in

Uvoznici gasa u BiH čekaju nove ugovore sa Rusima

Slatka-Tajna.Eu

Bosni i Hercegovini (BiH) je ostalo još dvadesetak dana da potpiše novi ugovor o isporuci gasa sa ruskom kompanijom “Gazprom”. Ova firma posluje sa dva entitetska preduzeća zadužena za dopremanje gasa Turskim tokom.

Početkom 2023. godine, odnosno 1. januara, ističu ugovori za nabavljanje gasa, a kompanije u entitetima Republici Srpskoj i Federaciji BiH za uvoz prirodnog gasa iz Rusije još uvijek ne znaju da li će ga kupiti po staroj ili novoj cijeni.

“Gazprom” je posljednji put povisio cijene početkom oktobra. Cijena za “Energoinvest”, preduzeće koje nabavlja gas za entitet Federacija BiH je tada porasla za 9,7%, a za “Gas-res”, firmu u Republici Srpskoj za 5,04%.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene gasa u prvih šest mjeseci ove godine su najviše od 2015. godine.

Bosna i Hercegovina je u potpunosti zavisna od uvoza gasa iz Rusije, koji u zemlju stiže gasovodom “Turski tok”.

U zemlju ulazi na jednom terminalu, Šepak kod Zvornika, na granici BiH i Srbije.

Kakva su očekivanja u entitetskim firmama?

Kompanije za uvoz prirodnog gasa u Bosnu i Hercegovinu očekuju slične ili nešto niže cijene za krajnje korisnike od početka iduće godine.

Iz Energoinvesta tvrde da su količine ugovorene za ovu godinu “apsolutno dovoljne za potrebe svih potrošača u Federaciji BiH koji su priključeni na gasni sistem”.

Dodaju da su pregovori oko novog Ugovora u toku, te da će javnost o svemu biti upoznata na vrijeme.

“Kao i svaki put do sada kada treba doći do korekcije cijene gasa, ne želimo unaprijed kalkulisati sa pretpostavkama”, navode u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Energoinvesta.

Moguće je malo pojeftinjenje gasa za korisnike u Republici Srpskoj, ali ćemo više znati kada sklopimo ugovor sa “Gazpromom”, kažu iz “Gas-resa”.

“Nemamo nikakvih najava od strane ‘Gazprom Exporta’ da bi se dosadašnji ugovorni uslovi u pogledu cijene mogli mijenjati. S obzirom na stabilizaciju kretanja cijena nafte u proteklom periodu, očekujemo da se to odrazi i na cijenu prirodnog gasa u prvom kvartalu 2023. godine, tj. da se i cijena prirodnog gasa zadrži na postojećem nivou”, navodi se za RSE iz ovog preduzeća.

Pojašnjavaju da uoči produženja ugovora, usaglašavaju koliko je gasa potrebno u narednoj godini, te da je potpis ugovora “samo formalnost”.

Iako još nisu dobili prijedlog ugovornih uslova od ruskog partnera, očekuju zadržavanje tzv. “naftne formule” i dosadašnjeg načina obračuna cijene.

Naftna formula je obračunski sistem po kojem cijena gasa prati prosječnu cijenu nafte i naftnih derivata u prethodnih devet mjeseci, i ne zavisi direktno od trenutnih cijena na međunarodnom tržištu.

Građani se griju na drva umjesto na gas

Na gas se u Bosni i Hercegovini griju u dijelu glavnog grada države, Sarajeva. No, nakon poskupljenja, građani navode da su gas zamijenili drvima.

“Šta ćeš ti ljudi imaju penzije, koliko, 400 maraka, a dvoje živi na toj penziji. To je pretjeralo sve granice. Grijem se na drva sine, ne mogu na plin, imam najmanju penziju. A ja i supruga živimo na toj penziji”, ističe Hamid Efendić, penzioner iz Sarajeva.

Adnan Halimić iz Sarajeva se grije na gas, i kaže da je za bh. vlasti rat u Ukrajini “novo opravdanje za sve poteze koje rade”.

“Prije je to bio kovid. Najvažnije je to što ne prate cijene ni nafte ni gasa na svjetskom tržištu. Cijene rastu i padaju, u normalnim zapadnim zemljama maloprodajne cijene prate tržište, a kod nas, jednostavno, prate samo rast, a pad ne”, ocijenio je Halimić.

Skeptičan je oko najava pojeftinjenja koje su se mogle čuti u medijima.

“Da je kritično, bar za mene i moju porodicu, i nije, ali moramo se uklapati. Ima ljudi kojima je postalo luksuz”, kazao je Halimić.

Da li je moguće pojeftinjenje gasa?

Cijena gasa bi trebala biti manja od 1. januara ukoliko ostane stari sistem računanja, ali mnogo viša ako se računaju berzanske cijene, ocijenio je za RSE energetski analitičar, Almir Bečarević.

“Ona druga opcija, koja je puno nepovoljnija, a koja je godinama na stolu – to je da se cijena gasa, pored elementa cijene barela nafte formira i na bazi prosjeka sa berzi. Što je, realno gledajući, u ovom trenutku puno nepovoljnije, jer znamo kakve su cijene na berzama”, istakao je Bečarević.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










On je rekao da su u posljednjih devet mjeseci cijene nafte u blagom padu, što bi po naftnoj formuli značilo pojeftinjenje, ali prema berzanskim cijenama “ne može prognozirati” kolika bi bila konačna cijena za potrošače.

Podsjeća da su se u posljednjih devet mjeseci tržišne cijene 1.000 kubnih metara prirodnog gasa kretale od 600 do 900 dolara, dok su “Gazpromove” cijene išle od 400 do 500 dolara.

Budući rast cijena gasa zavisi od kretanja cijene nafte na tržištu, koja je uz evropsko-američki embargo na cijenu ruske nafte koja stiže morskim putem, trenutno u padu.

“U slučaju da ostane ova cjenovna formula i da dođe do poremećaja daljih po pitanju povećanja barela nafte, do nekih 120-130 dolara, vjerovatno bi to uticalo na cijenu gasa od drugog kvartala u 2023. godini kada bi sigurno došlo do povećanja ruske cijene prirodnog gasa”, napominje Bečarević.

On zaključuje da bi, čak i u slučaju malog pojeftinjenja, cijene za korisnike i dalje ostale visoke.

Skuplji gas u Srbiji od 1. januara

Prirodni gas u Srbiji od 2023. godine poskupljuje za 11%, kako je prvobitno najavila ministarka rudarstva i energetike, Dubravka Đedović.

Bečarević pojašnjava da će i sa ovim povećanjem cijene u Srbiji biti upola manje od onih za korisnike u bh. entitetu Federacija BiH.

“Srbija je potpisala takav ugovor da one količine koje joj zaista trebaju, pored onoga što je odobreno od ‘Gazproma’, moraju kupovati na međunarodnom tržištu”, rekao je Bečarević.

On podsjeća da je u Srbiji potrošnja mnogo veća, i da je “njena privreda umnogome bazirana na prirodnom gasu”.

Dodaje da vlasti u Srbiji subvencionišu kompletnu potrošnju prirodnog gasa.

Nove gasne konekcije “na čekanju”

BiH ima u planu dva nova gasovoda- “Novu istočnu interkonekciju” i “Južnu interkonekciju”.

“Nova istočna interkonekcija” je planirani gasovod koji bi se spajao na gasnu mrežu Srbije, te bi išao od Bijeljine na sjeveroistoku, do Banje Luke i Novog Grada na sjeverozapadu BiH. Njime bi se otvorio još jedan put za ulazak ruskog gasa u BiH preko “Turskog toka”.

Taj gas bi koristile rafinerije u Brodu i Modriči (na sjeveru BiH) koje su u ruskom vlasništvu. Bio bi spojen sa pet planiranih gasnih elektrana, domaćinstvima i industrijom. Novac za izgradnju bi trebalo da obezbijedi “Gazprom”.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz RS u bivšem sazivu, nekoliko puta ove godine je pokušavao da uvrsti u dnevni red ugovor o tom gasovodu, što su druga dva člana, Šefik Džaferović i Željko Komšić, odbili.

Iz “Gas-resa” za RSE kažu da očekuju “da se na nivou BiH ne prave prepreke za realizaciju” ovog projekta, te da ga Savjet ministara podrži.

Izgradnja “Južne interkonekcije” bi spojila BiH na Hrvatsku, a samim tim i evropsku gasnu mrežu. Taj gasovod bi išao iz Hrvatske, preko zapadne Hercegovine do Novog Travnika u srednjoj BiH.

Osim konekcije sa evropskom mrežom, Hrvatska ima terminal za ukapljeni plin (LNG) na ostrvu Krk.

SAD i EU su novčano podržale ovaj projekat, kao “najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH”.

Saradnja na tekstu: Predrag Zvijerac

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

FIPA izabrala najznačajnije: Četrnaest stranih investitora uložilo u BiH 496,7 miliona KM

ALINA JUHART, TRANSRODNA OSOBA U „ZVEZDAMA GRANDA“: Nije bilo lako iznijeti priču poput moje