in

Ohrabrite žene i bit će uspješnije od muških kolega

Ohrabrite žene i bit će uspješnije od muških kolega
Slatka-Tajna.Eu
Ohrabrite žene i bit će uspješnije od muških kolega

Behrija Huseinbegović je u poslovne vode zakoračila nakon završenog ekonomskog fakulteta u Banja Luci. Kao stipendista kompanije RO Tvornica kože, krzna i obuće svoja prva iskustva počinje sticati na poslovima plana i analize, a poslije kao sistem analitičar pri računarskom centru koji je bio u osnivanju. Netom iza rata odlučuje se pokrenuti privatan biznis i pokreće firmu kojoj je osnovna djelatnost računovodstvo i revizija, a paralelno se nastavlja obrazovati te uskoro postaje Certificirani računovođa, Interni revizor, Stečajni upravnik, Vještak ekonomske struke, Međunarodni špediter. Do sada je vodila oko 50 stečajnih postupaka, od kojih nijedan nije završen gašenjem firme. Nevjerovatno, ali istinito.

BM: Zašto ste baš izabrali računovodstvo i reviziju kao oblast u kojoj ćete graditi svoju profesionalnu karijeru?

HUSEINBEGOVIĆ: Ekonomski fakultet –organizacioni smjer završila sam u Banja Luci, kao redovan student u roku, nakon čega sam dobila zaposlenje u RO Tvornica kože, krzna i obuće na poslovima plana i analize, a poslije kao sistem analitičar pri računarskom centru koji je bio u osnivanju. Inače sam bila jedan od stipendista ovog kolektiva, gdje sam i sticala prva radna iskustva.

Godine 1996. osnivam firmu za računovodstvo i reviziju pod nazivom MAKAMA d.o.o Bugojno sa osnovnom djelatnošću računovodstvo i revizija.

I nije jedina djelatnost kojom se trenutno firma bavi. Naši klijenti, a posebno firme iz inostranstva, tražili su od nas kompletne usluge, od osnivanja firmi, računovodstvenog praćenja, savjetovanja, kao i poslove uvoza i izvoza. Uporedo sa ovom djelatnošću, a sve prema potrebama naših klijenata, 2004. godine registriramo i poslovnu jedinicu – špediciju, posredovanje pri uvozu i izvozu roba i usluga.

Obzirom na moje iskustvo u branši tekstil, koža i obuća godine 2011. osnovala sam poslovnu jedinicu Tvornica za proizvodnju obuće u Bugojno koja trenutno zapošljava 102 radnika.

BM: Sa kojim izazovima ste se susretali kao vlasnica računovodstvenog servisa? Kako i na koji način ste se nosili sa njima?

HUSEINBEGOVIĆ: Obzirom da firma ima više djelatnosti, morali smo se organizirati i prilagoditi našim klijentima i firma je postala prepoznatljiva po kvaliteti i vrsti usluga.

Naši klijenti, posebno oni iz inostranstva su na jednom mjestu imali kompletne usluge od osnivanja kompanije – pravne, računovodstvene, kao i poslove uvoza i izvoza.

Osoblje firme je educirano da odgovori svim izazovima, na način da smo kontinuirano ulagali u obrazovanje i educiranje kadrova putem seminara, pretplata, svakodnevnih kontakata i članstva u komorama, udruženjima. Pojedine kompanije su naši klijenti duži niz godina, oslanjaju se na našu podršku i očekuju rješenja za sve eventualne izazove.

BM: Ono po čemu ste naročito poznati jeste činjenica da ste vrlo uspješna stečajna upravnica. Kako to da relativno brzo rješavate stečajne postupke dok oni uobičajeno u BiH traju godinama?

HUSEINBEGOVIĆ: Opet se vraćam na već rečeno – kompanija je za sve ove godine ulagala u svoje kadrove, a posebno se to odnosi na mene – njenog vlasnika. Za vrijeme rata sam sa porodicom i djecom ostala u BiH, u Bugojnu i sve vrijeme bila radno angažirana, a odmah nakon rata sam se dodatno educirala i stekla zvanja Certificirani računovođa, Interni revizor, Stečajni upravnik, Vještak ekonomske struke, Međunarodni špediter, odnosno, većinu edukacija koje su bile potrebne djelatnostima kojima se firma bavi.

