Redakcija
Ana Knežević
Foto: HTV / HRT
Nakon što smo rekli zbogom kuni i dočekali euro ključno je pitanje hoćemo li izbjeći ono najgore za građane a to je uvođenje eura kao ispriku za rast cijena. Slovenci su primjerice glatko prihvatili euro, a neki proizvodi kada su se preračunavali čak su i pojeftinili. Ipak, prve dvije godine korištenja eura Slovenci su imali najveću inflaciju u eurozoni, ali kako su neki proizvodi poskupjeli tako su i rasle plaće. Slovenski scenarij priželjkuju u Udruzi za zaštitu potrošača i njihova predsjednica Ana Knežević.
– Ova prva dva tjedan kad se može plaćati i u kunama, a trgovci imaju obvezu vraćati u eurima, očekujemo dosta problema, pogotovo za stariju populaciju. Iz tog razloga smo i inzistirali da se podijele kalkulatori za preračunavanje valuta, to je i Slovenija imala, ali nažalost malo ih je podijeljeno, svega 60 tisuća, rekla je Knežević.
Građani im se, kaže, često javljaju. Posebno se plaše krivog preračunavanja, posebno na mjestima kao što su benzinske crpke ili tržnice na kojima prodavači nisu obvezni istaknuti i cijene u kunama.
– Ima dosta izuzetaka, njih preko 30, i to je bio problem kad su počele dvojne cijene 2. rujna i onda su ljudi nas nazivali i žalili se. Tu će biti problema da se snađemo. To snalaženje u svim zemljama traje otprilike godinu dana, ta iluzija novca i prelaženje s jedne valute na drugu. Europska komisija je objavila izvješće koje pokazuje da je kod svih bilo problema.
– Nije realno da će bilo što pojeftiniti u Hrvatskoj iako Zakon o uvođenju eura dozvoljava zaokruživanje na manje i vidjeli smo da se neki lanci već i reklamiraju da to rade, ali to je beznačajno u odnosu na to koliko su cijene otišle, ističe Knežević.
Njena udruga prije uvođenja eura posebno je analizirala države u našem okruženju koje su također prihvatile euro.
-Mi smo u pripremama analizirali Sloveniju, Italiju i Austriju. Bilo je poskupljenja kod njih, a to su puno bolje tržišne ekonomije i puno uređeniji pravni sustavi. Mi smo i računali da ako onu kavu od 10 kuna preračunate u eure da one sitne cente nećemo ni mi imati za platiti niti će imati u kafiću uvijek za platiti tako da će se to neminovno zaokruživati. Već ljetos kad je objavljen ovaj fiksni tečaj ljudi su nam počeli javljati da se u Istri u nekim kafićima zaokružuje na 1.5-2 eura.
Dosta se u zadnje vrijeme govorilo i o mogućnosti smanjenja ukupne potrošnje građana. Knežević smatra da je to realan scenarij s obzirom na financijsku situaciju u zemlji.
– Naša kupovna moć je veoma niska. Imamo 270 tisuća umirovljenika s 1800 kuna mirovine što je otprilike 260 eura. Medijan plaća je, oko 790 tisuća zaposlenih, ima 6 500 kuna. Sasvim sigurno će biti osjećaj PTSP-a i depresije jer sad imamo manje i manje ćemo i trošiti.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
