HRT: Za većinu mjere su nedostatne ili ograničavajuće; HGK: Mjere uravnotežene

Hrvatska gospodarska komora pozdravlja posljednji paket mjera Vlade RH za pomoć gospodarstvu i građanima, priopćeno je.

HGK drži da su mjere uravnotežene te da u sklopu proračunskih mogućnosti u znatnoj mjeri amortiziraju pritisak rasta cijena energenata kao jednog od glavnih uzročnika inflacije. Dugotrajnost dijela mjera za cijenu električne energije i plina, čije se formalno usvajanje očekuje na sjednici Vlade u četvrtak, omogućit će sigurnije poslovno okruženje i mogućnost dugotrajnijeg planiranja troškova gospodarstvu, a građanima spriječiti daljnji pad kupovne moći i standarda.

– Kontekst u kojem se donose nove mjere karakteriziran je neizvjesnošću, stoga su predvidivost i planiranje poslovnih obaveza i aktivnosti koje donose ove mjere ključni. Svima nam je drago da smo u Europi ovu zimu uspješno prošli bez uobičajenih količina ruskog plina, a imali smo i sreće s vremenom, dok je kineska industrijska potražnja za plinom bila niža zbog restrikcija u aktivnostima vezanim uz pandemiju. Ipak, ne možemo predvidjeti kakva nas zima, ali i geopolitičke okolnosti očekuju krajem godine pa je nužno da se razdoblje pred nama iskoristi za daljnje poticanje energetske samodostatnosti i obnovljivih izvora energije, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Premijer Andrej Plenković najavio je u utorak, predstavljajući nove mjere pomoći u jeku krize, da će Vlada jednokratnim naknadama pomoći gotovo 700.000 umirovljenika s ukupnom visinom mirovine do 610 eura.

Jasna A. Petrović je za HINA-u istaknula da u mjerama za umirovljenike nema ništa neočekivano ili novo, osim što je taj dodatak povećan za 5,37 posto u odnosu na prethodni.

– Nemamo ništa protiv da se pomaže najsiromašnijima jer je to naš prijedlog još iz vremena COVID-a, ali prihvatiti to kao neki trajni oblik pretvaranja mirovine u socijalnu pomoć ne držimo pametnim rješenjem, prije svega jer nije ni socijalno pravično, rekla je.

Svi koji imaju mirovinu do 260 eura dobit će 160 eura pomoći, oni koji imaju od 260 do 330 eura dobit će 120 eura, oni s mirovinom od 330 do 470 eura dobit će 80 eura, a oni s mirovinom od 470 do 610 eura dobit će 60 eura dodatka.

Petrović upozorila na nedostatak

Petrović je pri tome upozorila na nedostatak. Naime, bračni par gdje oba supružnika imaju mirovine preko 400 ili 500 eura, dobit će najmanje 60 eura, a samci koji imaju 630 eura neće dobiti ništa.

– Bilo je dovoljno vremena da se izračunaju imovinski i prihodovni cenzus. Barem se taj prihodovni mogao izračunati na bazi obitelji, a ne pojedinca, istaknula je.

Naravno da ovo nije loše – bolje išta nego ništa, dodaje Petrović, ali u SUH-u smatraju da treba uvesti stalno i sustavno rješenje umjesto malih, povremenih i nepredvidivih naknada.

Što Sindikat traži?

Sindikat traži konkretne mjere – povećanje mirovina za 10 posto, što hitnije uvođenje novog modela usklađivanja mirovina koji će imati socijalnu dimenziju, i to po 100 postotnom indeksu rasta plaća ili cijena, ali i druge mjere koje će ponajprije pomoći samcima, jer velik broj osoba starijih od 65 godina je siromašno ako žive sami.

Premijer je najavio da je vrijednost jednokratne pomoći umirovljenicima 64 milijuna eura. Isplate će biti u travnju, a za one koje imaju i mirovine iz inozemstva najkasnije do srpnja. Ukupna vrijednost četvrtog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu je 1,7 milijardi eura.

Dio oporbe: Mjere su nedostatne

Dio saborske oporbe najnoviji paket pomoći građanima i gospodarstvu ocijenila je nedostatnim, nedovoljno usmjerenim na najugroženije skupine građana i korisnim samo u određenom roku.

– U Hrvatskoj smo se, nažalost, sveli na onu staru – bolje išta nego ništa, bolje da građani išta dobiju od svog novca natrag nego ništa, kazala je nezavisna Marija Selak Raspudić. Istaknula je da inflacija nije jednokratna pojava pa jednokratna pomoć sigurno neće riješiti goruće probleme hrvatskih građana.

Sandra Benčić (Možemo) ocjenjuje dobrim da se i dalje ublažava rast cijene električne energije jer bi se njezin skok prelio na cijenu svih ostalih proizvoda, posebno na hranu i piće.

Međutim, kazala je, mjerama se nedostatno ciljaju skupine kojima su one najpotrebnije. Problem je što ne postoji imovinski cenzus pa se mjere primjenjuju horizontalno na sve.

– Umirovljenik s mirovinom do 260 eura primiti će jednokratnu pomoć od 160 eura, za šest mjeseci to je 26 eura mjesečno, što je manje od onoga što im je inflacija pojela. Istu pomoć dobiti će, primjerice, i Rada Škugor poznata iz afere Ine, koja možda ima istu mirovinu, ali i drugu imovinu, navela je. Onima koji imaju najmanje trebalo je dati više, a oni koji imaju dovoljno – imaju dovoljno, dodala je.

Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret) smatra kako bi bilo bolje da “Vlada manje pomaže” jer svakom novom mjerom na neki način prkosi ekonomskim pravilima.

– Vlada stvara dojam da nešto čini u smislu pomaganja građanima, a sve će to kad-tad doći na naplatu, ustvrdio je. Postoje ekonomske datosti kojima se ne može prkositi. Građani će vidjeti da su mjere korisne samo u određenom roku, a kasnije će nam opet biti teže, rekao je Bartulica ocijenivši da Vladi nedostaje jasna ekonomska vizija.

HPK podržava mjere, no ne veseli ih ograničavanje cijena nekih proizvoda

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) u najvećem dijelu podržava novi Vladin paketa mjera za pomoć gospodarstvu i građanima, no ne veseli ih ograničavanje cijena nekih proizvoda, jer je to “dvosjekli mač” i nije dobro za domaću proizvodnju.

– U principu smo zadovoljni mjerama, podržavamo donošenje većine, posebice onih koje se tiču sektora energije, pošto su naši članovi većinom fizičke osobe, odnosno mali OPG-ovi i to im jako puno znači”, kazao je u izjavi za Hinu predsjednik HPK Mladen Jakopović. 

Posebno pozitivnom ocijenio je mjeru za mljekarski sektor, kojem je pomoć dobrodošla jer je u izrazito lošoj situaciji.

Kao negativno u cijeloj priči istaknuo je nedostupnost plavog dizela. kojeg zbog ograničene cijene vrlo malo pumpi drži.

– U krugu od Zagreba do slovenske granice, ako idete prema Varaždinu, nemate gdje nabaviti plavi dizel i tu će se morati naći neko rješenje, kazao je Jakopović. Uskoro kreće proljetna sjetva i nema smisla da u krugu od 50 kilometara poljoprivrednik nema niti jednu benzinsku pumpu gdje može natočiti plavi dizel, upozorio je.

U HPK, rekao je Jakopović, nisu veseli niti zbog ograničavanje cijena određenih prehrambenih proizvoda.

– Ekstra kvaliteta ima i svoju cijenu i sad jedan otkupljivač, tj. mljekara može po puno nižoj cijeni van Hrvatske nabaviti lošiju kvalitetu mlijeka. I tu dolazi do problema. jer se ruši cijena ekstra kvalitete i onda ga u konačnici nemate kome prodati. A na kraju trpi potrošač, kazao je Jakopović, koji smatra kako je ograničavanje cijena zapravo dvosjekli mač. To za našu proizvodnju nije dobro, zaključio je.