in

Štete za Republiku Srpsku zbog njemačkih sankcija

Slatka-Tajna.Eu

Njemačka vlada je početkom decembra uplatila 220.000 eura za obnovu kasarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH) u Visokom, tridesetak kilometara od Sarajeva. Ova kasarna je u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH.

Radi se o donaciji koja je prvobitno bila namijenjena kasarni u Doboju, na sjeveru BiH, u entitetu Republika Srpska (RS). Novac je trebao riješiti problem grijanja, ali ga je njemačka vlada preusmjerila.

Ovo je prvi potez Njemačke nakon najave u martu da će sva financijska sredstva namijenjena RS-u zamrznuti kao odgovor na odluke Narodne skupštine RS-a donesene krajem prošle i početkom ove godine.

Tada je ovo zakonodavno tijelo donijelo neustavne odluke o “vraćanju nadležnosti” s države na entitet u oblasti lijekova.

U obrazloženju iz Ambasade Njemačke u BiH za RSE kažu i kako je njihova odluka vezana za “stalne pokušaje RS-a da oslabi državu BiH te blokadu državnih institucija”.

Od aprila do danas, Njemačka je zamrznula financiranje tri energetska i jednog komunalnog projekta u entitetu RS. Njihova vrijednost je 105,3 miliona eura.

Od tog novca, 60 miliona eura je bilo namijenjeno za novu Vjetroelektranu “Hrgud”, a 35 miliona eura za dva projekta obnove hidroelektrane kod Trebinja, na jugu Hercegovine.

Blokirano je i 10,3 miliona eura za gradsku kanalizacijsku mrežu, kolektor i pročistač otpadnih voda u Gradišci, na sjeveru Bosne.

Novac za ove projekte trebao se plasirati preko Njemačke razvojne banke (KfW).

Iz Ambasade nisu mogli za RSE reći hoće li i taj novac biti preusmjeren za druge projekte u BiH.

Ministarstvo o preusmjeravanju novca iz jedne u drugu kasarnu

Njemačkim novcem u Doboju je trebala biti obnovljena kotlovnica u tamošnjoj kasarni. Kako kaže Mirko Okolić, zamjenik ministra obrane BiH za upravljanje resursima, postojeća kotlovnica je izgrađena prije pola stoljeća i starija je od svih vojnika koji tamo rade.

Ističe da radi na mazut, zagađuje zrak i gubi trećinu energije. Svi ti problemi su se, prema njegovim riječima, riješiti gradnjom toplovoda kojim bi se kasarna spojila na toplanu u tom gradu.

“Njemačka financira više projekata Oružanih snaga BiH koji su u toku, a u proteklih pet godina ova država je donirala Oružanim snagama više od milion eura”, ističe Okolić, inače kadar Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Što kažu u općinama gdje je blokiran novac?

Jedan od projekata kojeg je njemačka vlada zaustavila je i izgradnja Vjetroelektrane “Hrgud” u Berkovićima, općini u RS-u, 50-ak kilometara od Trebinja.

Radi se o projektu Elektroprivrede RS koja proizvodi struju i snabdijeva potrošače u tom entitetu. Vjetroelektrana bi godišnje proizvodila struju za oko 15.000 domaćinstava.

Vrijednost projekta je oko 64,28 miliona eura, od čega je Njemačka razvojna banka (KfW) osigurala 60 miliona eura, a ostatak bi financirala Elektroprivreda RS.

Načelnik Berkovića Nenad Abramović, kadar Srpske demokratske stranke koja je opozicija u RS-u, krivcem smatra Elektroprivredu RS.

“Sankcije nisu problem, već nesposobnost ljudi u Elektroprivredi RS-a, jer je elektrana do sad trebala biti napravljena. Koncesioni ugovor je potpisan 2015. godine. Rok za izgradnju je bio tri godine i Hrgud je trebao biti na mreži 2018. Nije urađeno ni idejno rješenje za pristupni put do mjesta gradnje, a kamoli put ili nešto drugo”, kazao je Abramović za RSE.

Inače, njemačka vlada je financirala studiju izvodljivosti vjetroelektrana na području Hercegovine prije desetak godina, u okviru koje je bila i vjetroelektrana Hrgud, te još dvije vjetroelektrane u entitetu Federacija BiH.

