HRT: Vojna industrija – trošak ili poluga razvoja?

Na nedavno održanom sajmu vojne industrije “IDEX 2023” u Abu Dabiju predstavljene su tvrtke iz Zajednice obrambene industrije HGK. Predstavile su se tvrtke HS Produkt, Šestan Busch i agencija Alan te Brodogradilište specijalnih objekata (BSO). O tome kakve su impresije i kako prolaze naši proizvođači sa Željkom Kardumom razgovarala je Tajana Kesić Šapić, voditeljica odjela za industriju HGK.

– Hrvatska ima dosta jaku vojnu industriju i jako je prepoznatljiva, a radi se o tvrtkama Dok-ing, HS Produkt i Šestan Busch. Hrvatske tvrtke od 2001. nastupaju na IDEX-u. One su na tom tržištu etablirane i imaju velike ugovore sa zemljama Zaljeva, kazala je Kesić Šapić.

Dodala je kako obrambenu industriju ne čine samo naoružanje, kacige ili strojevi za razminiravanje. Tu su i odjeća, obuća, pancirke, različiti softveri te prehrambena industrija.

– Tvrtke koje se bave isključivo vojnim aspektom u Hrvatskoj, zapošljavaju nešto više od 3 tisuće ljudi, a kad se tome pridoda i ‘nevojni sektor’ i kooperanti, brojke su daleko veće. Izvoz vojnih sredstava u 2021. iznosio je nešto više od 150 milijuna eura, u 2020. oko 130 milijuna, u 2019. oko 66 milijuna, a u 2018. oko 135 milijuna. U 2016. godini taj je iznos bio preko 200 milijuna eura, kazala je Tatjana Kesić Šapić. Naglasila je kako će podaci za 2022. godinu biti daleko bolji od prethodne.

Novac iz Europskog obrambenog fonda za istraživanje i razvoj

Tome nažalost, dodala je – pridonosi i rat u Ukrajini koji je preblizu, a pokazalo se da u vojnom smislu EU zaostaje za SAD-om. Tako da EU na sve načine potiče razvoj vojne industrije kako bi članice, ali i Unija bile samodostatne. Za to su predviđena sredstva iz Europskog obrambenog fonda za istraživanje i razvoj, tako da će zasigurno obrambena industrija imati itekako dobre rezultate, tvrdi Kesić Šapić.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Složeniji NATO standardi

Napomenula je da naše tvrtke, kako bi bile konkurentne, moraju ulagati u istraživanja i razvoj. Naglasila je kako je tvrtka HS Produkt u cijelosti automatizirana i robotizirana i jedna od najjačih u Hrvatskoj po tom pitanju. Za razliku od njih tvrtka Hemco koja proizvodi zaštitnu odjeću – mora puno ulagati u istraživanje i razvoj materijala. To je zato što su NATO standardi malo složeniji.

Prelazak na ‘zeleno’

– Naša tvrtka Galeb radi donje rublje za vojnike koje hladi kad je vruće, a grije kad je hladno i protuzapaljivo je, kaže Kesić Šapić. Napominje kako će cijeli lanac vojne proizvodnje morati prijeći na ‘green defence’ što znači da će materijali koji se naručuju i ugrađuju morati biti reciklabilni.

Osim za Ministarstvo obrane i NATO hrvatska obrambena industrija proizvodi i za ministarstva i agencije drugih zemalja. Stoga tvrtke na vojnim sajmovima prate visoke državne delegacije koje moraju stati iza svojih proizvođača.

Naši proizvođači bez državnih predstavnika

– Ove godine su naši proizvođači bili jako razočarani jer na sajmu IDEX nije bilo nikoga od predstavnika MORH-a. Kad te tvoj ministar, ili predsjednik države, ili državni tajnik predstavi – to je ključ uspjeha. Nadam se da tako neće biti na idućem sajmu u Parizu, kazala je Tatjana Kesić Šapić.

King ICT potpisao 30 milijuna eura težak ugovor s NATO-om

– Moram reći da je naš IT sektor jedan od najpropuzivnijih i prosperirao je tijekom pandemije i nakon početka rata u Ukrajini. Ne znam je li vam poznato da je King ICT potpisao jako veliki ugovor s NATO agencijom (NCI), vrijedan je 30 milijuna eura, a na snagu je stupio 1. veljače. Tvrtke IBM Belgija i ICT King “rade “kompletan cyber, za kompletan NATO”.

‘Baš u krizama obrambena industrija grabi naprijed’

I u krizama, a mnogi bi rekli ‘baš u krizama’ – obrambena industrija grabi naprijed. Pritom mnogi zaboravljaju da je to primarno industrija – zapošljava, izvozi i uvodi nove tehnologije, Donosi inovacije i potiče ‘know-how’ i u drugim industrijama. Jednima je to trošak, a drugima poluga razvoja. Nadamo se da ćemo ostati u ovoj drugoj grupi, komentar je Željka Karduma na kraju razgovora.