in

HRT: Kekin: Zakon o pomorskom dobru nepopravljiv; Bilaver: Unaprjeđivanje stanja

Slatka-Tajna.Eu

Gostovanje u “Otvorenom”

Foto: Otvoreno / HRT

Što sve donosi prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama? Hoće li velikim korporacijama omogućiti privatizaciju obale? Je li to zakon opasnih namjera, kao što tvrdi oporba, ili se njime uvodi red u pomorsko dobro?

U emisiji Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića gosti su Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture; Ivana Kekin, saborska zastupnica (Možemo!), Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka; Željko Burić, šibenski gradonačelnik (HDZ) Ivana Marković, supetarska gradonačelnica (SDP).

Ivana Kekin, saborska zastupnica (Možemo!), Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, rekla je kako je prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nepopravljiv u smislu da je on zakon opasnih namjera.

– Kad čitate zakon i kad idete kroz članke onda vidite da on ostavlja izrazito puno prostora za iznimke, za raznorazne formulacije i za interpretacije koje će doslovce po prvi puta, presedanski, omogućiti da pomorsko dobro u Hrvatskoj koje je opće dobro i koje je od svih građana ove zemlje, postane nečije, a ne svačije kao što je to dosad bilo. To se vidi iz niza članaka, objasnila je Kekin.

Dodala je kako tajnik Bilaver i drugi predstavnici uvjeravaju da smo mi sve krivo shvatili i daju nam usmena pojašnjenja zakona te je upitala Bilavera zašto ta usmena pojašnjenja nisu stavili u zakon.

– Uvjerava nas se da ovaj zakon niti na koji način neće ograničiti građanima pristup plažama niti omogućiti ograđivanje. Istodobno imamo članke točno kategorizirane koliki je stupanj zaštite dostupnosti plaže. Za morske plaže ispred hotela i turističkih kampova piše da se ne smiju ograđivati, dok opća upotreba nije zabranjena izrijekom. Za plaže opće namjene za njih ne piše ništa, samo da će ih koristiti specifične grupe građana, dodala je,

Državni tajnik za more i EU fondove pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver rekao je kako je iznenađen današnjim lažnim tezama oporbe. 

– Uzimanjem iz konteksta pojedinih članaka oporba pokušava stvoriti lažnu temu. Plaža uopće nisu tema. O plaćama možemo govoriti o velikom unaprjeđenju u odnosu na postojeći zakon, tvrdi Bilaver.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Dodao je kako ovaj zakon osim plaža rješava pitanje devastacije pomorskog dobra, upotrebu pomorskog dobra i funkcioniranja naših luka. 

– Imali smo inkluzivan pristup, formirali smo široku radnu skupinu, imali smo javnu raspravu od 30 dana. Zastupnicima smo objašnjavali članak po članak zakona, rekao je te dodao da su sve plaže javno dostupne svima.

Naglasio je da zakon ide u prvo čitanje u Sabor i kako će se čuti i od vladajućih i iz oporbe prijedlozi i primjedbe na članke

 Ivana Marković, supetarska gradonačelnica (SDP), rekla je kako se ne radi o lažnim tezama oporbe.

– U samom uvodu zakona stoji da je osnovna posljedica koja će biti nakon donošenja ovog zakona o pomorskom dobru gospodarski razvoj i omogućavanje izgradnje na pomorskom dobru. Ono što je nama najspornije i zašto SDP neće podržati prijedlog zakona je podjela plaža na javne i na one za koje se smatraju da nisu. Meni je posebno sporno što se ne spominje funkcionalno povezivanje cjeline. Funkcionalno povezivanje takvih plaža koje se jadnom definiraju kao nejavne, odnosno kao plaže hotela, turističkih resorta i kampova u funkcionalnu cjelinu s privatnim vlasništvom. Znamo što je privatno vlasništvo, znamo da je pomorsko dobro opće dobro koje mora biti na raspolaganju svima i ta dva pojma jednostavno ne mogu biti jedan s drugim, smatra Marković.

Željko Burić, šibenski gradonačelnik (HDZ) istaknuo je kako se neće hrvatska obala neće pripisati na inozemne investitore i banke niti razvlastiti domaće ljude.

– Ona politička opcija koja bi napravila upravo to što se pokušava nametnuti da je to cilj bi potpisala praktički vlastito samoubojstvo. Činjenica je nešto drugačija. Činjenica je da sadašnje upravljanje pomorskim dobrom nije dobro, da imamo potpuni nered na pomorskom dobro i to svatko iskren će priznati. Činjenica je da mi u Šibeniku ili na administrativnom području grada Šibenika koje je jedno od najvećih u Hrvatskoj, skoro 525 km2, nismo mogli niti plutačama zaštititi određena uvjetno rečeno plažna područja jer nisu ucrtana u pomorsko dobro. Obalnu crtu je velikim dijelom devastiralo domicilno stanovništvo. Potpuno je jasno svakome da se viškom materijala kod gradnje apartmana, obiteljskih kuća rade divlja mula koja se kasnije pretvaraju u pristaništa. Ona se kasnije iznajmljuju kroz ponudu apartmana kao apartman s privezištem, istaknuo je Burić.

Dodao je kako veliki gradovi nisu upravljali pomorskim dobrom nego su to radile županije.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Ex-Yu aerodromi: Sarajevo preteklo dva glavna grada

Miley i Shakira pokorile su svijet pjesmama kojima se osvećuju bivšima / Bljesak.info