in

Sladić u kolumni za N1 najavljuje: Na planine dolazi dugoiščekivani snijeg

Slatka-Tajna.Eu

Meteorolog Nedim Sladić je u tekstu za N1 pojasnio kakvo nas vrijeme očekuje u narednim danima u BiH. Osvrnuo se na protekli topli period nakon kojeg, kako kaže, slijedi ne tako jako zahlađenje, ali i najavio – na planinama dolazi dugoiščekivani snijeg.

Kolumnu prenosimo u cijelosti:

Napomena: za prognozu vremena, idite na kraj teksta

2022. godina – godina koju su odnijele vrućine, suše i poplave

Ispratili smo 2022. godinu koja će se, pored brojnih nepovoljnih socioekonomskih i političkih faktora, pamtiti i po ekstremnim vremenskim neprilikama koje su zadesile našu zemlju i ogolile je za nove milione konvertibilnih maraka, što kroz ljetne suše i požare, što kroz nedavne poplave na sjeverozapadu Bosne pa previše riječi ne treba trošiti na godinu koja je sada iza nas. Međutim, meteorološki, 2023. godina odlučila je naslijediti ritam koju je posjedovala i njegova prethodnica.

Izuzetno topao početak 2023.
Samu Novu godinu obilježile su temperature zraka znatno iznad prosjeka za ovo doba godine, pri čemu su odstupanja mjestimično bila veća i za 10 °C u odnosu na klimatološki niz 1991-2020. Zadnji podatak je ključan ukoliko želimo sagledati širu sliku. Govorimo o najrecentnijem nizu koji bi, po nepisanom pravilu, trebao imati najmanja odstupanja. No, ako je to za neku utjehu, u svemu ovome nismo bili sami. Od Azorske obale preko centralne Europe i sve do Ukrajine, temperature zraka su odstupale za 10 do 15 °C u odnosu na prosječne, pri čemu su oborene na desetine temperaturnih rekorda, najviše na području od Nizozemske do Poljske, gdje su temperature gotovo dostizale 20 °C. Iako smiješno zvuči da o ovome govorimo u zimskom periodu, po definiciji smo ispunili sve uvjete za toplotni val, tj. 5 dana zaredom temperatura zraka je veća za 5 i više stepeni od prosjeka – mi govorimo o 10 i više °C. Ovom tzv. zimskom toplotnom valu možemo “zahvaliti“ (namjerno pod navodnicima, jer su tumačenja dvojaka) i nedavnom ledenom prodoru nad obalama Sjedinjenih Američkih Država.

Kako?
Krajem 2022. nad obalu SAD-a se sa Arktika sjurila veća količina polarne zračne mase sve do juga njenog kontinenta uvjetujući izuzetno niske temperature zraka koje su padale mjestimično i do -40 °C. Međutim, na razgraničenju toplijeg i hladnijeg zraka, došlo je do produbljenja mlazne struje – odnosno snažne vrpce vjetrova na velikim visinama koja pomjera vremenske sisteme od zapada prema istoku koja je sada poprimila veću valovitost. Pomjerajući ih dalje na istok, hladnija zračna masa naišla je na topao Atlantik koji je poslužio kao svojevrsna fabrika polja niskog zračnog pritiska koji su se premještali dalje prema obalama Ujedinjenog Kraljevstva i Skandinavije donoseći konstantno runde vjetrovitog, vlažnog i kišovitog vremena, dok su termobaričke doline se produbljivale gotovo do samog sjevera Afrike. To je za posljedicu imalo i pokretanje veće količine toplog zraka u uspostavljenom kanalu koji se preko zapadnog Mediterana širio na centralnu Europu i Balkansko poluostrvo, uvjetujući visoke temperature zraka, pa je nad našim područjem i centralnom Europom vladao tzv. termobarički greben na visini, a u prizemlju anticiklona – zbog čega su vremenske prilike bile stabilne.

Figura 1: Balon toplog zraka tokom prvog dana 2023. godine zadržavao se nad većim dijelom Europe, dok se poremećaji premještaju daleko na sjeveru i sjeverozapadu Europe, zbog čega su na području centralne Europe oboreni brojni rekordi. Vizualizacija: Nedim Sladić, N1 – podaci: ECMWF, © Crown copyright 2022