Naročito ističem kvalitetan rad našeg Udruženja stečajnih upravnika, gdje smo sticali početna znanja i iskustva zajedno sa stečajnim sudijama. S obzirom da sam veći dio radnog vijeka provela u proizvodnim firmama, to mi je davalo drugačiji pristup i način vođenja stečajnih postupaka.

Ovdje posebno naglašavam da sam u toku vođenja stečajnih postupaka velikim dijelom imala stečajne postupke iz proizvodne djelatnosti i to različith oblasti – drvne, metalne, namjenske, prehrambene, građevinske itd. gdje sam u pojedinim stečajnim postupcima imala fabrike koje nisu prestale sa radom, kao i one koje sam u toku stečajnog postupka pokretala.

Pojedine firme kod kojih sam vodila stečajni postupak nisu prekidale proizvodnju i stečaj se proveo na način da nije bilo obustave proizvodnje, a to su Janj Tvornica građevinske stolarije Donji Vakuf – kupac Malak Group, BNT HIDRAULIKA iz Novog Travnika.

Stečajni postupci u kojima je u toku stečaja pokrenuta proizvodnja su Lasta Čapljina, Tvornica kablova Tomislavgrad – kupac Prevent Group, VITEZIT Vitez. Fabrike koje su sačuvale djelatnost bez pokretanja FINVEST Drvar, Pilana Glamoč, Ciglana Grahovo , Tvornica opruga Gornji Vakuf-Uskoplje.

Firma u kojoj nije zadržana djelatnost jeste Samoborka Donji Vakuf kupca ESOF Donji Vakuf. Također sam u okviru svoje firme obučila osoblje koje mi je od velike pomoći kod pripreme, prikupljanja podataka, kao i ostalih poslova vezanih za stečajni postupak.

Kod vođenja stečajnih postupaka, cilj mi je da se stečajni postupak provede kvalitetno i u što kraćem roku, s obzirom da paralelno vodim više stečajnih postupaka. Svakom stečajnom postupku prilazi se sa dobrim pripremama, sa unaprijed pripremljenim planom za što brže okončanje stečajnog postupka. U pojedinim slučajevima ne može se uticati na brzinu okončanja stečajnih postupaka, a posebno navodim period za vrijeme korone, kad se formalno nisu održavala ročišta i to je uveliko produžilo trajanje stečajnih postupaka.

BM: Koliko ste stečajnih postupaka vodili? Kako to da nijedna firma kojoj ste vi vodili stečajni postupak nije ugašena, naprotiv?

HUSEINBEGOVIĆ: Do sada sam provela blizu 50 stečajnih postupaka, u koje ubrajam i manje složene, kao i vrlo složene stečajne postupke.

Poseban akcenat stavljam na složene stečajne postupke, odnosno stečajne postupke gdje se odvijao proizvodni proces, a to su bile fabrike nad kojima je pokrenut stečajni postupak. Radi se o stečajnim postupcima, gdje je u toku stečaja nastavljena proizvodnja, kao i onim stečajnim postupcima u kojima je u toku stečaja pokrenuta proizvodnja, a koja je prekinuta prije otvaranja stečajnog postupka.

Moje preporuke u vođenju stečajnih postupaka su da, ukoliko stečajni dužnik nije prekinuo poslovanje, predlažem Skupštini i Odboru na ročištima da se u ovim slučajevima nastavi poslovanje ili ukoliko je to moguće za stečajne postupke u kome je u trenutku otvaranja stečaja stečajni dužnik prekinuo poslovanje, definišemo posebne uvjete prodaje koje će pretpostavljati nastavak ili ponovno pokretanje proizvodnje.

Na taj način je sačuvana većina fabrika koje su nastavile sa istom djelatnošću i ponovo uposlile radnike i time sačuvali radna mjesta.

