći potrebu ukidanja kriznog nameta, oporba propituje održivost sadašnjeg mirovinskog sustava i zagovara trajnije poboljšanje položaja umirovljenika.

– Svi očekujemo da se trajnim mjerama rješava problem umirovljenika, kaže Branko Grčić (SDP) problematizirajući podatak da je u šest godina nominalni rast mirovina bio 24 posto. Kad se odbije inflacija, realno je prosječna mirovina rasla tek 6, 7 posto ili jedan posto godišnje, a to je premalo, kazao je.

Marijanu Puljak (Centra) pak zanima brine li Vladu omjer radnika i umirovljenika, koji je sada 1, 29 naprema 1, i je treći najgori u EU. Prognoze su da ćemo za tridesetak godina doći u omjer 1 naprema 1, upozorila je zastupnica.

Ministar je ispravlja i navodi da je trenutni omjer je 1 naprema 1, 31, ističe da je formirana radna skupina koja analizira postojeći mirovinski sustav kako bi Vladi predložila što treba mijenjati. Podsjetio je kako je u prosincu 2016. prosječna mirovina bila oko 2500 kuna, a u ožujku ove godine 3473 kune ili 461 euro.

Uz pet jednokratnih dodataka za najniže mirovine za oko 700.000 umirovljenika, to je na godišnjoj razini povećanje mirovina za više od 20 posto, rekao je Piletić.