Redakcija
Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek
Foto: Patrik Macek / PIXSELL
Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek ustvrdila je tijekom višesatne sjednice saborskog Odbora za pravosuđe da nikada nije lagala, ništa nije stopirala, niti bilo koga štiti.
Oporbeni zastupnici ispitivali su Hrvoj Šipek zašto nisu saslušani ljudi iz afere o zapošljavanju u Hrvatskim šumama, zašto određene istrage staju, a neki predmeti završe u ladicama, te je li pod nečijim pritiskom.
Hrvoj Šipek: Totalna neistina da sam držala spis o Žalac u ladici
– S obzirom na broj optuženih ministara, potpredsjednika Vlade, državnih tajnika, kako se može govoriti o tome da se bilo koga štiti? Govoriti da sam pod utjecajem predsjednika Vlade… Ako se netko može požaliti, onda je to on, odgovorila im je Hrvoj Šipek.
Poručila je da DORH ima nultu stopu tolerancije prema korupciji i da nema nedodirljivih, a u postupke se ide isključivo sa zakonitim dokazima koje prikupe. Također je upitala u čijem je mandatu pokrenuto ovoliko postupaka protiv najviših državnih dužnosnika.
Hrvoj Šipek je pritom ustvrdila da nikada nije lagala u slučaju bivše ministrice Gabrijele Žalac, a Mostovom Nikoli Grmoji poručila da “neprekidno ponavljanje neistine u javnosti pretvara u istinu”.
Grmoja ju je optužio da je u izvješću zataškala da su službene osobe DORH-a, uključujući i nju, 2021. godine kršile obvezujući zakonodavni akt EU-a i prikrili dokaze o prijevarama HDZ-ove ministrice Žalac.
Glavna državna odvjetnica kaže kako su tvrdnje da je taj spis držan u ladici i da je zaustavila istraživanje – totalna neistina.
Naglasila je kako je sporni natječaj za nabavu informatičkog programa ministarstvo provelo 2018., a Uskok je sa izvidima počeo 2019. i dovršio ih je u siječnju 2020. godine, kada su donijeli odluku u formi službene bilješke, zaključivši da nema osnove o počinjenju kaznenog djela.
– To je bilo četiri mjeseca prije nego sam ja stupila na dužnost, kazala je i podsjetila da je Uskok, povodom upita Europskog ureda za borbu protiv prijevara, 28. lipnja 2020. godine dostavio detaljno izvješće o izvidima u tom predmetu i o svojoj odluci.
Domagoja Hajdukovića (Socijaldemokrati) zanimalo je hoće li “AP” i ostali protiv kojih je podnio kaznene prijave biti pozvani na obavijesni razgovor, na što je Hrvoj Šipek istaknula kako neće o tome govoriti jer su izvidi tajni.
Na upit Željka Sačića (Hrvatski suverenisti) hoće li uhapsiti sve koje treba kazala je: “Imam dovoljno hrabrosti, snage i energije za uhićenje kad ću imati čvrste dokaze, na osnovu novinskih napisa ne možemo postupati i suđenje voditi u medijima”.
Hrvoje Šipek je poručila da “nikome ništa nije dužna” i upozorila da se objavom SMS poruka u medijima miniraju predmeti i ugrožavaju kazneni postupci. “Vjerujem da se u posljednjih tjedan dana brisalo i sklanjalo sve što još postoji od dokaza”, rekla je.
Prijenos 48. sjednice Odbora za pravosuđe:
HDZ: Nema zataškavanja i nedodirljivih
Da nema nikakvih zataškavanja i nedodirljivih poručivali su i HDZ-ovi zastupnici. Nikola Mažar podsjetio je da se Hrvatska po percepciji korupcije na ljestvici popela za šest mjesta, a Dražen Bošnjaković ocijenio je da sustav funkcionira.
U javnom prostoru puno je primjera gdje se izriču osude, a ne poštuje se presumpcija nevinosti, dio zastupnika povodi se za medijskim napisima, kazao je Bošnjaković.
Grmoja je pozvao Hrvoj Šipek da bude dosljedna i odbacio optužbe da oporba radi pritisak na pravosuđe. Tražimo da postupate, tražimo da budete dosljedni, nemojte se prepasti kada dođete na vrata premijera, pokucajte na ta vrata, poručio je i upitao što se čeka u slučaju novih SMS poruka i zašto se ne zove premijera na razgovor.
Oni koji Vas mogu smijeniti su jedini koji mogu na Vas vršiti pritisak, jedini koji može raditi pritisak je onaj koji tvrdi da je ovo ne-tema, poručio je Grmoja.
Dalija Orešković (Centar) ocijenila je da su posljedice HDZ-ove vlasti po državne institucije “gore i razornije od posljedica potresa u Turskoj i Siriji”, a Vesna Nađ (Socijaldemokrati) da DORH “ne lovi velike ribe nego samo srdele”.
Karolina Vidović Krišto (OIP) smatra da su za tragično stanje u DORH-u krivi i HDZ i SDP, a DORH štiti kriminal.
Mirela Ahmetović (SDP) ocijenila je kako vjerodostojnost DORH-a najviše narušava to što su više Plenkovićevih ministara u zatvor poslali istraživački novinari nego DORH.
Osim toga, ne razumije zašto Hrvoj Šipek govori o pritisku oporbe na nju dok istovremeno nema problem s telefonskim pozivima premijera ili smanjivanjem sredstava za rad DORH-a.
Urša Raukar Gamulin (Možemo) ocijenila je da se glavna državna odvjetnica tvrdnjom da oporba radi pritisak na DORH izravno svrstala na stranu Vlade.
