Sve svjetske odluke reflektiraju se i na BiH, tako i bankarska kriza

Bankrot američkih banaka Silicon Valley (SVB) i Signature i potonuće švicarskog Credit Suissea, koji je u posljednji tren spasila Švicarska narodna banka posudivši mu 50 milijardi franaka, ekonomska je tema broj jedan u svijetu, piše Večernji list BiH.

Sve što smo radili proteklih godina, od mjera “lockdowna” koji je zaustavio gospodarstvo, a nastavio isplaćivati novčane poticaje preko tiskanja novca, što se u Americi radilo nekontrolirano, sada dolazi na naplatu, a da ne pričamo o tome da ćemo i aktualni rat u Evropi, nabavu oružja, pa poslije obnovu financirati još dugo, dugo…

U međuvremenu, osim bankarskih potresa, povećavaju se i kamatne stope Evropske centralne banke.

Implikacije na BiH

Kako takve stvari utječu na lokalna tržišta, poput bosanskohercegovačkog, komentirao je za Bloomberg Adriju Jasmin Mahmuzić, ravnatelj Agencije za bankarstvo FBiH. Potvrdio je da je povećanje kamatnih stopa ECB-a bilo najavljeno, posebno zbog događanja u SAD-u, ali i s bankom Credit Suisse.

“Želim vjerovati da su u ECB-u dobro razmislili i uračunali učinke povećanja kamatnih stopa. Navode kako dižu kamatne stope jer se imperativno bore protiv inflacije, ali i naglašavaju kako osiguravaju sredstva za likvidnost. Nadam se da znaju šta rade, da su dobro proučili bilance, stres-testove banaka i ostalo”, ističe Mahmuzić.

Sve svjetske odluke imaju implikacije i na BiH, a banke u FBiH su prema obveznicama izložene dva posto.

“To je sigurno najmanje u Eropi i pokazuje da je sektor zdrav te da je aktiva vezana uz nešto konkretno”, kaže Mahmuzić.

Ističe i da banka Credit Suisse, koja je “propala”, nije baš primjeren učenik već godinama i bori se s nizom nagomilanih problema.

“Promjena kamatnih stopa pojela im je kapital, što im je izravno ugrozilo likvidnost”, ističe Mahmuzić.

Krizu u bankarskom sektoru komentirao i ekonomist Draško Aćimović. Govorio je o razlozima zašto je ECB podigao kamatne stope na devizne olakšice 3 posto, na operacije refinanciranja 3,5 posto i na marginalne kreditne olakšice 3,75 posto.

“Iako je bilo mnogo dvojbi hoće li uistinu ECB podići stope za 0,5 posto zato što ta mjera dolazi u trenutku početka velike bankarske krize i pogoršanja uvjeta poslovanja banaka s novim povećanjem kamata, ECB se odlučio ipak ići na radikalnije mjere za suzbijanje inflacije”, naveo je.

Također, u BiH će biti proveden test otpornosti na stres cjelokupnog bankarskog sektora.

“Testiranjem će se ocijeniti otpornost banaka na ekstremne šokove kreditnog, tržišnog i operativnog rizika koji se mogu dogoditi tijekom nepovoljnih makroekonomskih kretanja predviđenih stresnim makroekonomskim scenarijem”, rekao je.