Što je pošlo po zlu u postupku posvajanja djece iz DR Kongo?

O tome su govorili, Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Marija Barilić, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Diana Topčić Rosenberg, osnivačica ADOPTE, udruge za potporu posvajanju i prof. dr. sc. Branka Rešetar, Pravni fakultet u Osijeku,

Metelko-Zgombić je istaknula je kako u Zambiji teku dvije sudska postupka, jedan su pokrenuli naši državljani smatrajući da su protupravno lišeni slobode i pred višim sudom su pokrenuli postupak ne bi li dobili oslobađanje.

– Smatrali su da su pre dugo bili lišeni slobode, 15 dana pa onda produženom odlukom još 15 dana. S druge strane, to se vrijeme utrošilo kako bi nadležni organi u Zambiji vidjeli postoji li temelj za podizanje optužnice. Ovaj je petak pročitana optužnica, no sutra naših 8 državljana izlaze pred sud i bit će u prigodi čuti što im se stavlja na teret, rekla je.

Ministarstvo vanjskih poslova je bilo uz te ljude od – početka, kada smo saznali da su ti ljudi uhićeni. Do sada nismo dobili formalni pisani odgovor. Dobili smo usmeno da su te osobe u pritvoru. Razgovarali smo s čitavim nizom institucijama u Zambiji, naglasila je Metelko-Zgombić.

Naši su građani u dobrom stanju i naš ih je kunzul vidio 4 puta. Oni su dobro i fizički nisu ugroženi, rekla je Metelko-Zgombić.

Topčić Rosenberg je rekla kako ne zna što je u ovom slučaju pošlo po zlu, ali postoje informacije o velikom broju posvajanja iz država Afrike, a primarno iz Konga. Kako kaže u svim se medijima pozitivno priča o posvajanjima djece iz Konga.

– Znam da je bilo nekoliko problematičnih posvajanja iz Konga, naglasila je.

Na pitanje zašto se djeca ne posvajaju u Kongu, već se treba odlaziti za posvajanje u Zambiju, Topčić Rosenberg je rekla kako se to ne radi zbog sigurnosne situacije.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Barelić je rekla kako je ključno da kada se govori o posvojenju iz trećih država koje nisu ugovornice Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji kod međudržavnog posvojenja, osobe koje to žele moraju se obratiti legalnim tijelima u toj državi. Kako kaže, kada su se o tim problemima obraćali ministarstvu, to su im i naglašavali.

Na pitanje zašto je ovaj slučaj završio na sudu u Zlataru, odnosno Varaždinu, a ne u mjestu prebivališta, Rešetar je rekla kako u medijima i relevantnim časopisima postoji problem pranja djece, odnosno sheme međudržavnog posvojenja koje se temelji na nezakonitim radnjama koje nisu potpisnice Haške konvencije, gdje se roditelji u tim državama na prijevaran način nagovaraju da pristanu na posvojenje svoje djece, ali oni nisu svjesni da time gube svaku vezu sa svojim djetetom.

– Oni su prevareni zbog svog siromaštva. Prevareni su da djeca idu na nekakvo obrazovanje. Kada pitaju o svojoj djeci, rečeno im je da su potpisali da se njima gubi svaka veza s djecom, rekla je i dodala kako je taj problem bio stvar Haške konvencije, istaknula je.

– Prije 6 godine kolegica Tena Hoško je sve ovo što se sada dogodilo predvidjela. Njena je projekcija bila da mogu nastati problemi zbog izostanka zakonske regulative, a to je nepostojanje provedbenih propisa vezanih za posvojenje djece u državama u kojima Haška konvencija nije potpisana.

– Ono što mene kao znanstvenicu zabrinjava je zašto naše doktorate država ne koristi za poboljšanje sustava, kad odgovore za sve ove probleme koji postoje, država je imala, naglasila je Rešetar.

Snimka cijele emisije Otvoreno: