Više je pozitivnih posljedica migracija

Vrbljanin je rekao da se u Hrvatskoj trenutno nalazi 100.000 stranaca koji imaju odobrene privremene boravke. To su većinom državljani BiH, a sada i Ukrajine. Imamo 8.000 stranaca na stalnom boravku. Turističkih kratkotrajnih boravaka imali smo ove godine 2 milijuna, rekao je. 

– Na cijeloj Zapadno – balkanskoj ruti povećanje je ove godine veliko, skoro 200 posto. Za usporedbu prošle godine imali smo 17 tisuća ilegalnih migranata, ove godine ih imamo 47 tisuća.

Piteša je rekao da Međunarodna organizacija za migracije postoji od 1951. godine jer je uspostavljena zbog potreba nakon Drugog svjetskog rata. U Hrvatskoj postoji od 1992. godine, a Hrvatska je članica službeno od 1993. Očito je da su migracije fenomen koji ne prestaje. Naša organizacija je prije 20-ak godina imala jedva 1.500 zaposlenih, danas je to preko 20 tisuća i rasprostranjena je u cijelom svijetu na 530 lokacija, istaknuo je.

Vrbljanin je komentirao ulazak u Schengen.

– Što se tiče vanjske granice – ona će ostati ista. Hrvatska je i sada glavni zaštitnik schengenskog prostora. Schengen ima najviše veze s graničnim kontrolama. Umjesto graničnih kontrola na unutarnjoj granici, provodit će se mjerenja na cijelom području Hrvatske, naglasio je.

Negativna strana migracija

Piteša je govorio o migracijskim rizicima za koje je rekao da ih dijelimo na regularne i neregularne. Regularni su oni koji se mogu dogoditi bilo kome na putovanju. Neregularni su oni koji su povezani s fizičkim opasnostima poput nepristupačnih terena, a postoji i velika opasnost od krijumčara i trgovine ljudima, kazao je.

Pozitivne posljedice migracija

– Njih ima više, za Hrvatsku, ali i za svijet. Ako uzmete da Njemačka treba godišnje 400 – 500 tisuća novih ljudi samo za potrebe tržište rada, onda možemo shvatiti proporcije. Migracije su pojava koji postoji oduvijek. To nije problem koji treba rješavati, nego realnost kojom trebamo upravljati, istaknuo je Piteša. I dok god se usmjeravamo prema humanom, dostojanstvenom i regularnom načinu upravljanja migracijama to se sve diže na veću razinu koja zahtjeva i veću razinu osjetljivosti javnosti i institucija, ali i samih migranata u smislu i rizika i koristi za njih same, obitelji u zemlji podrijetla, ali i društva koje ih prima, koje također izvlači korist ne samo ekonomski, nego kulturološki, u smislu diverzificiranosti iskustava koja se nude, istaknuo je Piteša.