Međuvršnjačko nasilje sve okrutnije, posebice na društvenim mrežama
Sve je više maloljetničkih napada na vršnjake! Na zagrebačkoj Trešnjevci dvojica maloljetnika napala su vršnjaka, snimila nasilje i objavila sve na društvenim mrežama. Proteklog vikenda pritvorskom nadzorniku privedene su tri maloljetnice koje su u Sesvetama pretukle maloljetnicu. Jedna od pritvorenih sve je snimila mobitelom, a i ta se snimka proširila društvenim mrežama.
Četrnaestogodišnjakinja i dvije petnaestogodišnjakinje, nakon ispitivanja, puštene su na slobodu jer nije bilo uvjeta za određivanje istražnog zatvora. Kako spriječiti vršnjačko nasilje? Znaju li roditelji što djeca rade i objavljuju na društvenim mrežama?
Anita Matijević, Foto: HTV/HRT
prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, Foto: HTV/HRT
prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, Foto: HTV/HRT
Matijević: U 2022. porastao broj prijavljenih slučajeva međuvršnjačkog nasilja
Anita Matijević, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije kazala je u večerašnjoj emisiji “Otvoreno” kako policija od 2015. godine prati statistiku pojavnosti vršnjačkog nasilja i do 2021. zabilježen je kontinuirani pad prijavljenih slučajeva.
Godine 2015. zabilježeno je 732 počinitelja mlađe od 21 godine koji su počinili neko kazneno djelo na štetu djeteta mlađeg od 18 godina. Taj broj je 2021. pao na 298 počinitelja, da bi 2022. godine porastao na 418.
Dodala je kako je međuvršnjački kriminalitet najzastupljeniji u kaznenim djelima protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeca. Takvih kaznenih djela među vršnjacima zabilježeno je 230.
Najčešće kazneno djelo koje se prošle godine bilježi je iskorištavanje djece za pornografiju, zatim tjelesne ozljede, te prijetnje.
Nasilja među mladima je uvijek bilo, ali je problem što se sada to nasilje snima, te postoje viralne snimke. Djeca ne mogu biti svjesni posljedica, ali nedostaje empatije među mladima.
Djeca imaju puno niži prag tolerancije i reagiraju burnije. Snimanje je kazneno djelo, ali mladi o tome očito ne razmišljaju.
Kuterovac Jagodić: Osim tradicionalnih oblika nasilja, pojavilo elektroničko nasilje
Pročelnica Katedre za razvojnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić naglasila je kako su posljedice vršnjačkog nasilja vrlo ozbiljne i za dijete koje trpi nasilje i za ono dijete koje se nasilnički ponaša.
Osim tradicionalnih oblika nasilja, sada su se pojavilo novo vršnjačko nasilje-elektroničko.
S porastom društvenih mreža, tradicionalni zlostavljači sada snimke objavljuju viralno. Društvene mreže i općenito mediji mogu poticati nasilje.
Buljan Flander: Nasilje je postalo sve okrutnije, posebice na društvenim mrežama
Klinička psihologinja, psihoterapeutkinja i stalna sudska vještakinja prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander poručila je kako sve više ima vršnjačkog nasilja. Brojke su veće nego što se javno govori.
Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku
Pojedinci nasilje ne prijavljuju, jer se boje da oni ne bi postali žrtve nasilja.
Nasilje je postalo sve okrutnije, posebice na društvenim mrežama, mladi će sve učiniti za veći broj likeova.
Djeci postaju heroji, pojedinci koji su nasilni. A to gledaju i na raznim portalima, upijaju ono što im se servira u javnosti.
Roditelji ne postavljaju granice svojoj djeci
Kuterovac Jagodić dodala je kako i političari komuniciraju vrlo agresivno, pa nije ni čudo što djeca emitiraju. Posljedice zlostavljanja su jako velike i emocionalne. Mladima se uništava čak želja za životom, pa se pojavljuje sve veći broj suicida među mladima.
Matijević je naglasila kako djeca i sama prijavljuju nasilje, anonimno preko aplikacije – Red button, ali i roditelji znaju prijaviti nasilje. Dojave dolaze i od Centara za socijalnu skrb, te i od škola. Međuvršnjačko nasilje može se kvalitetno rješavati i preko škola.
Buljan Flander kazala je kako roditelji ne znaju što im djeca rade i što objavljuju. Pojedini roditelji svojoj djeci žele biti prijatelji preko društvenih mreža, ali djeca nađu drugu mrežu na kojoj objavljuju snimke nasilja.
Roditelji ne postavljaju granice svojoj djeci, a to bi trebalo svakako učiniti. Djeca se bolje osjećaju ako imaju granice i strukturu. Roditeljima treba podrška, jer svi imaju više utjecaja na njihovu djecu, od njih samih.
Pročelnica Katedre za razvojnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dodala je kako roditelji trebaju imati utjecaj na svoju djecu, ne im poklanjati materijalne stvari, već im roditelji trebaju posvetiti svoje vrijeme.
Voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije rekla je kako pojedini roditelji negiraju nasilje svoje djece.
“Školsku klimu treba mijenjati”
Matijević Matijević je istaknula ako dođe do nasilja, nasilje svakako treba prijaviti.
Kuterovac Jagodić poručila je kako školsku klimu treba mijenjati, jer se djeca u školi trebaju osjećati sigurno.
Buljan Flander naglasila je kako se roditelji trebaju uključiti u online živote svoje djece.