Redakcija
Vrijednost stranog kapitala direktno investiranog u Bosnu i Hercegovinu samo jednom u njenoj poslijeratnoj historiji je bila veća od milijardu eura – sada već prilično davne 2007. godine, kada je u našu zemlju iz inostranstva uloženo 2,6 milijardi konvertibilnih maraka. Godinu kasnije, direktne strane investicije u BiH drugi i posljednji put premašile su milijardu maraka, ovoga puta za 340 miliona KM, a sve nakon, kao i prije toga, bili su rezultati za zaborav, ne samo zbog obima, nego i zbog strukture registriranih ulaganja. Naime, od spomenutih 2,6 milijardi KM iz 2007. godine, čak 2,2 milijarde KM ili blizu 85 posto odnosilo se na vlasničke udjele, dok su zadržane zarade i ostali kapital u ukupnoj sumi učestvovali sa samo 254,4 i 155,3 miliona KM. Donekle slična je bila i struktura 1,3 milijarde KM iz 2008. godine, od kojih su 772,3 miliona KM ili oko 58 posto bili vlasnički udjeli, 23,3 miliona KM zadržani kapital, a 541,9 miliona ostali kapital. U prošlog godini, pak, za koju su Centralna banka BiH i ostale nadležne institucije tek sabrale rezultate investicijskog ciklusa do septembra, struktura ulaganja je takva da dominiraju zadržane zarade, dok su vlasnički udjeli praktično na nivou statističke greške, što je, uz povremena “iskakanja“, dugogodišnji trend..
Pad ulaganja
“Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH za period januar – septembar 2022., direktne strane investicije su iznosile 840,8 miliona KM ili 429,9 miliona eura. Uz napomenu da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, strana ulaganja su manja za 26,6 posto u odnosu na isti period 2021. godine.
Prema komponentama, u okviru direktnih stranih ulaganja za prva tri kvartala 2022. zadržane zarade su procijenjene u iznosu 633.5 miliona KM, što predstavlja 75,3 posto preliminarnog iznosa.
Prema Centralnoj banci BiH, razlozi pada investicija su globalna ekonomska kretanja, visoka stopa inflacije i skok cijena energenata. Investicije se uglavnom generišu kroz profit postojećih kompanija, a nove investicije su u skromnim iznosima“, potvrđuje u izjavi za Business Magazine Jasmina Dževlan, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA).
Kada je, pak, riječ o strukturi direktnih stranih investicija posmatrano prema zemljama porijekla ulagača i privrednim oblastima u koje je investirano, tu u prošloj godini nije bilo naročitih promjena u odnosu na višedecenijske trendove.
“U prvih devet mjeseci 2022. godine zemlje sa najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su Austrija (165,4 miliona KM), Velika Britanija (144,3) i Švicarska (134,1 miliona KM). Značajna povećanja kapitala, za više od 50 miliona KM registrovale su i Slovenija (97,3), Njemačka (85,7), Hrvatska (71,4), Srbija (70,4), Nizozemska (69,4) i Italija (59,3 miliona KM).
Djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u BiH za prvih šest mjeseci 2022. su finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova (232,3 miliona KM), trgovina naveliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (133,0 miliona KM), proizvodnja baznih metala (129,5 miliona KM), proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (124,3 miliona KM) i trgovina namalo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (69,8 miliona KM)“, precizira Dževlan.
Ono što, s druge strane, prošlu bosanskohercegovačku investicijsku godinu u pozitivnom smislu odvaja od većine prethodnih, pa čak i onih daleko uspješnijih po prilivu stranog kapitala, jeste činjenica da je u njoj započeto nekoliko greenfield investicija, koje su u prošlosti bile svojevrstan raritet.
“Jedna od značajnijih greenfield investicija u BiH jeste projekat Voith Hydro Bosnia d.o.o. Lukavac – njemačka investicija koja iznosi 22,6 miliona KM. Tu su i projekat Vjetroelektrana Ivovik, čija ukupna investicija u prvih devet mjeseci 2022. je oko 25,8 miliona eura, Suzlon Wind Energy projekt izgradnje vjetroelektrane Ivan Sedlo, ASTA Bosia d.o.o. Cazin (ASTA Energy Transmission Components GmbH, Austrija), investicija oko 12 miliona eura…“, pobraja Dževlan neke od greenfield projekata, čiji investitori predvode i FIPA-inu listu 14 najznačajnijih stranih investitora u BiH za 2022. godinu.
Kako objašnjava Dževlan, prvospomenuta lukavačka kompanija Voith Hydro Bosnia osnovana je 2020.godine, a u 2022. pokrenula je proizvodnju elektromotora i generatora. Kompanija je u potpunosti izvozno orijentirana, a ukupna investicija iznosi 22,6 miliona KM, od čega je oko 11 miliona KM uloženo u kupovinu zemljišta i izgradnju proizvodnog pogona površine 6.800 kvadratnih metara, dok je oko 11,6 miliona KM investirano u opremu i mašine. U prošloj godini zaposleno je 60 radnika, a plan je zaposliti ih ukupno 150.
Društvo za proizvodnju i distribuciju električne energije Vjetroelektrana Ivovik d.o.o. Sarajevo je kineska investicija čija je vrijednost u prvih devet mjeseci 2022. dostigla 25,8 miliona eura, a do kraja ove godine očekuje se njeno povećanje na 85,8 miliona eura. U 2022. godini je bio zaposlen 51 lokalni radnik, s planom povećanja na 100.
Kompanija Maxhof Gruppe d.o.o. Orašje, također njemačka investicija u koju je do sada uloženo oko sedam miliona KM, proizvodi male kućanske aparate brenda Maxhof te se bavi i zastupanjem premium brendova singapurskih i drugih azijskih proizvođača za ovaj dio Evrope. Ukupno je zaposleno 30 radnika, od kojih pet u 2022. godini, a 80 posto proizvodnje se izvozi.
Nijemci su investirali i i kompaniju za proizvodnju hemijskih proizvoda RCB Nanotehnologija. U potpuno izvozno orijentiranu kompaniju, koja broji 30 radnika, od kojih je 20 zaposleno lani, investirano je 3,8 miliona KM.
Ama Adriatic d.o.o. Sarajevo je kompanija osnovana italijanskim kapitalom, koja posluje u oblasti metalske industrije i gotovo u potpunosti je okrenuta izvozu. Broji 280 zaposlenih, a u nju je ukupno uložen 21 milion KM, od čega tri miliona KM u 2022. godini.
TO Sportek d.o.o. Kotor Varoš je također italijanska investicija. Radi se o izvozno orijentiranoj fabrici obuće u koju je od osnivanja investirano 65 miliona KM, od čega 2,3 miliona u 2022. godini. Ukupno broji 1.911 radnika, a samo u 2022.godini ih je zaposleno 129 novih.
Temax BH d.o.o. je belgijska investicija. U tu kompaniju za proizvodnju ambalaže od plastičnih masa lani je investirano 1,5 miliona KM, a ukupna investicija iznosi 7,3 miliona KM. Zaposleno je 78 radnika, od kojih 22 u prošloj godini.
Tvornica uređaja za dizanje i prenošenje Metus d.o.o. Tomislavgrad je švedska investicija. Ukupno je zaposleno 45 radnika. U toku 2022. je investirano 800.000 KM.
U Toplanu Zenica d.o.o., čija su djelatnost proizvodnja i snabdijevanje parom te klimatizacija, Finci su u 2022. investirali 1,6 miliona KM. Ukupna dosadašnja vrijednost investicije, realizirane po modelu javno-privatnog partnerstva (PPP), veća je od 87 miliona KM. Zaposlena su ukupno 82 radnika, od kojih 30 u 2022. godini.
Glovoapp d.o.o. Sarajevo je španska investicija u oblasti posredovanja u trgovini hranom, pićima i duhanom. Ukupna investicija u našoj zemlji iznosi 2,4 miliona KM, a reinvesticija u 2022. oko 1,5 miliona KM. Broj zaposlenih je 21.
Ziraat Bankasi, kao najveća državna banka Republike Turske, investirala je 240 miliona KM kao osnivački kapital Ziraat Bank BH, koja u 35 poslovnica zapošljava 307 radnika.
TN Bosnia d.o.o. Konjic je japanska investicija. Kompanija se bavi proizvodnjom konusnih valjaka, komponenti ležaja koji imaju primjenu u automobilskoj industriji (kod putničkih automobila, prikolica, kamiona), željeznicama, proizvodnji raznih mašina… Za 2022. je bilo planirano ulaganje ukupno 20 miliona eura, od čega je do septembra uloženo 14 miliona eura u izgradnju novog pogona, infrastrukture te instalaciju proizvodne opreme. Tokom 2022. zaposleno je 108 radnika, s planom da do kraja godine broj novouposlenih dosegne 164, a ukupno zaposlenih 330.