Pitanje svih pitanja: gdje ima snijega u Europi? Odgovor: rijetko gdje!
Snijega ne samo da nema u Bosni i Hercegovini, u zemlji koja je poznata po zimskom turizmu, već ga nema ni tamo gdje bi ga sada trebalo biti u metrima, a ako ga trenutno tražite ovih dana, morat ćete potegnuti put centralnih dijelova Skandinavskog poluostrva ili na daleki Island, koji je imao najhladniji decembar otkako postoje mjerenja. Zbog visokih temperatura zraka za ovo doba godine alpska skijališta su većim gubicima i problemima jer snijega hronično nedostaje, a visoke temperature ne pogoduju ni proizvodnji vještačkog. Jedan od primjera je i FIS-ova Snježna kraljica na Medvednici koja je prije nekoliko dana morala biti otkazana zbog nepovoljnih uslova. I dok je za nekoga poput noćne more, za druge je blagodat. Ili, kako u narodu se kaže – dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Tom analogijom, dok se turistički radnici hvataju za glavu i gledaju u nebo u nadi da će zahladniti i snijeg konačno pasti, većina je ipak sretna što će barem ovaj prvi dio zime pregurati sa značajnim uštedama ogrijeva. No, nažalost, čini se da sada u ovoj narodnoj izreci ima i izuzetak koji stavlja i zadovoljne i nezadovoljne u djelomično nezadovoljne zahvaljujući ne tako dragom gostu zvano aerozagađenje.

Iako nepoželjni gost, on je ipak tu…
Iako ga ne volimo, on nas ipak ne prestaje tjerati da ga usvojimo kao uobičajenu pojavu. Nažalost, moramo reći da smog za kotline nije nesvakidašnja pojava i susrećemo se s njim svake zime, a faktora je mnogo i ne vrijedi ih ponavljati iznova i iznova (saobraćaj, geografski položaj, čvrsta goriva, etc.) Upravo je stabilna atmosfera sa slabim poljem pritisaka u prizemlju te pritjecaj toplijeg zraka na visini uvjetovala formiranje kotlinskog poklopca ispod kojeg je vjetrena cirkulacija niska uz supresiju miješanja vertikalnih slojeva zraka, pri čemu se u takvim uvjetima nakupljala veća količina zagađujućih čestica, uglavnom lebdećih čestica u većim gradskim sredinama, dok su se u blizini industrijskih postrojenja javljale i povećane koncentracije ostalih sumpornih i ugljičnih spojeva. No, za utjehu, neće još dugo.

Međutim, spas je na pomolu – prognoza vremena je ipak vedrija!
Da ne bi sve bilo crno, čini se da ćemo na kraju one “djelomično zadovoljne“ i “djelomično nezadovoljne“ dovesti u istu ravan. Najprije, krenimo od aerozagađenja i magle. U ovim trenucima se u nižim dijelovima Sarajeva bilježi gusta magla. Pogledamo li tzv. tephigram (odnosno dijagram temperature i entropije) uočit ćemo dvije stvari. Prvo, prateći crvenu liniju, vidimo da umjesto što temperatura zraka pada s visinom, ona raste, što je pokazatelj temperaturne inverzije nad sarajevskom kotlinom. Posljedično, granični sloj je vrlo slabo izmiješan i gotovo sveden na nulu, a vlažnost zraka visoka i blizu 90 %, što pokazuje da je između tačke rosišta (zelene linije) i temperature zraka (crvene linije) razlika vrlo mala. Takvi uslovi su idealni za formiranje guste magle. No, ona će polako, kao i zagađenje, postajati prošlost.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Figura 2: Dijagram entropije i temperature (tzv. tephigram). Primjećuju se idealni uslovi za gustu maglu u Sarajevu u ovim trenucima – slab vjetar, slabo izmiješan granični sloj, temperaturna inverzija, visoka vlaga. Izvor: ECMWF, © Crown copyright 2023

Sa sjeverozapada kontinenta dolazi do produbljenja doline prema Đenovskom zaljevu s kojim zračni pritisak sutra će biti sve više u padu. Ovo je predznak nadolazeće promjene vremena koju će već polako početi osjećati stanovnici zapadne, sjeverozapadne i jugozapadne Bosne, te juga Hercegovine, i to kroz veći pritjecaj vlažnog zraka i porast naoblake prema sredini dana s kojim će na planinama jugozapadne Bosne biti uslova za prolaznu slabu kišu, dok će najviše sunčanog vremena, kako to obično biva u ovakvim situacijama, biti na krajnjem istoku i sjeveroistoku Bosne. U prizemlju će tokom noći na ponedjeljak doći do formiranja ciklone u istoimenom zaljevu koja će se tokom dana premještati duž Jadrana dalje na jugoistok, zahvatajući i našu zemlju s kojom ćemo moći predahnuti od aerozagađenja.

