Ispravno je podržati stranu koja brani svoju zemlju

– Ruska agresija od 24. veljače 2022. donijela je ubijanja, patnje, razaranja, nasilje, masovno raseljavanje ljudi i ti zločini ne smiju ostati nekažnjeni, rekao je hrvatski ministar Gordan Grlić Radman na godišnjicu invazije i pozvao na suđenje ratnim zločincima koje će pružiti barem neku utjehu i smisao pravde žrtvama i njihovim obiteljima i biti sredstvo odvraćanja potencijalnih počinitelja.

Ruska vojska je ta koja je napala Ukrajinu, a ne obratno” i to je “činjenica”, rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova.

– Cilj smrtonosnog rata protiv Ukrajine nije samo poraziti tu zemlju i njezinu neovisnost već poništiti UN-ovu Povelju i međunarodno pravo. Cilj (je rata) razoriti globalnu sigurnost i uspostaviti eru u kojoj će brutalna sila i grabež teritorija postati prihvaćene norme, rekao je.

Podsjetio je da je ne tako davno Hrvatska bila žrtva vrlo sličnog rata u kojem se agresor poslužio gotovo jednakom ciničnom izlikom za napad.

– U tako teškoj situaciji, svaka je pomoć važna, kazao je.

Pomoć je i rezolucija donesena u četvrtak, uoči godišnjice, na Općoj skupštini UN-a koju je podržala 141 članica svjetske organizacije, među njima i Hrvatska.

– Samo je jedna strana u tom ratu koju možemo podržati, a to je ona koja brani svoju zemlju, rekao je ministar. Naša je dužnost braniti ispravnu stvar. Uz neke iznimke svijet nastavlja podržavati Ukrajinu kao i samoobranu njezina naroda koji se “nije umorio” pa se “nećemo ni mi umoriti u podršci, rekao je.

– Demokratski svijet neće prihvatiti normalizaciju ovog okrutnog rata koji je Rusija počela i jedino ga ona može završiti povlačenjem svojih vojnika iz Ukrajine, poručio je.

– Do tada će Hrvatska nastaviti stajati uz Ukrajinu i njezin narod, rekao je hrvatski šef diplomacije.

Iz New Yorka je 141 država svijeta Rusiji poručila – Odmah povucite svoje snage s ukrajinskog teritorija! To je jedna od točki rezolucije koju je sinoć usvojila Opće skupština UN-a. Ta rezolucija nije obvezujuća, javila je Branka Slavica iz New Yorka.

– U Vijeću sigurnosti UN-a, tijelu koje ima operativnu moć i koje je zaduženo prema Povelji UN-a za osiguranje međunarodne sigurnosti i mira, Rusija blokira sve potencijalne odluke o Ukrajini. No tonovi koje smo do sada čuli potvrđuju da Ukrajina godinu dana nakon početka invazije ima snažnu potporu ne samo glavnog tajnika UN-a, SAD-a, EU-a već i brojnih drugih država svijeta. Glavni tajnik UN-a Rusiji i danas poručuje – kršite Povelju UN-a. Državni tajnik SAD-a kaže – ako Rusija prestane borbene djelatnosti rat će prestati odmah, ako se Ukrajina prestane braniti – neće je biti, javlja Slavica.

– Ukrajina Rusiji poručuje – vaši zločini neće proći nekažnjeno. Rusija, naravno, odbacuje sve optužbe na svoj račun i kaže kako je Ukrajina zapravo žrtva zapadnih geopolitičkih ambicija. Kina, čuli smo to već, predlaže mirovni plan u 12 točaka i poziva na bezuvjetni početak mirovnih pregovora, dodaje.

Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a još uvijek traje, 32 su se govornika prijavila danas, žele iznijeti stavove svojih država oko Ukrajine. Hrvatska je jedna od njih, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman govorio je večeras po hrvatskom vremenu, javila je Branka Slavica. 

SAD upozorio UN da se ne zavarava s pozivima za primirjem koje bi ojačalo Rusiju

Američki državni tajnik Antony Blinken u petak je upozorio Vijeće sigurnosti UN-a da se ne zavarava pozivima na privremeni ili bezuvjetni prekid vatre u Ukrajini, rekavši da samo “pravedan i trajan” mir neće omogućiti Rusiji da se oporavi, naoruža i nastavi agresiju.