Obje su, u međuvremenu, izgrađene i rade, a kreditirala ih je Njemačka razvojna banka (KfW).

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Njemačka je obustavila i financiranje obnove i izgradnje kanalizacijske mreže, kolektora i pročistača otpadnih voda u Gradišci, na sjeveru Bosne.

Gradonačelnik Zoran Adžić, kadar SNSD-a, podsjetio je za RSE da je ugovor potpisan u decembru 2018. godine te da se trebao završiti u roku tri godine.

“Finansiraju ga Njemačka razvojna banka (KfW) sa oko 10,3 miliona eura i oko 3,8 miliona eura švicarski Državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO). Njemački konsultant radi projekt. Projekt je sad, nakon odluke njemačkih vlasti, privremeno zaustavljen na šest mjeseci. Nadam se da će ubrzo biti nastavljen”, kazao je Adžić za RSE.

Iz Ambasade Švicarske u BiH kazali su za RSE da je ova zemlja, također, zaustavila četiri miliona eura za taj projekt.

“Švicarski doprinos je povezan s njemačkim i ne može se implementirati odvojeno”, pojasnili su za RSE iz švicarske ambasade.

Kineski novac nije došao

Nakon što je njemačka vlada obustavila novac namijenjen energetskim projektima u RS-u, Milorad Dodik, predsjednik RS-a i vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najavio je da će se okrenuti drugim kreditorima.

“Izgubit ćemo kredite iz Njemačke, naći ćemo ih u Kini koja je spremna na ekspanziju”, najavio je Dodik u aprilu 2022. godine. Tada je “dao rok” Njemačkoj od šest mjeseci da nastavi s kreditiranjem projekata u RS-u.

U međuvremenu, njemačka vlada nije nastavila kreditiranje, ali ni RS nije dobio novac od Kine.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva RS-a kazali su za RSE da zvaničnih sastanaka s kineskim investitorima u energetski sektor nije bilo u proteklom periodu.

“Jedino predstavljanje energetskih projekata mogućim ulagačima održano je 6. decembra na sastanku ministra Petra Đokića s predsjednikom Norveško-bosanskog poslovnog udruženja Janom Moritzom i Eyalom Barazanijem, potpredsjednikom norveške kompanije Emergy”, saopćili su iz nadležnog ministarstva.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, pojašnjava da uz njemački kredit ide i njemačko “know-how” (znanje i iskustvo), pa se ugrađuju Siemensove turbine koje su u Evropi i BiH sveprisutne, a koje se lakše i jeftinije servisiraju.

“Kineska tehnologija nam je manje poznata. Pitanje je i da li je riječ o visokoj ili tehnologiji starije generacije. Kad je nešto novo, ono će, pretpostavljam, raditi. Dugoročno, kad to treba servisirati, postoji šansa da postanemo zavisni od Kineza”, naglasio je Đogo govoreći o tome kakve obaveze dolaze s kineskim novcem.

Zašto je Njemačka sankcionirala RS?

Njemačka šefica diplomacije Annalena Baerbock najavila je sankcije u martu 2022. tokom službene posjete Sarajevu. Projekti su obustavljeni idućeg mjeseca zbog koraka vlasti u RS-u na “povratku nadležnosti” s države BiH na entitet RS koji su neustavni.

Dodik je kao član Predsjedništva BiH u septembru 2022. uložio veto na davanje agremana novom njemačkom ambasadoru u BiH Thomasu Fitschenu zbog obustave projekata i rezolucije Bundestaga. Veto nije potvrdila Narodna skupština RS-a.

Dodik i stranke iz RS-a ne priznaju ni Nijemca Christiana Schmidta za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Također, protivio se i dolasku njemačkih vojnika u okviru misije EUFOR Althea i usporedio ih je s “nacističkom vojskom”.

Nova vlada Njemačke pozvala je u decembru 2021. godine EU da uvede sankcije Miloradu Dodiku, no za to nije bilo konsenzusa zemalja članica.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

SDP BiH najavljuje podršku prijedlozima Udruženja poslodavaca u FBiH

OVAKO JE ANA SEVIĆ IZGLEDALA NA POČETKU KARIJERE: Prirodna ljepotica