Redakcija
Hrvatska je od osamostaljenja ukupno nabavila više od 40 MIG-ova 21. Desetak letjelica je kanibalizirano kao izvor dijelova za one koje su operativne. Tri su srušene u ratu, a pet ih je palo tijekom letačkih vježbi. Posljednji šesti zrakoplov koji je tako stradao, pao jučer popodne u šumu kod Voćina. Piloti su se katapultirali. Jedan je operiran, drugi pušten kući.
Zašto je pao Mig 21? Hoćemo li s preostalim zrakoplovima uspjeti premostiti vrijeme do dolaska francuskih Rafalea? Kakvo je danas stanje u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu? Na ta i brojna druga pitanja u Otvorenom, urednika i voditelja Mislava Togonala, odgovore su pokušali dati gosti: Franko Vidović – predsjednik saborskog Odbora za obranu (Socijaldemokrati), Ante Deur – potpredsjednik saborskog Odbora za obranu (HDZ), Josip Lucić – bivši načelnik Glavnog stožera OSRH i Mario Galić – vojni analitičar portala Index.
Predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović (Socijaldemokrati) rekao je da Hrvatskoj trebaju zrakoplovi i da će on to uvijek podržati.
– Od 2000. se u Hrvatskoj vodi rasprava o tome trebaju li nam ili ne zrakoplovi. Ja sam kao netko s ljevice doživio više napada kada sam rekao da Hrvatskoj trebaju zrakoplovi i da ću to uvijek podržati. Meni to nije sporno. Sigurnost nema cijenu. A zašto nisu kupljeni ranije? Valjda nismo bili dovoljno odlučni. To je jedan težak proces kroz koji treba proći i koji treba dovršiti. Vidjeli smo to i na primjeru prve nabave koju je pokušao provesti ministar Krstičević, nažalost nije uspio u tome. I to kažem otvorenog srca – nije uspio. Nakon toga premijer Plenković i ministar Banožić su proveli ovu drugu nabavu uz jednoglasnu podršku pozicije i opozicije, rekao je Vidović.
Potpredsjednik saborskog Odbora za obranu Ante Deur (HDZ) poželio je pilotima brz oporavak.
– Vidjeli ste i u nabavci Rafala i u samom Parlamentu s koliko se nerazumijevanja tome pristupa i koliko mi kao društvo još uvijek nismo svjesni, iako smo izašli iz rata i iako smo prošli kao narod teške trenutke u nemoći, ali još uvijek nismo spremni kao društvo. Naše kolege zastupnici su u Parlamentu govorili da trebamo više škola i vrtića, što je nepobitno i jasno, trebamo bolnice. Sve je to jednom društvu jako bitno, ali sigurnost jedne države koja je izašla iz rata. Neminovno je da moramo graditi sigurnost i da bi imali sigurnost jasno je da moramo raditi na obrani. Ne možemo se osloniti na nikoga, moramo biti jaki i sposobni. To je nešto što pokazuje snagu države i naroda, poručio je Deur.
Mario Galić, vojni analitičar portala Index, objasnio je zašto piloti MIG 21 zovu – raketa s krilima.
– – MIG 21 je projektiran 50-tih godina prošloga stoljeća u bivšem Sovjetskom savezu i projektiran je da bude lovac presretač. To mu je bila jedina namjena – da brzo poleti, što prije dođe do cilja i obori ga prije nego taj drugi zrakoplov dođe do svoga cilja, najčešće se smatralo da će to biti bombarderi, te da se vrati. Zbog toga je imao veliku brzinu leta, on je već tada letio brzinom većom od 2 tisuće kilometara na sat. Međutim, letne su mu odlike složene – piloti koji lete na MIG-ovima 21 moraju proći jako dugu obuku i ima tu jako puno specifičnih stvari kojih više nema na avionima četvrte generacije poput Rafala. Pilot nema nikakvu pomoć od sustava u avionu da upravlja njima. Elektronika ne postoji u MIG-u 21, sve je hidraulika, objašnjava Galić.
Josip Lucić, bivši načelnik Glavnog stožera OSRH, rekao je kako je u trenutku našeg ulaska u NATO vojna tehnika još uvijek bila prihvatljiva.
