Gdje i kako nastaju trap cajke

“Vrlo brzo mogu zapamtiti tekst”

– Zapravo, meni je super da čak i kad ne znam neku pjesmu, vrlo brzo se mogu ufurati u nju. Znači, vrlo brzo mogu zapamtim taj tekst i već na drugom refrenu se mogu uključiti u tu zabavu, rekla je Dora, studentica Verna-a, ljubiteljica trap cajki.

– Nisu kao klasične cajke, neki izlazak koji je popraćen s razbijanjem boca i otkopčavanjem košulja. I lako se može nabrijati, skakati, plesati. Ekipa je uvijek jako nabrijana, rekla je Klara, studentica PBF-a, ljubiteljica trap cajki. 

Zoran Stajčić, glazbeni kritičar, objašnjava kako je riječ o glazbi čiji ritam je ukorijenjen u karipskom ritmu.

– Dosta dugo se provlači na američkoj sceni, na kolumbijskoj sceni. I sada je nekako taj ritam došao kod nas i aktualan je već nekakvih, recimo 5-6 godina, rekao je.

Glazbena kritičarka Maja Trstenjak je rekla kako je to glazba koja se može naći na listi najslušanijih pjesama, na svim digitalnim servisima, na prvim mjestima YouTube trendinga, ali nešto što se ne može naći u hrvatskim radijskim eterima ili na nekim televizijama. 

“Ne možeš uvijek jahati istu priču, moraš biti u doticaju s onim što je svježe”

– Trebaš biti non-stop u mašini i cijelo vrijeme raditi, smišljati, biti kreativan, onda razmišljati o spotovima itd, itd. A prije je bilo sve nekako laganije – izbaciš dvije-tri pjesme godišnje, rekao je Ivan Dražić, Connect.

Dodaje kako se danas sve ubrzalo – doslovno svakih mjesec dana moraš “izbaciti” jedan spot, inače te zaborave. 

Jura Blažević iz Connecta kaže da “ne možeš uvijek jahati istu priču, uvijek moraš biti u doticaju s onim što je svježe”.

– Moraš biti u doticaju sa svježim zvukom, moraš znati što se radi. Ne možeš ti raditi nešto iz neba, pa u rebra, dodaje. 

Igor Glodić, glazbenik, 2 kitice, youtuber, kaže da su trap cajke najpopularniji neki podžanr na Balkanu.

– Doslovce svi od Slovenije do Makedonije slušaju manje-više iste izvođače, headlinere neke, rekao je.

– Kada je to nastajalo, to je bilo kao kod svih tih hibridnih žanrova je to spojilo neke elemente koji su se ljudima dopadali prije kod neke više striktno turbo-folk glazbe s tim utjecajima sa zapada, rekao je Nikša Modrić, glazbenik, 2 kitice, youtuber.

“Ne može izvođač preuzeti odgovornost za djecu”

Glodić smatra da na to treba zapravo gledati kao na nekakav pop.

– To i je pop, to je popularna glazba, to ljudi slušaju. Jedino možda u Hrvatskoj ljudi imaju malu stigmu zato što je većina tih izvođača iz Srbije, kaže.

– Beograd je recimo puno, puno življi grad od Zagreba u kojem sam isto tako živjela zadnje tri godine svoga života i mogu reći da ima jako puno mladih ljudi i kroz cijeli dan i cijelu noć, uvijek ima nekoga na ulici i uvijek se nešto događa, uvijek su neki partiji, neke svirke, rekla je Tea Sorko.

– Većina nas smo zabavljači koji ljudima služe da kad se napiju, da se vesele i to je to. I to je skroz okej. Ljudi to gledaju u fazonu kao “O čemu pričaš, nije tako”, ali samo je tako, rekao je glazbenik Sergej Pajić. 

Stajčić objašnjava sa su sami tekstovi kao i reklame – oni iskaču, oni osvajaju, oni privlače pažnju.

– Mislim da je često bitno da postoji određena šablona, iako to možda ne možemo nazvati šablonom, rekao je glazbeni producent Aleksandar Maldaner Dalmo. 

Ne smatra da ima neki negativan utjecaj na omladinu. Dodaje kako je siguran da maloljetnicima roditelji trebaju kontrolirati što slušaju i da im objasne je li je to dobro za njih ili ne.

– Ne može izvođač preuzeti odgovornost za djecu, a opet da roditelji ništa ne rade, rekao je Dalmo.

“Izgled je jako bitan u ovom poslu”

Glazbenica Mina Heart se cijeli život želi baviti glazbom.

– To mi je uvijek bio san. Imam neke svoje planove koje želim ostvariti i gledam da svaki tren iskoristim maksimalno da bi ispunila taj san, rekla je.

Dodaje i kako je izgled jako bitan u ovom poslu – da bi mogla nositi određenu garderobu, da bi mogla plesati, da bi imala kondicije – mora dobro izgledati.

– Kada govorimo o sadržaju koji je eksplicitan, koji veliča određena nepoželjna ponašanja, barem ono što je nepoželjno nama kao roditeljima, odraslima koji odgajamo tu djecu, jako je važno zapravo vidjeti predstavlja li slušanje takve glazbe nešto što izražava stavove djece, odnosno mladih osoba. Da li se odražava na nekakvo njihovo funkcioniranje i zapravo, to je ključno. Itekako može utjecati, rekla je Ella Selak Bagarić, klinička psihologinja, Voditeljica Centra za zdravlje mladih.