– Da mir bude pravedan on mora sadržavati principe koji su u srži Povelje UN-a: suverenitet, teritorijalni integritet, neovisnost. Da mir bude trajan on mora osigurati da se Rusija ne može samo odmoriti, naoružati i ponovno pokrenuti rat za par mjeseci ili par godina, kazao je američki šef diplomacije 15-članom Vijeću koje se sastalo na godišnjicu početka ruske agresije na Ukrajinu.

Blinkenovo upozorenje stiglo je samo nekoliko sati nakon što je Kina pozvala na prekid neprijateljstava u sklopu plana od 12 točaka koji većinom ponavlja ono što Peking govori od početka onog što Rusija naziva specijalnom vojnom operacijom.

– Svaki mir koji legitimizira nasilno rusko otimanje zemlje oslabit će Povelju (UN-a) i potencijalnim agresorima poslati poruku da mogu izvršiti invaziju na zemlje i izvući se s tim, rekao je američki šef diplomacije. Nijedan član ovog Vijeća ne bi trebao pozivati na mir dok podupire ruski rat protiv Ukrajine i Povelje UN-a, rekao je Blinken koji je optužio Kinu da razmatra opskrbu Rusije naoružanjem i upozorio Peking da to ne čini.

Ruski veleposlanik pri UN-u prekinuo minutu šutnje za žrtve agresije

Ruski veleposlanik pri UN-u u petak je pred Vijećem sigurnosti prekinuo minutu šutnje na koju je pozvao ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u počast “žrtvama agresije”, zatraživši da se ona održi za sve žrtve.

Kuleba je, završivši govor pred Vijećem sigurnosti, pozvao na minutu šutnje u znak počasti žrtvama agresije ali kada je ustao, ruski veleposlanik Vasilij Nebenzija počeo je lupkati po mikrofonu.

Zatraživši riječ, rekao je: “Dižemo se u znak sjećanja na sve živote koje smo izgubili”. Potom je i on ustao kako bi sudjelovao u minuti šutnje.

Nebenzija je u svom govoru optužio i zapad da želi uništiti Rusiju

– Kijev i druge zemlje neiskreno koriste riječ “mir”, rekao je na posebnoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, dok svijet obilježava prvu godišnjicu invazije Moskve na Ukrajinu. Misli se na predaju Rusije, idealno na nanošenje strateškog poraza Rusiji, nakon čega slijedi raspad zemlje i reorganizacija teritorija, kazao je.

Nebenzija je potom u govoru ponovio optužbe da se Moskva bori protiv nacističkog režima u Kijevu. Optužio je zapadne zemlje za miješanje i osudio opskrbu Ukrajine oružjem. Posebno je spomenuo Njemačku i Francusku rekavši da Ukrajini kupuju vrijeme kako bi se Kijev mogao pripremiti za ofenzivu protiv Rusije.

Nakon dvodnevnog izvanrednog zasjedanja, Opća je skupština UN-a uvjerljivom većinom glasova usvojila rezoluciju koja poziva na uspostavljanje potpunog i pravednog mira i prekid neprijateljstva u Ukrajini, te momentalno povlačenje ruskih vojnih snaga s ukrajinskog teritorija.

Za rezoluciju koju je sastavila Ukrajina, a kosponzoriralo 60 zemalja, glasovala je 141 država, 32 države bile su suzdržane, uključujući Kinu, Indiju i Iran. Protiv je bila Rusija i još šest zemalja: Bjelorusija, Nikaragva, Sjeverna Koreja, Sirija, Eritreja i Mali.

Šesta je to rezolucija Opće skupštine UN-a od početka ruske invazije na susjednu državu. Dokument poziva na „trenutni prekid napada na kritičnu infrastrukturu Ukrajine i civilne objekte- stambena naselja, škole i bolnice“. Države i međunarodne organizacije poziva da udvostruče potporu diplomatskim naporima za postizanje potpunog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini,

Rezolucije Opće skupštine nisu obvezujuće, ali signaliziraju ozračje na međunarodnoj političkoj sceni. Ukrajina ima potporu većine članica Opće skupštine UN-a.