Pomoći ćemo na tom putu

Čelnici država članica potvrdili su na svom summitu u Bruxellesu kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu.

Šefovi država ili vlada država članica EU-a potvrdili su u četvrtak bez rasprave preporuku koju su prije dva dana usuglasili ministri za europske poslove da se Bosni i Hercegovini odobri status zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.

Nakon što je BiH dobila status kandidata izjavu u Bruxellesu dao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

– Europsko vijeće je pozdravilo hrvatsko članstvo u Šengenskom prostoru od 1. siječnja. Čestitali su nam na reformama koje smo poduzeli, rekao je.

Istaknuo je i drugu važnu temu danas za Hrvatsku.

– Europsko vijeće je dodijelilo status kandidata BiH. Nakon više od 6,5 godina od trenutka podnošenja zahtjeva za članstvo Hrvatska je kontinuirano podržavala BiH na njenom europskom putu. Drago mi je da je danas s današnjim sastankom Europskog vijeća koincidirao sastanak političkih stranaka u BiH gdje je postignut dogovor na državnoj razini. To upućuje na jasan zaključak da je situacija nakon ovih izbora znatno drugačija neko prije 4 godine. Takva funkcionalnost i ambicija za reformom omogućit će BiH da brže napreduje prema EU-u. Hrvatska će, kao što sam to puno puta rekao, kao prijateljska, susjedna zemlja, iskreno pomoći na tom putu, naglasio je Plenković.

Dodao je kako se na Europskom vijeću razgovaralo o Ukrajini i kako joj pomoći na različite načine, uključujući i EU vojnu misiju pomoći Ukrajini koja se nalazi u zaključcima i oko koje postoji široki konsenzus, izvijestio je premijer.

Rekao je kako se razgovaralo i o energetici o čemu su se također usvojili zaključci. Najavio je i da će ministri energetike ponovno doći u Bruxelles u ponedjeljak te kako imaju zadaću dogovoriti mehanizme ograničavanja cijena plina čime bi se utjecalo na ukupnu ekonomsku situaciju u Europi.

Na novinarsko pitanje je li bio pod pritiscima da blokira davanje statusa kandidata Ukrajini ako ga ne dobije BiH premijer Plenković je kazao kako nije bio ni pod kakvim pritiskom.

– Mi donosimo svoje odluke koje su uvijek principijelne. Nije dolazilo u obzir da mi blokiramo davanje statusa kandidata Ukrajini, Moldaviji ili kondicioniranog statusa kandidata Gruziji. Naprotiv, zahvaljujući Hrvatskoj i našoj intervenciji tadašnji izričaj paragrafa koji se odnosio na BiH je omogućio da Komisija izađe s onako pozitivnim izvješćem i da se danas ova odluka donese, rekao je.

O glasovanju u Saboru za vojnu misiju pomoći Ukrajini

Upitan hoće li to biti poraz na kraju “godine isporuke”, kako često ističe za Hrvatsku, ako ne skupi dovoljan broj ruku za prijedlog sudjelovanja u obuci Ukrajinaca, Plenković je kazao kako je odgovornost na oporbi.

– HDZ i parlamentarna većina je jasna. Pozicija Europskog vijeća je jasna, Nema ničeg normalnijeg i prirodnijeg da Hrvatska sa svojim iskustvom sudjeluje i u određenoj mjeri pomogne Ukrajini u kontekstu vojne misije Ukrajini je. Vjerujem da je većina političkih aktera svjesna svoje odgovornosti i sutra će pokazati kako vide svoj glas i svoju političku odgovornost u Saboru. U potpunosti je odgovornost na onima koji dvoje, a ne na onima koji su za, istaknuo je premijer Plenković.

Čestitka hrvatskog premijera

– Ponosni smo i sretni, Europsko vijeće potvrdilo je kandidatski status za BiH, za što se Hrvatska snažno zalagala. Nama susjedna i prijateljska BiH zaslužila je podršku Europske unije, koja je ujedno poticaj za daljnje reforme i dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva. Čestitam od srca!, napisao je na Twitteru premijer Andrej Plenković.

– Odluku o kandidatskom statusu BiH potvrdili su lideri EU-a. To je pozitivan signal za cijelu regiju, dok je istodobno Kosovo podnijelo zahtjev za članstvom u EU. Što se tiče BiH to je sigurno mali povijesni korak naprijed, koji BiH čeka od 2016. godine. To je i pozitivna vijest za Hrvatsku, s obzirom na to da je europska budućnost BiH u hrvatskom nacionalnom interesu, istaknula je novinarka HRT-a Jasna Paro u središnjem Dnevniku HRT-a.