U ovom poslu, dodaje Mina, nema puno djevojaka.

– Ovo je jako surov posao, morate znati što želite, ali morate znati i što ne želite, rekla je.

Sorko kaže, da što se tiče seksualnosti u folk glazbi, to ide još od prije.

– To nije ništa novo što mi sada čujemo, ali sigurno je da je velik naglasak na tome. Mislim da je zbog toga seksualnost tako shvaćena. Pogotovo kod nas na Balkanu – da se žene moraju određeno tako ponašati, određeno izgledati, dodala je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Bagarić ističe da cijeli svijet spotova koji promoviraju određene vrijednosti može biti rizičan za mladu osobu ako nema i ovu drugu stranu.

– Ako ne vidi nas zadovoljne, pod navodnicima zadovoljne, normalnim, običnim životima, dodala je.

“Današnja balkanska glazba utječe na mlade”

Trstenjak kaže da je predstavnika tog žanra jako malo u Hrvatskoj.

– Connect je definitivno jedan od njih. Oni su zapravo pioniri tog žanra u cijeloj regiji i oni su dalje ostali u tome, dodala je.

Dražić kaže da današnja balkanska glazba utječe na mlade.

– Trap, hip-hop, rap, regeton, uopće nije bitno. onnect je najveći hrvatski hip-hop band ikad, kaže Blažević.

Glazbenik Banfica smatra da su trap cajke popularne zato što su svježe.

– Dosta dugo je vladao taj trap, što se tiče rap-a kao najpopularnijeg žanra i kako se probila u svijetu ta drill muzika, ja sam zapravo rano to prepoznao i samo sam donio tu, dodao je.

Smatra i da dok se govori o tome u negativnom kontekstu, da utječe loše na mlade.

– Mislim da je to više populistički nekako, idemo riješiti neki veliki problem najjednostavnije što možemo. Puno je faktora, isto tako utječu filmovi, utječu serije, a uvijek se sve vadi na glazbu i videoigre, kaže.

“Tekstovi u trapu su toksični”

Stajčić ističe da su tekstovi u trapu toksični, ali oni imaju taj jedan zanimljivi rakurs, a to je autotoksičnost.

– Glavni karakteri u tim pjesmama, oni su više izgubljeni i u vremenu i u prostoru. Čak i taj uspjeh je kod njih nešto što pobuđuje anksioznost, tjeskobu, rekao je.

Bagarić kaže da je često znala doživjeti da mala djeca koja zapravo ne razumiju, iako su to vrlo eksplicitne poruke, uopće ne razumiju te tekstove pjesama, ali zapamte stihove, refren i onda kada dolazi na posao, čuje da pjevuše.

– Rizik dolazi možda u nekoj malo starijoj dobi, među adolescentima koji mogu sami birati sadržaj koji će slušati, ali s druge strane hajdemo reći, nisu formirane osobe, dodala je.

– U okruženju gdje djeca imaju uzore koji su roditelji ili neke druge osobe koje utječu na život djeteta, to je zapravo glavni utjecaj. A kad ga nema, onda djeca traže taj neki uzor u filmovima, glazbi, pokušavaju se poistovjetiti, traže tu neku moć. I to može biti naravno i negativno, ali ja mislim da sve to zapravo kreće od doma, kaže Banfica.

Modrić ističe da na neki način cijeli svijet funkcionira tako da bi svatko htio imati puno novaca, živjeti luksuzno i ne imati nekih puno briga u životu.

– I naravno da ljude to privlači pošto je to zabavna maštarija. Mislim, svatko bi to volio. Imati taj luksuz da ne mora misliti ni o čemu nego kako da mu bude što zabavnije i bolje u životu, kaže.

– Tako je Sokrat govorio kako je u Ateni tadašnja mladež pokvarena i dekadentna i da to vodi u propast. To je bilo prije 5.000 godina. Ja mislim da fakat teme jesu takve kakve jesu, ali mislim da ljudi ne shvaćaju to ozbiljno, kaže Glodić.

“Mladima moramo pomoći u izgradnji njihovog identiteta”

Stajčić je rekao kako je porez na šund uveden u sedamdesetima i osamdesetima u bivšoj Jugoslaviji.

– Na svu sreću smo to ostavili daleko iza sebe i prigrlili smo ovu doktrinu tržišta, a to je da tržište određuje i samim tim i afiniteti ljudi se kroz taj fokus gledaju. Dakle, nitko se ne bavi šundom. Dapače, u kapitalizmu neće reći da je to šund, nego će reći da je to vruća roba, rekao je.

Trstenjak misli da velika većina neće te tekstove shvatiti doslovno.

– To je jednostavno nekakav izvor zabave i u tom trenutku možda neki opisuje na direktniji način možda recimo požude običnih slušatelja koje su sada rečene eksplicitnije i direktnije nego od prijašnjih razdoblja gdje su bile malo bolje upakirane, ali poruka je uvijek bila ista, rekla je.

Bagarić ističe da mladima moramo pomoći u izgradnji njihovog identiteta.

– Trebamo im pomoći i u izgradnji samopoštovanja koje neće biti izgrađeno ako pustimo da ih odgajaju samo oni influenceri koji su im ponuđeni kroz društvene mreže. Mi moramo biti influenceri, zaključuje.