BM: U BiH generalno postoji vrlo negativno mišljenje o stečaju? Koliko je ono opravdano? Da li su za takav odnos prema stečaju dijelom krivi i stečajni upravnici zbog činjenice da stečajni postupci najčešće traju godinama?

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










HUSEINBEGOVIĆ: Stečajni postupci su svaki za sebe poseban i u nekoj fazi može biti zakompliciran. Svaki stečajni postupak treba posmatrati i prilaziti mu na poseban način. Stečajni postupci su teški i mukotrpni procesi gdje dolazite u firme u kojima su radnici najveći povjerioci sa velikim potraživanjima za plaće, doprinose, dobavljači puni nepovjerenja i teško ih je uvjeriti u to da budućnost postoji. Moje mišljenje je da stečajni upravnici nisu glavni krivci i jedini odgovorni za dužinu vođenja stečajnih postupaka godinama.Naravno da način, kao i vrijeme vođenja stečajnih postupaka, u velikoj mjeri zavise od stečajnih upravnika, ali treba uzeti u obzir i druge činjenice i okolnosti zbog kojih stečajni postupci najčešće traju godinama. Ovdje prije svega mislim na sudske sporove koji traju godinama, a koji su po zakonu hitni i imaju prioritet u rješavanju.

BM: Da li ste ikada osjećali neku vrstu nepovjerenja, jaza od strane muškaraca zato što ste žena? Koliko je uopće žena stečajnih upraviteljica u FBiH, BiH?

HUSEINBEGOVIĆ: Ne, nikad. U svim mojim poslovima imala sam veliko razumijevanje i fer i korektan odnos od strane mojih kolega i kod vođenja stečajnih postupaka i u mom privatnom biznisu. Česte su situacije kada sam jedina žena na sastancima, obukama i drugim situacijama i ravnopravno učestvujem u svim aktivnostima.

Žena stečajnih upraviteljica u FBiH i BiH općenito je puno manje u odnosu na muške kolege, što je i razumljivo s obzirom na težinu posla, kao i situacije koje su nekada neugodne čak i za muškarce tokom vođenja stečajnih postupaka.

BM: Godinama uspješno vodite i vlastiti biznis? Šta vas je motiviralo da krenete u poduzetničke vode? 

HUSEINBEGOVIĆ: Kao što sam navela, svoja prva iskustva sam sticala u proizvodnoj djelatnosti i to oblasti tekstil, koža i obuća, čiji sam bila i stipendista. Nisam birala i prihvatala sam sve poslove, jer mi je jedini cilj bio naučiti, obogatiti se znanjem i nastaviti se školovati u svojoj struci. Kada sam stekla dovoljno iskustva i znanja posvetila sam se vlastitom biznisu, a istovremeno sam radila poslove stečaja i vještačenja.

Privatni biznis može biti veoma dobra odluka koja svakome ko se odluči na taj korak donosi niz prednosti – Nezavisnost, Fleksibilnost, Nove prilike, Slobodu i Ličnu satisfakciju. Pobrojano sa razlogom nosi velika slova. Lični biznis omogućava da radiš posao koji želiš i da iskoristiš vještine i znanja koja imaš na najbolji način. Naravno, ima to i nekih nedostataka koja se moraju spomenuti. Prije svega odgovornost, jer vlasnik snosi finansijske rizike, pravne rizike, odgovara za plate i živote svojih zaposlenih.

Tu je i nezaobilazni stres, jer osoba koja ima svoj biznis nikada posao ne može ostaviti “na poslu”. Takvoj osobi posao je uvijek u glavi, mozak radi na najvećoj brzini svakog budnog sata i neprekidno se razmišlja o biznisu. Sa druge strane, posebno u prvim godinama poslovanja, dešava se da ne znaš koliko ćeš zaraditi, da li ćeš moći da isplatiš sve obaveze i dugovanja, plate zaposlenima i da li ćeš imati ti šta da jedeš poslije svega toga. Stoga je neophodno preispitati sebe i razmisliti da li si tip osobe koja može živjeti sa ovakvim stresovima. Kao i u privatnom životu, tu je i rizik od neuspjeha. Veliki broj novih firmi ne “preživi” prve godine poslovanja, ali to nikako ne znači da treba svoj biznis od početka proglasiti osuđenim na propast, pa ga iz tog straha nikada ne pokrenuti.