– Pružena je ruka iz Bruxellesa Bosni i Hercegovini, širom su joj otvorena vrata za ulazak u Europsku uniju. Ovu vijest BiH je čekala punih sedam godina, otkad je 2016. godine podnijela zahtjev za kandidacijski status. Treba reći da predstoje brojne reforme. Četrnaest je prioriteta koje je EU postavila pred BiH i treba ih žurno ispuniti. Jedan od večerašnjih potpisnika sporazuma o uspostavi vlasti Nermin Nikšić javno je priznao da ovo nije rezultat rada bosanskohercegovačkih političara, nego Europske unije. Dodajmo da je mnogo pridonijela i Republika Hrvatska i njena diplomacija, kazao je za središnji Dnevnik HTV-a novinar iz Sarajeva Ilko Barbarić.

BiH nakon stjecanja kandidatskog statusa: Nova prilika za građane i političare

Velika zastava Europske unije postavljena je u središtu Sarajeva nakon što su šefovi država ili vlada EU na sastanku u Bruxellesu odobrili Bosni i Hercegovini status kandidata za članstvo.

Plava zastava sa žutim zvjezdicama tako sada krasi pročelje zgrade u strogom središtu Sarajeva kao simbol aspiracija BiH da ubrza svoj europski put koji joj je otvoren nakon dugih sedam godina čekanja na kandidatski status.

Dragan Čović, zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (HDZ BiH), kazao je da je ovo ogromna poruka, tehnička odluka, a ustvari ništa ako je BiH ne bude znala iskoristiti. U tom statusu možemo biti godinama, a naš cilj je da iz tog statusa izađemo do kraja iduće godine reformama koje nudimo, rekao je Čović i dodao “pružena nam je ruka, a mi je moramo prihvatiti do kraja”.

Da je to bilo prije nekoliko godina imao bih veći optimizam, a sada mi je nekako i svejedno, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (SNSD). Mislim da ovo nije redovna procedura koja je uobičajena i koja se najavljivala, ali u svakom slučaju, kaže, da vidimo što će se iz ovoga izroditi.

Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH (SDP BiH), smatra da se radi o zajedničkoj pobjedi i države BiH i Europske unije te da na ovo gleda i kao na povratak optimizma u bosanskohercegovačko društvo.

Među prvima je na odluku Europskog vijeća reagirao visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt koji je istaknuo kako se kandidatskim statusom nudi jedinstvena prilika koju valja iskoristiti.

Taj je status opisao ključnim korakom u daljem usklađivanju BiH sa standardima i propisima EU i još jednom potvrdom opredijeljenosti obje strane za budućnost Bosne i Hercegovine kao članice europske obitelji. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Uoči sastanka ministara za europske poslove u utorak u Bruxellesu, hrvatski i grčki premijeri Andrej Plenković i Kiriakos Mitsotakis uputili su pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen u kojem su istaknuli snažnu potporu za europsku integraciju Bosne i Hercegovine.

Budućnost Bosne i Hercegovine je u EU. Nakon odobrenja čelnika EU, Bosna i Hercegovina je zemlja kandidat za članstvo u EU. EU potiče demokratske reforme i promiče prosperitet u Europi, objavljeno je na Twitter profilu Europskog vijeća.

– Ovo je poruka građanima BiH da je njihova budućnost u našoj zajedničkoj europskoj kući i da ćemo zajedno graditi budućnost cijele Europe, napisao je na Twitteru slovenski premijer Robert Golob.

Također se na Twitteru oglasio i slovenski predsjednik Borut Pahor.

– Danas sam presretan. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata za EU. Čestitam BiH i svim njezinim građanima. Ovo je tek početak, ali je napokon početak jedne priče s dobrim završetkom. Ponosan sam što je Slovenija dala ovaj prijedlog i ustrajala čak i kada se činilo nemogućim.

Sastanak čelnika zemalja članica EU-a

Čelnici su počeli s raspravom o stanju u Ukrajini, pogotovo nakon masovnog uništavanja energetske infrastrukture u toj zemlji, javila je Jasna Paro iz Bruxellesa u HTV-ov Dnevnik u podne.

