Wall Street oštro pao nakon podatka o BDP-u

Dow Jones oslabio je 1,05 posto, na 33.027 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,45 posto, na 3.822 boda, a Nasdaq indeks 2,18 posto, na 10.476 bodova.

Indeksi su jučer izgubili sve dobitke od prethodnoga dana, što je posljedica i dalje snažnog rasta američkog gospodarstva jer bi zbog toga Fed mogao povećati kamate na više razine nego što se očekivalo.

Naime, konačna procjena pokazala je da je u trećem tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao 3,2 posto na anualiziranoj razini, više nego što je prvotno procijenjeno.

Podaci s tržišta rada pokazali su, pak, da je prošloga tjedna broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao na 216.000, manje od očekivanih 222.000.

Ti podaci pokazuju da su gospodarstvo i tržište rada i dalje vrlo snažni, što će i dalje podržavati visoku inflaciju.

To, pak, znači da bi Fed mogao povećati kamate na više razine nego što se očekivalo i da bi se na tim razinama mogle zadržati dulje nego što se očekivalo.

Snažni gospodarski pokazatelji navest će Fed da zadrži nogu na gospodarskoj kočnici i nastavi zaoštravati monetarnu politiku. A to znači da postoji rizik da se s povećanjem kamata pretjera, što bi se snažno odrazilo na gospodarstvo, objašnjava Liz Ann Sonders, strateginja u tvrtki Charles Schwab.

I dok ove godine solidno raste, iduće bi gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.

Tržište prelazi iz faze zabrinutosti oko toga koliko će Fed povećati kamate u fazu zabrinutosti u vezi recesije iduće godine u SAD, ali vjerojatno i globalno. A to znači i da su procjene zarada kompanija za iduću godinu previsoke, kaže Matt Stucky, portfelj menadžer u tvrtki Northwestern Mutual Wealth Management Company.

Zbog agresivnog povećanja kamata Feda, S&P 500 indeks na putu je najvećeg godišnjeg gubitka od financijske krize 2008. godine.

U ovo doba godine obično cijene dionica rastu jer investicijski fondovi i drugi veliki investitori uljepšavaju svoje portfelje, što je uobičajeno za kraj godine.

No, analitičari kažu da bi ove godine taj inače uobičajeni rast cijena mogao izostati ili će biti vrlo slab.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,37 posto, na 7.469 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,30 posto, na 13.914 bodova, a pariški CAC 0,95 posto, na 6.517 bodova.

Azijske burze prate pad Wall Streeta

Na azijskim su burzama cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagače zabrinjava rast broja zaraženih od covida u Kini i jačanje inflacijskih pritisaka u Japanu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,7 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,9 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,3 i 1,6 posto.

Na kineskim su burzama cijene dionica pale zbog rasta broja oboljelih od covida-19, nakon što su vlasti olabavile restriktivne mjere.

Analitičari kažu da je ukidanje tih mjera dugoročno dobro za gospodarski rast, ali da će idući mjeseci biti vrlo izazovni i na zdravstvenom i na gospodarskom frontu.

Japanski Nikkei indeks pod pritiskom je, pak, zbog podatka da je temeljna stopa inflacije u Japanu u studenome dosegnula 3,7 posto na anualiziranoj razini, novu najvišu razinu u 40 godina.

To potvrđuje očekivanja da će iduće godine japanska središnja banka nastaviti ukidati poticajne gospodarske mjere. Taj proces već je započela ovoga tjedna, kada je olabavila kontrolu nad prinosima na obveznice.

Loše na azijska tržišta utječe i jučerašnji oštri pad Wall Streeta. Dow Jones oslabio je 1,05 posto, dok je S&P 500 skliznuo 1,45, a Nasdaq indeks 2,2 posto.

Posljedica je to i dalje snažnog rasta američkog gospodarstva jer bi zbog toga Fed mogao povećati kamate na više razine nego što se očekivalo.

Naime, konačna procjena pokazala je da je u trećem tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao 3,2 posto na anualiziranoj razini, više nego što je prvotno procijenjeno.

Podaci s tržišta rada pokazali su, pak, da je prošloga tjedna broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao na 216.000, manje od očekivanih 222.000.

Ti podaci pokazuju da su gospodarstvo i tržište rada i dalje vrlo snažni, što će i dalje podržavati visoku inflaciju.

To, pak, znači da bi Fed mogao povećati kamate na više razine nego što se očekivalo i da bi se na tim razinama mogle zadržati dulje nego što se očekivalo.

– Snažni gospodarski pokazatelji navest će Fed da zadrži nogu na gospodarskoj kočnici i nastavi zaoštravati monetarnu politiku. A to znači da postoji rizik da se s povećanjem kamata pretjera, što bi se snažno odrazilo na gospodarstvo, objašnjava Liz Ann Sonders, strateginja u tvrtki Charles Schwab.

I dok ove godine solidno raste, iduće bi gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.

Tržište prelazi iz faze zabrinutosti oko toga koliko će Fed povećati kamate u fazu zabrinutosti u vezi recesije iduće godine u SAD, ali vjerojatno i globalno. A to znači i da su procjene zarada kompanija za iduću godinu previsoke, kaže Matt Stucky, portfelj menadžer u tvrtki Northwestern Mutual Wealth Management Company.

Dolar ojačao, cijene nafte porasle

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104,30 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,10 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 132,05 na 132,60 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0610 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0615 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon jučerašnjeg pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 1,04 posto, na 81,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,14 posto, na 78,35 dolara.