Rat u Ukrajini i njegov utjecaj na svjetsko gospodarstvo

Cvrtila: Moglo se očekivati da će rat trajati dugo

Ruska agresija na Ukrajinu traje više od deset mjeseci, počela je 24. veljače. Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern rekao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” kada rat počne onda počinje i neizvjesnost.

Rusija, kao velika sila, napala je isto tako, ne baš malu Ukrajinu, te je s tom agresijom došlo do poremećaja međunarodnog poretka.

Dodao je da se moglo očekivati da će rat trajati dugo. Bilo je i predviđanja da Ukrajina neće moći izdržati taj udar, međutim, već nakon mjesec dana rata, vidjelo se da Ukrajina napad može izdržati.

Ukrajina je pokazala da može dovesti do situacije da se ruska vojska mora početi povlačiti. Cvrtila je istaknuo kako je vrlo teško reći koliko će taj sukob trajati.

Naglasio je kako Putin ne voli gubiti, te da se vjerojatno priprema za proljetnu ofenzivu, nego za pregovore. 

Bandov: Stajališta Rusije i Ukrajine su vrlo udaljeni

Rukovoditelj Ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Goran Bandov kazao je da pregovore svi željno očekuju. No, vjeruje da se razgovara bez kamera.

Dodao je da stalno postoje pregovori, ali se o njima malo zna. Stajališta Rusije i Ukrajine su vrlo udaljeni. Ključno je pitanje tko će biti posrednik između te dvije zaraćene strane.

– Nakon svakog rata dođe mir, no, bojim se da smo daleko od toga, poručio je.

Bandov je rekao kako je ruska agresija na Ukrajinu bio prelomni moment za geopolitičke pozicije. 

Vedriš: Gospodarska situacija mogla je biti i gora

Prof. dr. sc. Mladen Vedriš, Visoko učilište Effectus naglasio je kako je za gospodarstvo u svijetu mogla biti i gora situacija. Ipak su se pred ovu zimu uspjela napuniti skladišta s plinom.

Cijene su porasle, ali ljudi su se počeli navikavati na nove okolnosti. Inflacija je u prvom trenutku bila šok. No, ljudi su se nekako navikli.

– Osiromašujemo standard građana, i dolazi do velikih posljedica, poručio je.

Vjeruje da će doći u nekom trenutku do potpisivanja primirja i smirivanja ekonomske situacije.  

Dekanić: Situacija je slična energetskoj krizi iz 1973. 

S ratom je počela energetska kriza. Prof. dr. sc. Igor Dekanić, energetski stručnjak istaknuo je da ovaj rat ima svoje uzroke i energetske povode.

Kazao je kako je situacija slična energetskoj krizi iz 1973. godine, kada je nafta jako poskupjela.

No, europske zemlje su napunila skladišta s plinom, te su zato cijene plina počele padati. Danas su cijene plina na razini prije ruske agresije.

Dekanić vjeruje da će Rusija naći drugo tržište. 

“Za Hrvatsku predstoji ozbiljna dionica zaokreta”

Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila naglasio je kako se može očekivati da će sve članice potvrditi ulazak Finske i Švedske u NATO savez. U 2023. mogu se očekivati i nemiri i u drugim državama, koji će utjecati na geopolitičke nestabilnosti.

– Možemo očekivati niz regionalnih tenzija, dodao je.

Smatra da spominjanje nuklearnog oružja s ruske strane je čin zastrašivanja.

Prof. dr. sc. Mladen Vedriš poručio je da će se svijet 2023. i dalje boriti s inflacijom, no vjeruje da će ona biti manja.

Za Hrvatsku, smatra Vedriš, predstoji ozbiljna dionica, zaokreta. Pritisak inflacije bit će u hrvatskim rukama.

Dekanić je dodao kako Europa i dalje treba strahovati za plin. Ove godine Europa se snašla, no treba razmišljati dugoročno.

Smatra da je Hrvatska u boljoj situaciji, nego ostatak Europe. 

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: