Njemački izvoznici pred velikim problemima

Obzirom na pandemiju i teškoće u gospodarstvu u godini 2021., zapravo nije neko veliko čudo što je njemački izvoz od januara do novembra 2022. narastao za čak 15 posto na jedan bilijun i 435,3 milijarde eura. Ali tu je ekspanziji kraj, misli Dirk Jandura iz Udruge njemačkih veleizvoznika: “U 2023. neće biti pada, ali ne možemo se nadati ni nekakvom uzletu. Bit će uspjeh ako ostanemo tu gdje smo sad.”

Jer njemački izvoz najvećim dijelom počiva na industrijskom razvoju u čitavom spektru, od strojogradnje pa do građevinskih strojeva i vozila svih vrsta. A obzirom na stanje u svijetu, partneri u inozemstvu tri puta razmisle hoće li uložiti novac u novi pogon – i prije će biti da će na koncu investiciju ipak odgoditi. To na prvi pogled ne izgleda kao dramatična promjena, ali već i djelić postotka se tu mjeri u milijardama.

Isto tako, izgleda nemoguće točno predvidjeti kako će se poslovi razvijati: tako se već u oktobru očekivao pad njemačkog izvoza za 0,6 posto, ali se on na koncu mjeseca pretvorio u rast od 0,8 posto. No u novembru je izvoz pao za 0,3 posto na 135,1 milijardu eura. Možda još više čudi što je, već treći mjesec za redom, u novembru pao i uvoz za čitavih 3,3 posto, što nije zabilježeno još od početka prošle godine. Jer to nisu statistike volumena, nego vrijednosti – a obzirom na eksploziju cijena energenata i lančanu reakciju koju je to izazvalo, prije bi se očekivao čak drastični rast stavke uvoza.

No to pokazuje da je njemačko gospodarstvo “na malom plamenu”, objašnjava Thomas Gitzel iz lihtenštajnske VP Bank: “‘Made in Germany’ u doba slabijeg globalnog gospodarstva više nije motor rasta”. “Kratkoročne prognoze su sve prije nego ružičaste”, misli i Carsten Brzeski iz ING Banke.

“Moglo bi potrajati barem do sljedećeg proljeća dok ne dođe do stabilizacije globalnog lanca opskrbe i oporavka gospodarstva što bi opet oživjelo njemački izvoz.”

Čini se da posvuda vlada oprez: izvoz na najvažnije tržište Njemačke, ono u Europskoj uniji je u novembru pao za 0,4 posto na 73 milijarde eura, čak i uz ovako slab euro u odnosu prema američkom dolaru je i izvoz u SAD pao za 1,5 posto. A onda je tu opet Kina i njeni problemi s pandemijom: i izvoz u tu zemlju pao je za 1,5 posto. Na prvi pogled je iznenađenje gdje je izvoz najviše rastao: u Veliku Britaniju za 16,1 posto na 7,4 milijarde eura i u – Rusiju. Trgovina s tom zemljom nije stala, a iako rast izvoza u Putinovo carstvo od 12,3 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom izgleda impozantno, to je u ovim okolnostima – i obzirom na potencijale u nekim mirnijim vremenima, zapravo minoran iznos od tek 1,1 milijarde eura.

No ekonomski stručnjaci i u prognozama za njemački izvoz najviše strahuju što će se zbivati u Kini. Njena “nula-covid” politika nije bila bolja od trenutnog tretiranja korone kao da je “obična gripa” već i zbog toga što više baš nitko ne može predvidjeti razvoj, niti vjerovati onome što govori službeni Peking. Umire li doista na stotine tisuća ljudi – ili su sad to pretjerivanja na drugu stranu? U svakom slučaju, očito ni građani niti tvrtke u Kini ne misle da je sad pravi trenutak za nabavu strojeva i opreme “Made in Germany”.