Kako prepoznati obiteljsko nasilje, koje su vrste, živimo li kulturu nasilje, neka su pitanja na koje je odgovorila gošća u prof. dr. sc. Marina Ajduković, psihologinja, profesorica na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Kako prepoznati obiteljsko nasilje, koje su vrste, živimo li kulturu nasilje, neka su pitanja na koje je odgovorila gošća u prof. dr. sc. Marina Ajduković, psihologinja, profesorica na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Kaže da nemamo epidemiološko istraživanje koje bi potvrdilo kolika je uistinu brojka obiteljskog nasilja u Hrvatskoj te bi bilo nužno da se napravi.
– Što se tiče statističkih pokazatelja oni uvijek prate tu dinamiku između prekršajnog i kaznenog zakonodavstva, kako se zapravo neka dijela i kvalifikacije sele s prekršajnog na kazneno zakonodavstvo. Tako je malo manje prekršajnih prijava, a više kaznenih prijava, objasnila je Ajduković.
Na pitanje kako naše društvo pristupa nasilju, kaže da ljudi ne žele da im se država miješa život.
– Javnost ne voli kada joj se država ili profesionalne službe miješaju u život kada oni ne žele. Ono što je bitno je da su tu cijelu temu nasilja u bliskim odnosima digle na jednu javnu scenu i problematizirale udruge koje pružaju zaštitu žena. Tu su napravile jako veliki posao, kazala je.
Ističe da je i dalje prisutna ambivalencija građana trebaju li prijaviti nasilje. Dodaje da je važno da se pojača povjerenje građana.
– U slučaju da ima nasilja u obitelji, ako netko sa strane prijavi, da će žrtva dobiti adekvatnu podršku. Da se zna da se može anonimno prijaviti, ali to je nešto što se treba afirmirati, veće povjerenje u institucionalni sustav, izjavila je.
Poručila je da se nasilje negdje afirmira te da je nasilje zastupljeno u javnom životu. Dodaje da su takva nasilja često rodno uvjetovana.
– Mi imamo puno sukoba gdje su izgubili kontrolu, imamo puno nasilja koji su etnicitet i nacionalnost, objasnila je.
Objasnila je da pod obiteljsko nasilje spada nasilje nad djecom, ženama i starijim osobama.
Što se tiče nasilja u partnerskim odnosima kaže da ima različitih puteva, a jedno je rodno utemeljeno nasilje. U patrijarhalnom društvu postoje različiti oblici psihološke kontrole, slijeđenja, kontroliranja, manipuliranja sa ženskom partnericom.
– Ako su iskombinirane s tjelesnim nasilje, to je jedna oblika nasilja kojeg nazivamo terorizam u partnerskom odnosu. To je opasno nasilje i iz takvog nasilja je jako teško izaći. Tu je podrška jako važna i da im se pokaže kako da iz toga uopće mogu izaći, rekla je.
Žrtvama sram otežava da se kaže i da se reagira. Kaže da je važna poruka žrtvama da je u stvari počinitelj taj koji je odgovoran.
Kada djeca dožive da netko nekoga tuče,mogu pasti kaže pod psihološku manipulaciju. Od psihičkog nasilje kaže treba ih zaštiti.
– Djeca onda znaju pokazivati uznemirenost, anksioznost, ali ljutnju i agresiju, rekla je.
Ako se prijavi nasilje, kaže, da je nužno vidjeti što se događa s djecom.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Otac Milice Todorović nije lako podneo njen odlazak u veliki grad Milica Todorović važi za…
Amerikanac Šejn Larkin, koji je od februara 2020. član turske reprezentacije, vrlo je tražena roba,…
Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (BiH) nije dobilo saglasnost nadležne komisije za električnu energiju…
A sve je krenulo sada već davne 1974. godine, kada su udareni čvrsti temelji koji…
Uspješnim održavanjem prvog Sarajevo Destination Festivala, Sarajevo nastavlja jačati svoj status na turističkoj mapi svijeta.…
Goca Tržan je kćerku Lenu dobila u braku sa bivšim mužem Ivanom Marinkovićem. Iako joj, osim kćerke, taj ljubavni…