– U trenutku kada sam postao načelnik Glavnog stožera naslijedio sam dosta veliku vojsku u vrlo lošem tehničkom stanju. Tada cjelokupni sustav – Glavni stožer i oružane snage učinile su ogroman napor i uspjeli smo tijekom narednih godina značajno popraviti tehničko stanje zrakoplovstva, mornarice pa i svih ostalih sustava tako da u trenutku našeg ulaska u NATO vojna tehnika još uvijek donekle prihvatljiva. Međutim, već 2010.-2012. Glavni stožer i zrakoplovstvo stalno govore da je vrijeme za zamijeniti zrakoplove. Nevjerojatno je da je od tada prošlo 10 godina. Danas letjeti u ovim zrakoplovima je iznimna hrabrost i zbog toga bi se zahvalio hrvatskim pilotima koji čine ogroman trud želeći dokazati da su sposobni ispuniti zadaću koja se od njih očekuje – obranu zračnoga prostora, rekao je Lucić.
Vidović: Ministar nije taj koji pregledava zrakoplov prije polijetanja
Na pitanje voditelja treba li ministar Banožić zbog ovog događaja dati ostavku, Franko Vidović je odgovorio da se u ovom konkretnom slučaju slaže sa stavom premijera Plenkovića.
– Pa ako me pitate o konkretnom slučaju, moram reći da se slažem s premijerom – ministar nije taj koji pregledava zrakoplov prije polijetanja. Slučaj kada bi ministar trebao dati ostavku bi bio da se nisu poštivale procedure, da nisu ispoštovani svi potrebni uvjeti da bi zrakoplov poletio te da su piloti bili prisiljeni letjeti na takvom zrakoplovu. To bi bila ministrova odgovornost, ustvrdio je Vidović dodavši da ministar ne nosi odgovornost za ovaj slučaj, ali je odgovoran za sve ono što se prije toga događalo – od sumnjičenja načelnika Glavnog stožera da krši zakon pa na dalje.
– Bilo je tu previše neodmjerenih izjava i mislim da je zbog toga ministar još jučer trebao otići, poručio je.
Deur: Vlada godinama ulaže financijska sredstva da se kompletni sustav promijeni
Deur je rekao da razumije Vidovića ali da treba postiti istragu da odradi svoje.
– Ono što sad imamo informacije je da su prije polijetanja sve provjere kvalitetno obavljene, ali moramo biti svjesni s čime raspolaže Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Baš iz tog razloga ova Vlada već godinama ulaže financijska sredstva da se kompletni sustav promijeni i da izađemo iz jednog zastarjelog sustava, rekao je Deur dodavši da će prvi Rafali u našu zemlju stići 2023.
Galić: Padovi letjelica se događaju i u drugim zemljama
Galić je naglasio da ne dijeli njegov optimizam.
– 2023. Rafali sigurno neće doći, do kraja 2024. – da, ustvrdio je.
Rekao je kako se padovi letjelica događaju i u drugim zemljama.
– Nije to baš uobičajena stvar, ali se događa, rekao je Galić.
Lucić: Promatrajući proračun možemo reći čija je odgovornost za današnje stanje Oružanih snaga
General Lucić je rekao kako spremnost obrambenog sustava direktno ovisi o visinama proračuna.
– Ako pogledamo proračun posljednjih 12 godina vidjet ćemo da je proračun 2011., kada završava moja karijera, bio preko 5 milijardi kuna da bi se narednih sedam, osam godina proračun se spuštao na 4 milijarde i 100 – 200 milijuna kuna. Znači u tome razdoblju, a podsjetimo da je Milanović tada bio premijer, proračun bio na najnižim razinama. Možemo reći da je u tom razdoblju, u te četiri godine, najmanje tri milijarde kuna uskraćeno Ministarstvu obrane. Promatrajući proračun možemo reći čija je odgovornost za današnje stanje Oružanih snaga i tko god hoće raspravljati o tome – prvo ćemo staviti brojke na stol, rekao je Lucić dodavši da proračun za oružane snage nikada nije bio ovako velik kao sada.
Pogledajte cijelu emisiju:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
