in

HRT: Bago: Schengen ima tri pozitivna efekta

Slatka-Tajna.Eu

Otvoreno o ulasku Hrvatske u Schengen

Foto: Otvoreno / HTV

Hrvatskoj je napokon odobren ulazak u najveće područje bez granica na svijetu. Kolone vozila na našim granicama s europskim susjedima trebale bi postati prošlost. Što pristupanje šengenskom prostoru znači na ekonomskom i ponajprije na sigurnosnom planu u doba kad raste broj ilegalnih migranata koji se pokušavaju domoći Zapada?

Hrvatskoj je napokon odobren ulazak u najveće područje bez granica na svijetu. Kolone vozila na našim granicama s europskim susjedima trebale bi postati prošlost. Što pristupanje šengenskom prostoru znači na ekonomskom i ponajprije na sigurnosnom planu u doba kad raste broj ilegalnih migranata koji se pokušavaju domoći Zapada?

Gosti u emisiji urednika i voditelja Branka Nađvinskog bili su Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu Ravnateljstva policije, Darinko Bago, gospodarski stručnjak, Domagoj Hajduković, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove (Socijaldemokrati), Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ) te Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a koji se javio iz Bruxellesa.

Rekao je da od kraja 6. mjeseca i kraja presjedanja Francuske EU-om, od kad je Hrvatska dobila nacrt kako bi trebala izgledati ta procedura ulaska Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor, “prva stvar koja je bila uočljiva je da je Hrvatska odvojena od Bugarske i Rumunjske”.

– Dobili smo veliku potporu EK i EP-a. No onda su došli i oni prijepori je li austrijski ministar rekao da se protivi ulasku sve tri države u Schengen ili samo Bugarskoj i Rumunjskoj. Onda su mediji objavili da su sve tri zemlje dobile zeleno svjetlo za putovanje bez viza po EU, što nikako nije točno, kao ni da građani mogu putovati po EU bez putovnice – i to je netočno, a jutros nagađanja da će se Mađarska pridružiti bojkotu sve tri države. Ipak Novinarka HTV-a Jasna Paro dobila je izjavu od jednog neimenovanog dužnosnika da je glasovanje za Hrvatsku već obavljeno i da je pozitivno za Hrvatsku. Nakon toga je Hrvatskoj izražena dobrodošlica, rekao je.

Dodao je da neće biti nikakvog posebnog nadzora od strane EU-a “jer je Hrvatska samoinicijativno prilikom procesa evaluacije uvela nezavisnu kontrolu postupanja naših policajaca na granici koji štite, ali i poštuju ljudska prva tj. prava na azil određenih osoba”.

– EU ima goleme probleme. Spominju atlantsku rutu, Istočno Sredozemlje, Srednje Sredozemlje i Zapadno Sredozemlje. Zapadno balkanska ruta je bitna jer imamo najdužu kopnenu granicu s BiH, ali i Crnom Gorom i Srbijom. Bit će to zajednička suradnja hrvatske policije i ako bude potrebno dobit ćemo potporu, prije sve u tehničkim sredstvima, jer ljudski faktor Hrvatska ima osiguran. Vrlo težak posao, vrlo zahtjevan i vrlo dobro obavljen, rekao je Vinković.

Hajduković je rekao da je to stvarno velika stvar za Hrvatsku.

– Zaokružujemo put prema europskih integracijama i za to su zaslužne sve Vlade podjednako. To je najveće međudržavno slobodno područje, odnosno područje bez granica. Naši građani će osjetiti benefite, a to je puno slobodnije kretanje unutar tog prostora, naglasio je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Glavak je rekla da je danas dobar dan za Hrvatsku.

– Hrvatska je ispunila 281 preporuku. Naš ulazak u šengensko područje počeo je u vrijeme velikih migrantskih valova, a nije postojala baš politička volja da se ide k proširenju. Istovremeno mi ulazimo u šengenski prostor u vrijeme kad se geopolitičke okolnosti drastično mijenjaju i dok na europskom tlu imamo rat. Bez uloge naših policajaca i premijera Plenkovića mi danas ne bismo imali verifikaciju povjerenja drugih zemalja članica u RH. Ukidamo 73 kopnene granice, 12 morskih, zračne ćemo morati malo pričekati zbog prilagodbe do 26. ožujka. Hrvatska postaje sigurnija, uspješnija i privlačnija. Sigurnija zbog suradnje policija, uspješnija – se odnosi na gospodarstvo, a privlačnija – bez gužvi na granicama, naglasila je.

Bago je objasnio što će ulazak Hrvatske u Schengen značiti za gospodarstvo Hrvatske.

– Ulazak je svakako značajan. To je strateški cilj Hrvatske, međutim sam ulazak u Schengen je tek jedan početak. RH je postala dio jednog velikog područja EU-a i ako će ga netko izvana pokušati destabilizirati bit će to preko granice. Vrlo je važno voditi brigu o svim političkim aspektima koji mogu utjecati na RH. Schengen ima tri pozitivna efekta: na trgovinu, turizam i tržište rada.  Vozačima kamiona se period zaustavljanja na graničnim periodima značajno smanjuje. Ako računamo da je njihov sat 50 kuna, onda se to penje na desetine milijuna eura direktne koristi za prijevoznike. Mi bismo trebali malo suspregnuti svoj trijumfalizam, iako je to stvarno velika stvar za nas, u BiH i u Srbiji i dalje žive ljudi s kojima mi moramo surađivati. I treba sad voditi brigu kako će oni sad ulaziti unutra, istaknuo je.

Ničeno je rekao da je hrvatska granična policija prilikom granične kontrole na vanjskim granicama već od 2017. primjenjuje upravo taj šengenski kriterij i trenutno se u toj proceduri neće promijeniti ništa.

– Glavna promjena je ukidanje unutarnje granice. T je radikalna promjena u sigurnosnom sustavu u Hrvatskoj i mi smo se dugo pripremali za tako nešto. Pitanje je bilo je li bilo teže politički ili ispuniti tehničke uvjete. Ispunjenje tehničkih uvjeta je bilo izuzetno teško i skupo. Oko 250 milijuna eura je uloženo u taj dio. Hrvatska granična policija će još do 2027. dobiti oko 160 milijuna eura u nacionalnom dijelu programa, a još se možemo i kandidirati za terenska vozila, dronove, brod, istaknuo je.

Hajduković je dodao da činjenica da neke zemlje koje nisu članice EU-a jesu članice Schengena govori sama za sebe. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Subotićka objavila fotku bez šminke: Starleta bez filtera ne liči na sebe, mreže se usijale! (Foto) – Senzacija

Vlada TK – EBRD zainteresiran za finansiranje projekta energijske efikasnosti u TK