BM: Postoje li realne prepreke da žene uspiju u vlastitom biznisu ili na rukovodećim pozicijama u kompanijama, institucijama? Ili su te prepreke nerijetko u glavama žena?

HUSEINBEGOVIĆ: Ne postoje bilo kakva prepreke da žene uspiju u vlastitom biznisu ili na rukovodećim pozicijama u kompanijama, institucijama. Ne mislim ni da prepreke postoje u glavama žena i mislim da žene mogu, ukoliko se ohrabre, biti uspješnije od muškaraca.

Zašto? Moje je mišljenje da su žene prirodno organiziranije, upornije, veći su borci, dovoljno hrabre da krenu u vlastiti biznis. Trebamo shvatiti da nije lako donijeti odluku da se krene u vlastiti biznis, a još veći je izazov zadržati biznis zdravim i konkurentnim i opstati na tržištu.

Upravo iz ovog razloga sam ja razvijala paralelno više djelatnosti, naravno povezanih, kako bih napravila disperziju rizika u poslovanju, na način da su povezane djelatnosti i da uvijek postoji rizik da u nekoj od njih nećete uspjeti.

BM: Koliko je uspješnoj ženi, ali i muškarcu bitna podrška porodice, okoline za posao kojim se bavi?

HUSEINBEGOVIĆ: Naravno da je bitna podrška porodice i okoline, ali nije ključna.

BM: Odnedavno ste članica Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH. Šta smatrate prioritetnim mjerama za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja za razvoj poduzetništva žena?

HUSEINBEGOVIĆ: Da, članica sama Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH i moja dugogodišnja saradnja, kao i članstvo u ovom Udruženju, kao i u drugim udruženjima (Privrednoj komori FBIH, UTOK BiH) su uveliko doprinijele i bile korisne za razvoj i unaprjeđenje mojih poslova.

Mislim da u ovom segmentu ne postoji neka posebna potreba za odvajanjem žena i muškaraca u biznisu. Sve što je sad potrebno je hitno rasterećenje privrede s obzirom na činjenicu da su trenutno nameti za poslodavca veoma visoki i među najvećim u regiji.

Na taj način poslodavci bi više investirali i zapošljavali više radnika, a time i punili budžete. Veliki trenutni problem su svakodnevni odlasci obučenih radnika u koje su naši poslodavci uložili vrijeme, znanje i novac. Posebno je na udaru branša tekstila, kože i obuće kao radno intenzivna grana, koja zapošljava najveći broj radnika, gdje poslodavci uveliko razmišljaju o otkazivanju ugovora i zatvaranju firmi.

BM: Šta savjetujete djevojakama i ženama koje su tek započele ili žele započeti vlastiti biznis?

HUSEINBEGOVIĆ: Savjetujem da hrabro i bez bilo kakvih predrasuda pokrenu svoje biznise. Ne postoje prepreke da žene uspiju u vlastitom biznisu, štaviše, žene u određenim situacijama i okolnostima imaju povlaštene položaj upravo zato što su žene.

Ono što posebno ističem i što je važno u početnim fazama vlastitog biznisa, jeste staviti akcenat na kvalitet, bilo usluga ili proizvoda, što jeste teži put ka uspjehu, ali je u svakom slučaju sigurniji.Također, preporučujem aktivno uključivanje u udruženja, koja su idealna mjesta za prenošenje i usvajanje znanja i iskustava. Udruživati se ne treba samo sa ženama, udruživati se trebaju svi privatni poduzetnici kako bi zajednički ostvarili povoljniji ambijent za sve.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

MAMA I KĆER 🤯 "Kad se našališ sa mamom" 🤣 | BALKAN | Adnanowski

MAMA I KĆER 🤯 "Kad se našališ sa mamom" 🤣 | BALKAN | Adnanowski

Sat u spavaćoj sobi – da ili ne?

Sat u spavaćoj sobi – da ili ne?