Videovezom im se pridružio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Raspravlja se kako adekvatno prilagoditi pomoć – vojnu, tehničku i financijsku – u ovoj situaciji. Na stolu je paket od 18 milijardi eura za 2023., što je do prije neki dan vetirala Mađarska, a sada navodno primjedbe na taj paket ima i Poljska.

Što se energetike tiče, cijene energenata, sveobuhvatna reforma tržišta električne energije i s tim povezane visoke cijene plina te kako ih ograničiti, teme su o kojima će biti govora i o kojima se razgovara već neko vrijeme. O tome su lideri vrlo iscrpno razgovarali na prošlom summitu u listopadu, zbog čega mnogi smatraju da danas neće ulaziti u tehničke detalje, nego da će to ostaviti ministrima energetike, koji će o tome razgovarati već u ponedjeljak na Energetskom vijeću.

Međutim, jedan široki politički dijalog oko cjelokupne energetske situacije i razlike u stajalištima koje postoje između država sjeverne i zapadne Europe i onih na jugu i istoku sasvim će sigurno dominirati. O tome je govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

– To je po meni glavna tema zato što utječe na sve. Ruska agresija na Ukrajinu, rast cijena energenata, inflatorni pritisci, prehrambena kriza, fragiliziranje socijalne situacije u državama članicama – sve je to povezano i po meni je to jako bitna tema. Mi smo o tome govorili u listopadu. Načelan dogovor je bio dobar za taj dinamički koridor, određivanje maksimalnih cijena plina, onda je Komisija došla s prijedlogom. Sada smo u situaciji da želimo da se to revidira i da onda poruka koju ćemo poslati bude ohrabrujuća, dobra, umirujuća, otprilike na tragu ovoga što mi radimo i s cijenom struje, plina, naftnih derivata. Samo je bitno da se to događa na cijeloj razini EU-a, rekao je Plenković.

– Naravno da je naš cilj, kao i većine zemalja Unije, da se ta cijena limitira. Ono što je bilo predloženo od strane Komisije po većini zemalja i po našem mišljenju bilo je previsoko. Mislim da je jako važno koju poruku tržištima i špekulacijama upućujemo, i trebamo ići prema tom nekakvom rasponu od 150 do 180. Ako se može niže, još bolje, rekao je također Plenković.

Strah zbog američkih subvencija

Globalnoj konkurentnosti europskog gospodarstva, koje je u poteškoćama zbog enormnog rasta cijena energije nakon ruskog napada na Ukrajinu, sada prijete i goleme subvencije kojima američka vlada potiče domaću proizvodnju. U EU-u strahuju da bi to moglo dovesti do bijega investitora u Sjedinjene Države koje svojim proizvođačima u području zelene tranzicije daju izdašne olakšice.

Administracija predsjednika Joa Bidena donijela je investicijski plan od oko 370 milijardi dolara, nazvan Akt o smanjenju inflacije (IRA) koji predviđa velike porezne povlastice za američke proizvođače. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na europski odgovor kako bi se osiguralo da i europska poduzeća imaju slične pogodnosti.

Potrebno je pojednostaviti naša pravila i imati makroekonomski odgovor i razinu pomoći koja na europskoj i nacionalnoj razini omogućuje ekvivalentan odgovor onome što rade Amerikanci, rekao je Macron po dolasku na summit.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poslala je uoči summita pismo u kojem najavljuje da će predložiti labavija pravila o državnim potporama u području obnovljivih izvora energije i zelene tehnologije. U tom pismu von der Leyen je navela plan u četiri točke o tome kako se suprotstaviti američkom protekcionizmu. Prva točka je pokušati uvjeriti Bidena i američki Kongres da promijene IRA, druga je olabaviti pravila o državnim potporama kako bi se olakšalo subvencioniranje poduzeća, zatim znatno povećati investicije u obnovljive izvore energije i kao četvrtu točku uspostaviti Europski suvereni fond, koji bi se punio zajedničkim zaduživanjem kako bi se financirala europska poduzeća.

Poljska je u četvrtak uklonila veto na paket koji uključuje makrofinancijsku pomoć Ukrajini nakon što se zadovoljila nešto drukčijom formulacijom u tekstu zaključaka summita EU-a o minimalnoj stopi korporativnog poreza na dobit multinacionalnih poduzeća, doznaje se iz diplomatskih izvora.