Figura 3: Visinska dolina nad Jadranom koja se od sjeverozapada kontinenta širi prema jugu Europe (hladnije boje) i polje niskog zračnog pritiska u Jadranu. Vizualizacija: Nedim Sladić, N1 – podaci: ECMWF © Crown copyright 2023

 

Figura 4: Prodiranje hladnijeg zraka prema našim područjima po visini (hladnije boje) i dolina nad Jadranom. Vizualizacija: Nedim Sladić, N1 – podaci: ECMWF © Crown copyright 2023

Pad zračnog pritiska će sutra krajem dana i u toku noći donijeti jačanje južnog i jugozapadnog vjetra s kojim će atmosfera se značajnije pročistiti, tako da ćemo tokom ponedjeljka napokon moći udisati znatno čišći i bezbjedniji zrak. Uz izraženu razliku u pritiscima i različiti temperaturni profil očekujemo umjereno do jako, na udare na planinama i olujno jugo širom zemlje u ponedjeljak, dok će najintenzivnijih padavina biti u zapadnim i jugozapadnim područjima Bosne, a u Hercegovini i djelomično u centralnoj Bosni lokalno jačih pljuskova praćenih grmljavinom, budući da će blizina ciklone donositi obilje vlažnog i toplijeg zraka dok se istovremeno sa njene zadnje strane bude spuštao onaj hladniji zrak, koji će za posljedicu imati vertikalan razvoj oblaka, veće silazne struje, ohlađivanje i kondenziranje zraka, što naročito vrijedi za drugi dio dana. Po pritjecaju hladnijeg zraka prema našim područjima, tokom večernjih sati ponedjeljka kiša će najprije na planinama sjeverozapadne preći u susnježicu i snijeg, koji će se potom širiti brzo dalje prema istoku.

 

Figura 5: Maksimalni udari vjetra u ponedjeljak, 09.01.2023. po ICON prognoznom modelu. Vizualizacija: Nedim Sladić, N1

 

Figura 6: Prognozirane količine padavina u narednih 96 sati po prognoznom modelu ICON. Vizualizacija: Nedim Sladić, N1

Tokom noći na utorak, s odmicanjem ciklone dalje na istok, potpast ćemo pod hladni zrak koji pritječe sa sjevera kontinenta, a vjetar će promijeniti svoj smjer na sjeverni i sjeverozapadni uz daljnji pad temperature zraka. U početku na planinama treba računati na vrlo gust snijeg, nalik na krpe, a prema trenutnim prognozama, na planinama očekujemo formiranje snježnog pokrivača uglavnom od 5 do 10 cm, lokalno na najvišim vrhovima do 20 cm, pri čemu treba istaknuti kako je vrlo izgledno da će i ovaj put područja ispod 500 metara ponovo proći bez snijega (iako model crta snijeg i u Sarajevu, ovdje moramo izvršiti izvjesnu korekciju modela, budući da ga podatak u tzv. grid-tački postavlja grad na veću nadmorsku visinu od one u realnosti). Iako govorimo generalno o malim količinama snijega, ipak će koliko-toliko vratiti nadu da zima u potpunosti nije otpisana, iako većih snježnih padavina u dogledno vrijeme i dalje nema na vidiku.

Figura 7: Očekivane visine snježnog pokrivača po ICON prognoznom modelu. Vizualizacija: Nedim Sladić, N1

Od utorka ponovo i postepeno sa zapada jača zračni pritisak sa sjeverozapada koji će donijeti postepeno smirivanje vremena, a po visini prolazno jačanje grebena. U Hercegovini će puhati umjerena do jaka bura s kojom će se naoblaka rastjerati i preovladavat će sunčano vrijeme, dok će se prema sredini dana naoblaka smanjiti i u Krajini uz sve više sunca prema poslijepodnevu. Najoblačnije se zadržava na području centralne i istočne Bosne pri čemu su slabije padavine izgledne uz granicu sa Srbijom i Crnom Gorom kao posljedica blizine poremećaja, tj. njegovog perifernog utjecaja. Sredinom sedmice prolazno ponovo sunčanije i toplije, na istoku i djelomično u centralnoj Bosni uz prisutnu umjerenu naoblaku kao posljedica vlažnijeg zraka po visini. U ponedjeljak jutarnje i dnevne temperature zraka od 8 do 15 °C, u utorak ujutro od -1 do 5, na jugu do 9, a danju od 0 do 8, na jugu i sjeverozapadu do 12 °C. U srijedu i četvrtak, jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 5 do 10, na jugu do 13 °C.

Preuzimanje ovog sadržaja je zabranjeno.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

U BiH u novembru više od 200 hiljada noćenja turista, najduže boravili Iranci, Egipćani, Finci…

Srčani udar: U 40. godini preminuo bivši igrač PSG-a / Bljesak.info