Uložiti dodatne napore u rješavanje otvorenih pitanja

Premijer Andrej Plenković naglasio je da su nužni dodatni napori za rješavanje otvorenih pitanja između dvije susjedne zemlje.

– Tijekom Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu razgovarao sam s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o bilateralnim odnosima i europskom putu zemalja u susjedstvu, objavio je Plenković na Twitteru uz fotografiju s Vučićem.

Hrvatsku i Srbiju opterećuju brojna otvorena pitanja, od 1832 nestala do odštete logorašima, procesuiranja ratnih zločinaca.

– Uz politiku dijaloga i smirivanja tenzija potrebno je uložiti dodatne napore u rješavanje otvorenih pitanja, naglasio je Plenković.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić objavio je u četvrtak da je imao vrlo korektan razgovor s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem o odnosima Srbije i Hrvatske te kako je uvjeren da će u budućnosti napredovati politički odnosi dviju zemalja, objavila je agencija Tanjug.

– Vrlo korektan razgovor s Andrejem Plenkovićem o srpsko-hrvatskim odnosima. Vjerujem da ćemo u periodu koji je pred nama uspjeti ostvariti napredak, kako na planu ekonomije, tako i po pitanju političkih odnosa, objavio je Vučić na svom profilu buducnostsrbijeav, na Instagramu.

Plenković je prije susreta s Vučićem sudjelovao na sastanku na temu “Diplomatski dijalog o zapadnom Balkanu”.

Plenković se susreo I s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto i pozvao je u službeni posjet Hrvatskoj.

– Zajedno radimo na jačanju dobrosusjedskih odnosa te podupiremo europski put BiH, objavio je Plenković na Twitteru. 

Plenković u Davosu: U eurozoni smo manje izloženi, a zaštićeniji u krizama

Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak u Davosu da je Hrvatska kao članica eurozone manje izložena, a u krizama zaštićenija te da uporaba nove valute teče dobro osim što neki gospodarski subjekti koriste priliku da povećaju cijene “malo više nego što je razumno”.

– Hrvatska je manje izložena i više zaštićena u krizama kao članica eurozone, rekao je Plenković na panelu “Pronalazak europskog novog rasta” na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF).

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Ponovio je da je Hrvatska jedina članica Europske unije koja je ušla istodobno u eurozonu i šengen, ali je rekao da je to bio “dug i težak proces”.

Uporaba eura u zemlji s tehničke strane teče dobro, ustvrdio je.

Ima dovoljno novčanica i kovanica, bankomati funkcioniraju, provode se transakcije, rekao je premijer, ali naglasio da se promjena valute iskoristila za neopravdano povećanje cijena.

– Neki gospodarski subjekti koriste priliku da zaokruže malo više nego što je razumno”, rekao je premijer i dodao da je vlada poduzela mjere da se to promijeni.

Plenković je rekao da je Hrvatska uspjela zadržati inflaciju na 10,8 posto prošle godine, “što je niže nego u drugim članicama EU-a iz srednjoistočne Europe koje se još ne žele pridružiti eurozoni”.

Time je aludirao na Poljsku čiji je premijer Mateusz Morawieck rekao da zbog rasta cijena u Hrvatskoj, Poljska neće ući u eurozonu.

Plenković je naglasio da su godine kriza pokazale da je “jedini element za održavanje socijalne kohezije – državni intervencionizam”.

Panel se dotaknuo sve veće prodornosti Kine, a članice EU-a različito gledaju na suradnju s Kinom.

Plenković je rekao da ne vidi Kinu, za razliku od Rusije, kao “paralelnu prijetnju koja će ugroziti naše gospodarstvo, način života i sigurnost”.

– Prvo gledamo aktivnosti na globalnoj razini i u eurozoni. Neki europski lideri tvrde da recesije neće uopće biti, među njima je njemački kancelar Olaf Scholz. Aktivnosti su u padu ako ih usporedimo s izvrsnom 2022. godinom kada je rast iznosio 3,5%, dok u 2023. godinom očekujemo rast od 0,5%. Godina neće biti izvrsna, ali će biti mnogo bolja od očekivanog, rekla je Christine Lagarde, predsjednica Europske središne banke.

– Ovogodišnji sastanak održava se unatoč vrlo složenim političkim i geoekonomskim uvjetima kakve nismo imali desetljećima. Ali čak i u takvoj situaciji pokušavamo pronaći područja na kojima možemo surađivati. Bili smo vrlo zadovoljni kada su se predsjednici Xi Jinping i Joe Biden na sastanku G20 na Baliju dogovorili o ponovnom pokretanja rasprave o, primjerice, klimatskim promjenama. To pokazuje da je dogovor moguć ako postoji volja za izgradnju povjerenja, rekao je Borge Brende, predsjednik Svjetskog gospodarskog foruma.