Sandra Benčić (Možemo) ustvrdila je kako ne bi bilo moguće doći do ovakvog “zarobljavanja države” da su glavni državni odvjetnici i sudovi neovisno radili svoj posao.
– Ne bi moglo doći do ovakve količine visokopolitičkog kriminala, zato kao opozicija moramo tražiti efikasne istrage koje dokazuju da država postoji da bismo vratili povjerenje građana u institucije, poručila je.
Hrvoj Šipek poručila oporbi: Sjednica Odbora je oblik pritisaka na DORH
– Ovo smatram pritiskom jer sjednica koja je bila sazivana je bila oblik pritiska na DORH kako bi se donijele odluke koje odgovaraju jednom dijelu političkih struktura, očito je krenula predizborna kampanja i da je to u funkciji toga odgovorila je Hrvoje Šipek na upit Mirele Ahmetović (SDP) smatra li da oporba vrši pritiska na DORH-a kao što tvrdi premijer Andrej Plenković.
Podnoseći izvješće za 2021. Hrvoj Šipek kazala je da su u 2021. državni odvjetnici radili na više od 725.000 predmeta pred sudovima, a da je riješeno više od 227.000 predmeta.
– U 2021. je riješeno 227.750 predmeta, što je više nego 2020. i nastavljen je trend smanjenja broja neriješenih predmeta, rekla je.
Upozorila je i na kadrovske probleme u državnom odvjetništvu zamolivši da se odobri povećanje broja dužnosnika u DORH-u.
Zbog mjera ministarstva pravosuđa intenzivira se rad sudova i zakazuje veći broj rasprava što DORH s postojećim kapacitetima već sada može teško pratiti i za očekivati je da će doći do zastoja i pasti broj riješenih predmeta, rekla je i navela da se kazneni predmeti u prosjeku rješavaju kroz 109 dana, a građanski 16,5 dana.
Kadrovske probleme ima i USKOK gdje su tri zamjenika ravnateljice imenovani u Ured europskog tužitelja, dodala je.
Iz Sabora se za podnevni Dnevnik HTV-a javila Tatjana Munižaba.
– Oporba je iskoristila mogućnost koju im pruža Poslovnik o radu Hrvatskog sabora. Sve je inicirao Most a potpisima potpore pridružio mu se ostatak oporbe. Tako su primorali vladajuće da prije nego su planirali na saborsku raspravu stave Izvješće o radu Državnog odvjetništva koji se kiseli na dnevnom redu već drugu godinu. No nije oporba to gurala na dnevni red jer je zanima što je Zlata Hrvoj Šipek radila 2020. ili 2021. nego zato što ih zanima što nije radila 2023. godine. Konkretno, radi se o aferama SMS i softver koje se povezuju uz visoke Vladine i HDZ-ove dužnosnike, izvijestila je Munižaba.
DORH smatra da se na Platku radi o pokušaju teške tjelesne ozljede
Na sjednici Odbora bilo je riječi i o nasilju na Platku, pri čemu je zamjenik glavne državne odvjetnice Darko Klier kazao da DORH obavlja izvide i smatra da se radi o pokušaju teške tjelesne ozljede.
Policija je ovlašteni tužitelj u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju, da državno odvjetništvo nije smatralo da je takva kvalifikacija pogrešna, sigurno ne bi krenulo u postupak, kazao je.
Nedostatna financijska sredstva za rad DORH-a
Hrvoj Šipek požalila se i na nedostatna financijska sredstva za rad DORH-a kazavši da su u 2021. imali 419 milijuna kuna što je 9,5 posto manje nego 2020., naglasivši da se to zasad nije znatnije negativno odrazilo na rad.
Predsjednik Odbora Mišel Jakšć (SDP) na početku sjednice izrazio je žaljenje što nisu raspravljena brojna izvješća kao i da oporbeni zastupnici moraju prikupljati potpise kako bi se raspravilo izvješće državnog odvjetnika. Izrazio je također žaljenje što se izbjegavaju dolasci na saborsko Anatikorupcijsko vijeće, trend za koji kaže da je nametnu sam premijer Andrej Plenković pa nije čudno da ni ostali državni dužnosnici to ne rade.
– To nije dobra poruka, ustvrdio je Jakšić.
Uime Odbora izrazio je i sućut građanima potresom pogođene Turske i Sirije.
I Nikola Grmoja (Most) osudio je nedolazak dužnosnika na Antikorupcijskog vijeće čiji je on predsjednik. Naime, Hrvoj Šipek bila je pozvana danas i na sjednicu Antikorupcijsko vijeća ali se ispričala da ne može doći zbog ranije dogovorenih obaveza.
Zekanović predao kaznenu prijavu protiv Grbina
Hrvoje Zekanović (HDS) predao je glavnoj državnoj odvjetnici kaznenu prijavu protiv Peđe Grbina (SDP) za kojeg je ustvrdio da je uzeo nepripadajuću materijalnu korist u iznosu od 50.000 kuna te je zamolio da po tome postupi.
Iako je Ujedinjena parlamentarna oporba iskoristila poslovničku mogućnost i pogurala na raspravu Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2021. godini prikupivši 30 potpisa, stvarni je motiv njezinog pozivanja bio rasprava o aktualnoj SMS-aferi vezanoj uz Hrvatske šume, kao i aferi Softver.
Oporbeni zastupnici žele Hrvoj Šipek postaviti sva pitanja o novijim aferama, zašto se dokumentaciju iz afere Softver držala u ladici, o korupciji, klijentelizmu i pogodovanjima.
Nakon Odbora za pravosuđe, rasprava o tom izvješću seli na plenarnu saborsku sjednicu koja je prema rasporedu planirana za četvrtak.
Prilog novinara Šime Vičevića u središnjem Dnevniku pogledajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings