Redakcija
Sabor raspravlja o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini
Foto: Patrik Macek / Pixsell
Reguliranjem rada nedjeljom želi se omogućiti pravo na nedjelju kao dan odmora, postići ravnoteža privatnog i poslovnog života, a propisivanjem minimalnog povećanja plaće, da oni koji rade nedjeljom budu adekvatno plaćeni, rekli su u Saboru ministri gospodarstva i rada.
Dok su resorni ministri Davor Filipović i Marin Piletić zastupnicima predstavljali novosti koje predlažu, izvan sabornice glavna tema opet je slanje vojne pomoći Ukrajini.
Tjedan dana prije glasanja o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj u sklopu misije EUMAM, a ni nakon konzultacija još uvijek nije razvidno hoće li vladajući uspjeti pridobiti oporbu za dvotrećinsku većinu, koja kao nultu točku za izlazak iz “ustavne krize” traži sazivanje sjednice VNS-a.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Davor Filipović predstavljajući u četvrtak saborskim zastupnicima prijedlog izmjena Zakona o trgovini naglasio je da je nedjelja prema hrvatskoj tradiciji i običajima dan tjednog odmora, a i najnovije istraživanje na 1000 ispitanika pokazuje da dvije trećine hrvatskih građana podržava regulaciju rada nedjeljom.
Zakonskim izmjenama nedjelja će biti u pravilu neradna, s tim da će trgovci moći odabrati 16 radnih nedjelja u godini, čime se uvažava činjenica da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam. Definirane su i brojne iznimke u radu nedjeljom, tj. prodavaonice koje će moći raditi i na taj dan.
– Ovo je dobar balans i ne mislim da će doći do ikakvog pada profitabilnosti jer će se odlasci ljudi u šoping prebaciti na druge dane. Ne očekujem da će tu biti problema, a ljudi koji sada rade nedjeljom moći će to vrijeme provesti s obitelji, rekao je ministar Filipović.
– Na razini EU-a gotovo pola zemalja ima reguliran rad nedjeljom, primjerice Belgija, Španjolska, Austrija, Njemačka, Francuska… i tamo to funkcionira sasvim dobro, dodao je ministar gospodarstva.
Na zabrinutost Marijane Puljak (Centra) da će se ‘promet prebaciti na benzinske pumpe koje će moći raditi nedjeljom’, Filipović ističe da ni tu ne očekuje probleme jer je jasno popisano što one mogu prodavati.
Da je riječ o dobroj ravnoteži, drži Branko Bačić (HDZ) koji vjeruje da će ovaj put zakon proći na Ustavnom sudu. Smatra da do drugog saborskog čitanja treba omogućiti i da rad blagdanom bude uređen zakonom.
Iako nije oduševljen zakonom, Dario Hrebak (HSLS) ocijenio je dobrim što se nije išlo na apsolutnu zabranu rada nedjeljom.
Marin Miletić (Most) pozdravlja nedjelju kao neradni dan, no drži kako bi bilo dobro da radnici mogu sami izabrati žele li raditi nedjeljom.
Dalija Orešković (Centar) međutim, napominje da u tezama o katoličkim vrijednostima i zabrani rada nedjeljom vidi dodvoravanje crkvi.
– Uoči božićnih blagdana bit će puno pohvala s oltara u propovijedima, ustvrdila je.
Ne bi trebalo ograničavati rad nedjeljom već radnike adekvatno platiti, smatra Anka Mrak Taritaš (Glas).
Piletić: Rad nedjeljom mora se platiti 50 posto više svim radnicima
Upravo se izmjenama Zakona o radu prvi put propisuje da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više, istaknuo je tijekom saborske rasprave ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić.
– To se odnosi na sve radnike – i u privatnom i u državnom i javnom sektoru. Rad nedjeljom sada se prosječno plaća 37 posto više, rekao je Piletić.
– Izmjenama se također sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno, uređuje rad na izdvojenom mjestu, dodatni rad za drugog poslodavca, rad preko digitalnih platformi, propisuje ugovaranje plaće u bruto iznosu, dodao je.
SDP-ovci najviše kritika na izmjene ZOR-a
Najviše kritika na izmjene ZOR-a imali su SDP-ovi zastupnici, navodeći da se maksimalni rok rada na određeno vrijeme treba skratiti na jednu godinu, te propisati minimalna satnica i za rad blagdanima, noćni i smjenski rad, za prekovremene sate i uvjete otežanog rada.
– Pravite nas ludima, rekla je Sabina Glasovac (SDP) ministru rada Piletiću.
No, ministar je pojasnio da se uvećanje tih dodataka na plaću definiraju kolektivnim ugovorima. Naglasio je i da sva povećanja za prekovremeni rad, noćni, u otežanim uvjetima ne smiju obračunati na iznos niži o utvrđene minimalne plaće.
Dodao je i da je ovo tek prva faza reforme radnog zakonodavstva.
Ministar rada otklonio je također oporbene kritike da se izmjenama ZOR-a radi korak nazad, ističući da se njima Zakon dodatno usuglašava s europskim standardima.
Oporba je prigovorila i na objedinjenu raspravu o zakonskim prijedlozima, a Mrak Taritaš (Glas) zaključila je da je to ‘kao da se objedine grudnjaci, svinjske polovice i drva za ogrjev’.
Slijedom izmjena Zakona o trgovini, trgovci mogu raditi 16 nedjelja u godini, prema svojem izboru, odnosno 30 posto svih nedjelja u godini. U pravilu, nedjelja je neradna.
Izmjene ZOR-a, pak, prvi put propisuju da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više, sada to nije bilo jasno definirano pa se radnika moglo platiti i kunu više.
Definirane su i brojne iznimke u radu nedjeljom, tj. prodavaonice koje će moći raditi i na taj dan. To su, primjerice, trgovine na željezničkim i autobusnim kolodvorima, zračnim lukama, benzinskim postajama, u bolnicama, hotelima, marinama, kampovima, OPG-ovima.
Zabrana rada nedjeljom neće se primjenjivati ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, prigodnu prodaju na sajmovima, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Kiosci i pekarnice nedjeljom i blagdanima radit će od 7 do 13 sati.
Sabor raspravlja i opsežne izmjene ZOR-a koje je predložila zastupnica Radničke fronte Katarina Peović, a kao jedan od najvažnijih zahtjeva istaknula je skraćenje radnog tjedna s 40 na 35 sati, što je politika koju slijedi sve više europskih država.
Predlaže i da ukupno trajanje svih ugovora na određeno kod jednog radnika ne smije biti dulje od godine dana, bez obzira na prekide.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
