Trenutačno je u tijeku “mrtva utrka” Vlade, koja priprema novi socijalni paket pomoći za ublažavanje inflacije, i realnih poskupljenja koja svakodnevno na svojoj koži odnosno novčaniku osjećaju građani. U Vladi tvrde da pomažu i nastavljaju štititi životni standard građana koji svaki dan u trgovinama otkrivaju nova poskupljenja, posebno hrane i kozmetičkih potrepština.
Što je mit, a što istina, upitali smo Slobodana Školnika, stručnjaka za cijene u maloprodaji, i Dalibora Kratohvila, predsjednika Hrvatske obrtničke komore.
Školnik je rekao da cijene energenata padaju svugdje u svijetu.
– To je trend. Plin je pao na cijenu na kojoj je bio prije rata 2021. godine. Ta komponenta koja izaziva inflaciju, energenti, ona se smanjuje i dat će svoj efekt, to naravno ne ide preko noći. Postoje zalihe u koje su uračunati skuplji energenti, rekao je.
– Vlada ne stvara, ne izmišlja novac, nego je to novac gospodarstva koji se u takvim kriznim situacijama eventualno vrati gospodarstvu ili se njime pomaže stanovništvu, dodao je.
Kratohvil je rekao da informacija o poskupljenju struje 1. travnja od 300 posto nije došla do HGK.
– HEP jamči svim obrtnicima koji uđu u projekt Obrtnik plus, zagarantiranu cijenu u naredne dvije godine. Nemamo informacije s terena vezane za energiju. HEP nam je poručio da je trenutno stabilna cijena plina na europskim tržištima i da do povećanja cijena energije ne bi trebalo doći. Eventualno, s obzirom na to da smo u zimskim mjesecima, vjerojatno su obrtnici koji troše struju za grijanje prostora ili druge namjene, ovaj mjesec dobili veće račune, kazao je.
Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku
– Pratimo informacije vezane uz najave poskupljenja, ne samo Grad Zagreb. Najavljeno je dizanje cijena ne samo vode i odvoza smeća, već i zakupa poslovnih prostora. Mislim da to u ovom trenutku ne donosi nikome dobro, dodao je.
Mogu li trgovci utjecati na maloprodajne cijene i jesu li to bajke?
– Mi živimo u sustavu koji se zove slobodno tržište. Nema trgovca u Hrvatskoj koji nema konkurenciju. Primjerice, imamo više od 10 velikih prehrambenih lanaca. Tako je jedan deterdžent u jednom lancu drogerija na akciji minus 50 posto, istovremeno u jednom prehrambenom lancu s te bijele famozne liste košta 30 posto više. To je tržište. Ni bijele liste nisu donijele ništa, bio je to nakaradni mehanizam, rekao je Školnik.
Mala škola trgovine
– Trgovački lanac, bez obzira na to bio on mali ili veliki, ostvaruje maržu prosječno u Hrvatskoj od 26 do 27 posto. Država si kroz PDV uzme onoliko koliko je kompletna marža. S tim da trgovci moraju platiti i radnika, energente i sve ostalo, da bi im ostala u trgovini prosječna dobit 2-3 posto. Veliki lanci ostvaruju velike prihode, to su milijarde i onda to ljudima izgleda kao da trgovci svašta mogu, da su svemogući, istaknuo je.
– Ako dobavljači podižu cijene, a i oni podižu jer im ulazni troškovi rastu – pa znamo kako funkcionira inflacija. Najveći pojedinačni komad u finalnoj cijeni je PDV. Poslovica kaže da nijednu dobru krizu ne treba propustiti. Država treba početi provoditi reforme. Treba postati jeftinija, gospodarstvo će biti manje opterećeno, bit će produktivnije i onda će rasti plaće i standard. To je dugoročni put koji će pomoći u borbi protiv ovakvih kriza, naglasio je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!