ADK d.o.o. Novi Travnik je investicija iz Slovenije. Kompanija se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija i dijelova. U 2022 godini investirano je oko 15 miliona KM i zaposleno 19 novih radnika, a ukupan broj zaposlenih je 523.
Listu zaključuje HTEC Group, globalna kompanija za konsalting, razvoj digitalnih proizvoda i inžinjering, koja nakon akvizicije Mistrala ima više od 600 zaposlenih u Bosni i Hercegovini, s razvojnim centrima u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru.
Fokus na metalcima
Kako će lista najvećih investitora u BiH izgledati na kraju ove godine, odnosno kakva su očekivanja FIPA-e za 2023., šta će biti u fokusu njenih aktivnosti, koji sektori bi mogli privući najveće investicija i od čega će prvenstveno zavisiti tempo ovogodišnjeg investicijskog ciklusa, pitanja su na koja Dževlan odgovara u prvom redu ukazujući na
nastavak trenda takozvanog near-shoringa i nižu cijenu električne energije u BiH nego u odnosu na Evropsku uniju, u skladu s čim će se “aktivnosti FIPA-e fokusirati na metaloprerađivački sektor i industriju autodijelova, proizvodnju hrane te IT sektor i Business Process Outsourcing“.
“Pored ovih sektora, za koje smatramo da su najpotentniji za nova ulaganja u 2023. godini, pažnja će biti usmjerena i na obnovljive izvore energije, sektor turizma i logističke centre.
FIPA će u 2023. fokus staviti na tržišta Njemačke, Austrije, Švicarske, Italije i Holandije, koja će biti prioritetna za planiranje promotivnih događaja, ali će se pažnja pokloniti i drugim državama, poput Turske, Ujedinjenog Kraljevstva, zemalja Skandinavije i Bliskog Istoka, te američkim kompanijama koje posluju u centralnoj Evropi.
Važan oblik saradnje odnosi se i na zemlje regiona, tako da će FIPA intenzivirati saradnju sa Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom, koje su uz Austriju već duži niz godina najveći investitori u Bosnu i Hercegovinu.
Planiramo nastavak i unapređenje saradnje sa diplomatsko-konzularnom mrežom, Spoljnotrgovinskom komorom BiH i entitetskim privrednim komorama, međunarodnim privrednim komorama, kao i drugim institucijama.
FIPA će nastaviti s identifikovanjem i prikupljanjem prijedloga investicionih projekata i lokacija, jačati saradnju s lokalnim zajednicama s ciljem što bolje pripreme investicijskih projekata, koje će potom prezentirati ciljnim grupama stranih investitora.
Kada je riječ o postojećim investitorima, važnost podrške njima ogleda se upravo u činjenici da se i u 2021. nastavio trend reinvestiranja dobiti (reinvesticije i dalje predstavljaju najveći dio ukupnih stranih investicija – za 2021. godinu 54 posto).
Nadalje, u odnosu na turbulencije koje se dešavaju na svjetskom tržištu (uzrokovane krizama COVID-19 i Ukrajina – Rusija), važnost prepoznavanja postojećih investitora kao generatora razvoja je od ključne važnosti.
Ono što može biti kočnica povećanju stranih ulaganja u 2023. jeste neizvjesnost kretanja privrednih aktivnosti u svijetu zbog inflacije, rast troškova energenata, rat u Ukrajini, smanjenje trgovine. Tu je i najavljena recesija u zemljama iz kojih BiH očekuje investicije“, upozorava Dževlan.
Refleksija krize
Na pitanje o nivou zadovoljstva FIPA-e ostvarenim prilivom direktnih stranih investicija u 2022. i glavnim odvraćajućim faktorima za ulaganje u BiH, ali i najvećim bh. komparativnim prednostima u kontekstu privlačenja stranih investitora, Dževlan konstatira da je pad stranih ulaganja bio očekivan “s obzirom na rat u Ukrajini, a potom na energetsku krizu“.
“Svaki poremećaj na tržištu EU automatski se reflektira na dinamiku ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.
Posljednjih godina priliv investicija se u velikom procentu bazira na reinvesticijama postojećih stranih investitora koji posluju u BiH dugi niz godina. To nije ništa novo. Prošla godina je bila zadovoljavajuća po obimu investicija uzimajući u obzir trenutne okolnosti u zemlji“, potcrtava Dževlan.
Objava Stranci u BiH ulažu manje, ali konkretnije pojavila se prvi puta na Business Magazine.
